O le ā le uiga o le valo'aga o fetu?

O le ā le uiga o le Optical Astronomy?

O le su'esu'ega o fetu o se lala o su'esu'ega o fetu e su'esu'eina ai mea fa'alelagi e fa'aaoga ai le malamalama i le vaega o galu e mafai ona iloa e mata o le tagata, o le fusi o le malamalama vaaia, ma e masani ona aofia ai vaega tuaoi e pei o le near-UV ma le near-IR e mafai lava ona iloa e meafaigaluega fa'aonaponei. E ta'ua o le "optical" aua o matauga e faia i faiga fa'aoptical—tioata tioata, fa'ata, faamama, ma masini su'esu'e—ua mamanuina e aoina, taula'i, ma iloilo le malamalama mai fetu, paneta, nebulae, aniva, ma e o'o lava i mea e le tumau e pei o supernovae.

Aiseā e tāua tele ai le malamalama i le vateatea?

O le tele o faʻamatalaga e uiga i le atulaulau e oʻo mai ia i tatou i le tulaga o le faʻasalalauga eletise, aemaise lava le malamalama. A faʻasalalauina e se fetu le malamalama, e iai sona "faʻailoga" o lona vevela, le tuufaatasiga o vailaʻau, le gaioiga, le fanua maneta, ma e oʻo lava i lona matua. I se isi faaupuga, o le suʻesuʻega o fetu e le gata i le vaʻaia o mea faalelagi o ni vaega o le malamalama; ae e uiga i le faitauina o feʻau faaletino o loʻo i totonu o le malamalama.

I le vaega opitika, e faigofie ona pu'eina le malamalama pe a fa'atusatusa i galu leitio, lea e mana'omia ai ni antenna tetele, po'o ni ave-X, lea e mana'omia ai ni masini fa'apitoa e iloa ai mea i fafo atu o le ea. Ona o lenei mea, o le su'esu'ega o fetu o se tasi lea o matā'upu aupito leva ma sili ona alualu i luma i le talafa'asolopito o le saienisi.

O se talafaasolopito puupuu o le vateatea opitika

O le suʻesuʻega o fetu e mafua mai i le mataʻituina o mea i le lagi e ala i mata lē lavalavā, e pei ona faia e tagata Papelonia, Aikupito, Eleni, Saina, ma aganuʻu eseese a Initonesia. Na tupu se alualu i luma tele i le amataga o le seneturi lona 17 ina ua amata ona faʻaaogaina telescopes mo le mataʻituina o mea i le lagi. Na faʻaalia e Galileo Galilei e mafai e telescopes ona faʻaalia ni faʻamatalaga e lē vaaia e mata lē lavalavā: o lua i luga o le Masina, o foliga o Venus, o ila o le la, ma masina o Jupiter. O lenei sailiga na suia ai le auala e malamalama ai tagata i le faiga o le la ma faʻamalosia ai le faʻataʻitaʻiga o le heliocentric.

I le aluga o taimi, na alualu i luma ai telescopes mai refractors (e faʻavae i tioata) i reflectors (e faʻavae i le faʻata), lea e mafai ona faʻateleina. I le vaitaimi faʻaonaponei, o tekinolosi o le meapueata faʻatekinolosi faʻatekinolosi (CCD/CMOS), optics adaptive, ma le computing ua faʻateleina ai le saʻo o le vateatea faʻatekinolosi.

FAITAU  Auala e fuafua ai le saoasaoa o le malamalama

O le meafaigaluega autū i le vateatea opitika

1. Va'ai mamao opitika
E galue telescopes e ala i le aoina o le tele o le malamalama e mafai ai. O le tele o le lautele o le tioata poʻo le faʻata autu (aperture), o le tele foi lea o le malamalama e aoina ma o le tele foi lea o le mafai e le telescope ona vaʻai i mea e le manino ma faʻamaonia auiliiliga laiti.

