Auala e Togafitia ai Puga
O pu (caries o nifo) o se tasi lea o faʻafitauli masani o le soifua maloloina o le gutu i tamaiti ma tagata matutua. E ui e foliga mai e laʻititi i le taimi muamua, ae o pu laiti e mafai ona oʻo atu i ni tulaga ogaoga, e oʻo atu ai i le tiga, faʻamaʻi, ma e oʻo lava i le gau o nifo pe a le togafitia. O le tala fiafia o loʻo i ai le tele o auala e togafitia ai pu—mai auala e puipuia ai ma togafitiga vave i togafitiga faʻapitoa pe afai ua oʻo atu le faʻaleagaina i le neula o le nifo. O lenei tusiga o loʻo talanoaina ai auala eseese e togafitia ai pu, taimi e manaʻomia ai, ma le auala e faia ai.
Ia malamalama i mafuaʻaga ma laʻasaga o le tupu o pu
E tutupu ni pu pe a faaleagaina le vaega malo o le enamel nifo e ni 'asita e gaosia e siama mai mea'ai suamalie po'o mea'ai e tumu i le suka. O le le lelei o le tumama o le gutu e mafua ai ona faaputuputu le palaki ma faateleina ai le gaioiga a siama. E masani ona faasolosolo malie le faagasologa o le pala i ni vaega:
1. Vave ona aveese minerale: e aliali mai ni ila papa'e i luga o le enamel, e masani ona le tiga.
2. Karies o le enamel: e amata ona fausia ni pu laiti i le pito i fafo o le nifo.
3. Karies o le Dentin: ua oo atu le faaleagaina i le dentin (le vaega i lalo o le enamel), ona amata lea ona aliali mai le tiga.
4. E tusa ai ma le aano (nerve): e matua maaleale lava le nifo ma e mafai ona i ai le tiga tele.
5. Pipisi/fula: e fausia se taga o le nana i tafatafa o le pogai, e masani ona o faatasi ma le fula.
O le auala e togafitia ai e fuafua i le loloto o le pu ma pe ua iai se faʻamaʻi.
1. Toe fa'afouina o minerale: togafitiga vave e aunoa ma ni fa'atumu
Afai o loʻo i ai pea le pu i le amataga (ni ila papaʻe ma le demineralization), e ono fautuaina e le fomaʻi nifo le remineralization, o le toe faʻafoʻisia lea o minerale i le enamel aʻo leʻi tumau le pu.
O metotia e masani ona faʻaaogaina e aofia ai:
– Tofo fufulu nifo e iai le fluoride ma le maualuga talafeagai
– Varnish fluoride (o le fluoride maualuga e faʻaaogaina i le falemaʻi)
– Kelu fluoride po'o le vai fufulu gutu e pei ona fautuaina e lau foma'i
– Fa'aleleia au mea'ai, fa'aitiitia le so'ona 'ai suka, mea'ai pipi'i ma meainu 'o'ona.
E aogā le toe fa'afouina o minerale pe a amata vave ma fa'atasi ma suiga i masaniga. Peita'i, afai ua iai ni pu, e masani lava ona mana'omia ni fa'atumu.
2. Fa'atumu nifo (toe fa'aleleia): o le fofo sili ona taatele
O le fa'atumuina o nifo o le togafitiga masani lea mo pu. O le sini autū o le aveese lea o le aano o nifo ua faaleagaina, taofia le alualu i luma o le pala, ma toe fa'afo'isia le foliga ma le galuega a le nifo.
Laasaga lautele o le fa'apipi'iina
1. E siaki e le foma'i le loloto o le pala, o nisi taimi e fa'aaoga ai ave-x.
2. E fa'atinoina le fa'amamāina o a'ano o nifo ua a'afia i le pala.
3. Ua faia le vaega ina ia mafai ona pipii mau le mea faapipii.
4. Ua tuu le mea fa'atumu ma fa'atulaga ina ia fetaui ma le fogā'ele'ele o nifo.
5. O fetuunaiga o le u e faia ina ia mautinoa le mafanafana pe a lamuina.
Ituaiga o mea e fai ai patch
– Fa'atumu tu'ufa'atasi (resin): lanu e pei o nifo, matagofie, masani ona fa'aogaina mo nifo pito i luma ma tua.
– GIC (sima ionomer tioata): e mafai ona fa'asa'oloto le fluoride, e talafeagai mo nisi tulaga po'o vaega e le lagolagoina ai le tele o avega lamuina.
– Amalgam: malosi ma umi, ae e itiiti sona matagofie ona o lona lanu siliva; ua sili atu ona fa'aeteete lona fa'aaogaina.
– Inlay/onlay: toe fa'aleleia lē tuusa'o (faia i totonu o se fale su'esu'e), e masani lava mo fa'aleagaina tetele ae le'i mana'omia se pale atoa.
O le filifiliga o meafaitino e faʻalagolago i le tulaga o le nifo, le telē o le pu, le auala e lamu ai, ma le tau.
3. Togafitiga o le a'a o le nifo: afai e o'o atu le pala i le neula
Afai ua oʻo atu le pu i le aano (nerve), e masani lava e le lava se faʻatumu masani. I lenei tulaga, e masani ona fautuaina e le fomaʻi nifo le togafitiga o le aʻa o le nifo e faʻasaoina ai.