E lua ituaiga masani o telescopes opitika:
– Refractor (tioata tioata): e fa'aaogā se tioata tioata e fa'atatau ai le malamalama. E talafeagai mo le matauina o paneta, ae o tioata tioata tetele e faigata ona gaosia ma e mafai ona mafua ai ni fa'aletonu.
– Fa'ata (fa'ata): fa'aaoga se fa'ata fa'apito e fa'ata ma fa'atatau ai le malamalama. O le ituaiga lea e sili ona taatele e fa'aaogaina i va'ai mamao fa'aonaponei mo su'esu'ega.

2. Mea e iloa ai ma le meapueata
Sa fa'aaogaina e le au su'esu'e fetu ni ipu ata i aso ua mavae; i aso nei, o le tele o fale mata'ituina fetu e fa'aaogaina ni masini e iloa ai mea eletise e matua maaleale lava e pei o CCD po'o CMOS. O nei masini e iloa ai mea e liua ai photons i ni fa'ailoilo eletise, ona fa'agasolo lea i ni ata numera. Fa'aaogaina ni metotia fa'agasolo e pei o le fa'aputuga (tu'ufa'atasia o le tele o fa'aaliga), e mafai ona va'aia ni mea e matua vaivai lava.

3. Faʻamama
E mafai ai e faamama opitika ona filifili e le au suʻesuʻe fetu ni vaega patino o galu. E taua tele lenei mea mo le faʻamamafaina o ni vaega patino o se mea faitino, mo se faʻataʻitaʻiga:
– H-alpha (fa'asa'olotoga o le haitorosene) e va'ai ai vaega o le fausiaina o fetu.
– OIII mo nebulae e mauoa i le okesene ua fa'aionaina.
– Faamama masani o le photometric (UBVRI) e fua ai le lanu ma le pupula i se tulaga tutusa.

4. Spectrograph
Afai e maua e se meapueata se ata, e maua e se spectrograph se spectrum—o se “faailoga tamatamailima” o le malamalama. Mai le spectrum, e mafai e le au suʻesuʻe fetu ona fuafua elemene faʻakemikolo (haitorosene, helium, uʻamea, ma isi mea faapena), vevela, mafiafia, ma le saoasaoa o le radial (e ala i le Doppler effect). O le spectroscopy o le ivitū lea o le astronomy faʻaonaponei, ma o le tele o spectroscopy masani e faia i le vaega opitika.

O a mea e suʻesuʻeina i le vateatea opitika?

1. Faiga o le la
E fa'aaogaina le su'esu'ega o fetu e mata'ituina ai paneta, masina, paneta lapopo'a, kometa, mama o Saturn, ma e o'o lava i afa i luga o Iupita. E ala i mata'ituina o fetu, e mafai e tagata su'esu'e fetu ona mata'ituina suiga o le vaitau i luga o Mars, gaioiga o ao o Venus, po'o gaioiga a kometa a'o latou latalata atu i le La.

FAITAU  Ituaiga o fetu i le atulaulau

2. Fetu ma lo latou evolusione
I le fa'aaogaina o le photometry (le fuaina o le pupula) ma le spectroscopy, e su'esu'e ai e le au su'esu'e fetu le fa'avasegaga o fetu, o le ta'amilosaga o le olaga o fetu mai le fananau mai i nebulae se'ia o'o i o latou la'asaga mulimuli o ni red giants, white dwarfs, po'o ni supernova explosions. O le fesuia'iga o fetu—e pei o fetu Cepheid—e matauina fo'i e fua ai le mamao o le vateatea.

3. O vaega o nebulae ma fetu
O vaega e pei o le Orion Nebula e matagofie i le malamalama vaaia, aemaise lava i nisi o laina fa'asalalau. E fesoasoani le su'esu'ega o fetu i le fa'afanua o le fausaga o le kesi, galu te'i, ma faiga fa'aionization e mafua mai i fetu talavou vevela.