Fa'ailoga e ono mana'omia ai se a'a o le nifo
– Tiga faifai pea ona tata
– O le maaleale i le vevela/malulu e umi se taimi e mou atu ai
– Tiga pe a u
– Fulafula o laulaufaiva po'o ni "pupula" laiti e aliali mai i laulaufaiva
– Fa'aleagaina o nifo
Faiga pu'upu'u o togafitiga o le a'a o le a'a
– Ua tatala e le foma'i le avanoa i le potu o le pulp
– Ua fa'amamāina le a'ano o neula ua a'afia
– Ua fa'atulaga ma fa'amamāina alavai a'a
– E faʻatumuina le alāvai i se mea faapitoa (gutta-percha) e puipuia ai le toe faʻamaʻi.
– E masani ona ufiufi nifo i ni fa'atumu tumau po'o ni pale e fa'amalosia ai.
E foliga mata'utia lenei togafitiga, ae fa'atasi ai ma le vai fa'agase fa'aonaponei, e mafai ona faia le fa'agasologa ma le faigofie.
4. Pale nifo (pale nifo): puipui nifo vaivai
O nifo e tetele pu pe ua uma ona faia i ai ni a'a e masani ona vaivai. Mo le puipuia o māvaevae po'o le gau, e masani ona fautuaina e foma'i ni pale nifo.
E pei o se "pulou" se pale e ufiufi ai le fogāeleele atoa o le nifo, ma toe faʻafoʻisia ai lona foliga ma lona malosi. O ituaiga o pale e aofia ai:
– Porcelain/seramic: foliga masani, talafeagai mo nifo pito i luma
– Zirconia: malosi tele ma matagofie, e lauiloa mo nifo i tua ma luma
– PFM (porcelain ua fa'afefiloi i le u'amea): o se tu'ufa'atasiga malosi ma matagofie
– Uamea: malosi tele, e masani lava mo nisi nifo molars
O le tu'uina o le pale e masani ona mana'omia ai asiasiga e 2: sauniuniga o nifo ma le pu'eina o le oomi, ona tu'uina lea o le pale tumau.
5. Aveeseina o nifo: afai e le mafai ona faasaoina le nifo
E lē mafai ona fa'asaoina uma pu. Afai e matuā ogaoga le fa'aleagaina—mo se fa'ata'ita'iga, ua masaesae le pale, ua māvaevae le a'a, pe iai ni fa'ama'i pipisi ogaoga e toe tupu mai—e ono fautuaina e lau foma'i le aveeseina o le pu.
A uma ona aveese le nifo, e taua le mafaufau i le suiina o le nifo ina ia faatumauina ai le lelei o le lamu ma le sa'o o nifo. O filifiliga e sui ai e aofia ai:
– Nifo fa'apipi'i
– Alalaupapa nifo
– Nifo pepelo e mafai ona aveeseina (nifo pepelo)
O le tu'ua o se avanoa mo se taimi umi e mafai ona i'u ai i le fe'avea'i o nifo e lata ane, fa'afitauli i le u, ma fa'afitauli i so'oga o le auvae.
6. Togafitiga o abscesses ma faʻamaʻi pipisi
Afai e mafua ai se abscess (o se faʻamaʻi pipisi), o le togafitiga autu e masani ona aofia ai:
– Aveeseina o le puna o le faʻamaʻi (aʻa o le aʻa poʻo le aveeseina o le nifo)
– Fa'amamago pe a mana'omia
– Faaitiitia le tiga
– Fa'aaoga vaila'au fa'ama'i pe afai e iai ni fa'ailoga, mo se fa'ata'ita'iga o le sosolo o le fula, fiva, po'o nisi fa'ama'i pipisi (e le suitulaga vaila'au fa'ama'i i le tausiga o nifo)
E lē tatau ona manatu māmā i faʻamaʻi nifo auā e mafai ona sosolo atu i aano o loʻo siomia ai.
7. Puipuiga: laasaga sili ona lelei pe a uma togafitiga
O so'o se metotia togafitiga o le a sili atu ona aoga pe afai e o fa'atasi ma ni puipuiga e puipuia ai le toe tupu mai o pu. O nisi o masaniga fautuaina e aofia ai:
– Fufulu ou nifo faalua i le aso i le toothpaste fluoride
– Faaaoga le floss nifo e faamama ai le va o ou nifo
– Fa'aitiitia le 'ai soo o mea'ai suamalie, aemaise lava mea'ai pipi'i.
– Inu vai pe a uma ona 'ai pe afai e leai sou taimi e fufulu ai ou nifo.
– Ia siaki lau foma'i nifo i taimi uma e 6 masina
– Mafaufau e fa'aaoga le fissure sealant i tamaiti e puipui ai nifo molars ua loloto ona ala.
I'uga
O auala e togafitia ai pu e faʻalagolago tele i le tulaga o le pala. I le amataga, e mafai e le remineralization ma le fluoride ona fesoasoani e toe faʻaleleia le enamel. Afai ua uma ona tupu se pu, o le faʻatumuina o le fofo autu. A oʻo atu le pala i le neula, e masani ona manaʻomia le togafitiga o le aʻa o le nifo ma le faia o se pale e faʻasaoina ai le nifo. I tulaga e le mafai ona toe faʻaleleia, o le aveeseina ma le suia o nifo o filifiliga sili ona saogalemu. O le mea e sili ona taua, o le vave ona togafitia se pu, o le faigofie foi lea o le faiga, o le taugofie foi lea, ma o le lelei foi lea o taunuuga i se taimi umi.
Afai e te manaʻo ai, e mafai ona ou faʻatulagaina lenei tusiga mo se aofia faʻapitoa (tamaiti aʻoga, mātua, poʻo tagata lautele), faʻapea foʻi ma le faʻaopoopoina o se vaega "talafatu vs. mea moni" poʻo se vaega o fesili e masani ona fesiligia (FAQ).