4. O aniva ma le fausaga o le atulaulau
E tele fa'amatalaga e uiga i foliga o aniva, lima fa'ata'amilomilo, fa'aputuga fetu, ma fegalegaleaiga i le va o aniva e maua mai i ata fa'apitoa. O fa'amatalaga fa'apitoa o le ituaiga Ia supernovaes, mo se fa'ata'ita'iga, na i ai se sao taua i le mauaina o le fa'alauteleina vave o le atulaulau (malosi pogisa).

O le luʻitau autū: O le ea o le lalolagi

E ui o le Lalolagi o se nofoaga lelei mo le ola, ae o lona ea e tulaʻi mai ai ni luʻitau mo le vateatea. E tele mataupu taua:

1. Fa'alavelave o le ea (va'ai): e mafua ai ona foliga mai e "moemoe" fetu ma fa'anenefuina fa'amatalaga auiliili. O le fofo o le filifilia lea o se nofoaga mautu mo le mata'ituina o fetu i luga o le mauga, pe fa'aaoga fo'i ni mea fa'apitoa e fa'asa'o ai le fa'aletonu i le taimi moni.
2. Mimiina o le malamalama: o nisi galu e mitiia e le ea (aemaise lava le ultraviolet). O le mea lea, o va'ai mamao i le vateatea e pei o le Hubble e matua aoga lava mo mata'ituina opitika ma lata ane i le UV.
3. Fa'aleagaina o le malamalama: E fa'aitiitia e moli o le taulaga le eseesega o le lagi i le po. E masani ona fausia ni fale mata'ituina tetele e mamao ese mai nofoaga e nonofo ai, ma e iai se gaioiga o le "lagi pogisa" e fa'atapula'a ai le tele o le malamalama.

Su'esu'ega o fetu i ona po nei: mai fale mata'ituina i su'esu'ega o le lagi

I aso nei, e lē gata ina faalagolago le suʻesuʻega o fetu i mataʻituina o mea faitino taʻitasi ae faʻapea foʻi i suʻesuʻega tetele e puʻeina ai ata o le lagi. E taua tele lenei metotia mo le mauaina o mea e lē tumau e pei o supernovae, kilonovae, poʻo asteroids e lata ane i le Lalolagi. E matuā tele faʻamatalaga opitika faʻaonaponei, o lea e masani ona manaʻomia ai le faʻaogaina o le komepiuta ma le atamai faʻapitoa mo le faʻavasegaina o mea faitino.

FAITAU  O le Ao Oort ma le Amataga o Kometi

E galulue fa'atasi fo'i le su'esu'ega o fetu ma su'esu'ega o fetu e tele galu. O lona uiga o le tu'ufa'atasia o fa'amatalaga fa'a-opetika ma leitio, infrared, ultraviolet, X-ray, ma e o'o lava i galu o le kalave. I lenei auala, e mafai ona malamalama lelei ai i se mea e tasi e tupu i le vateatea.

Aogā ma aafiaga o le vateatea opitika

E ofoina atu e le su'esu'ega o fetu va'ai mamao ni fa'amanuiaga fa'asaienisi ma fa'atekonolosi. I le fa'asaienisi, e fesoasoani ia i tatou e fuaina le mamao o fetu ma aniva, malamalama i le fa'atulagaga o le atulaulau, ma su'e le amataga o elemene fa'akemikolo. I le fa'atekonolosi, o le atina'eina o masini fa'alogo maaleale, faiga fa'atekonolosi sa'o, ma le fa'agasologa o ata ua a'afia ai fo'i isi matā'upu e pei o vaila'au (ata), feso'ota'iga, ma femalagaa'iga.

I le tulaga fa'alea'oa'oga ma aganu'u, o le su'esu'ega o fetu o le auala sili lea ona faigofie i le saienisi o le vateatea e ala i le matauina sa'o—o le va'aia o mama o Saturn, o lua o le Masina, po'o fa'aputuga fetu i se va'ai mamao e mafai ona fa'afaileleina ai le fia iloa ma le iloa fa'asaienisi.

I'uga

O le suʻesuʻega o fetu o le vateatea o le suʻesuʻega lea o le atulaulau e ala i le malamalama e puʻeina e faiga o fetu, aemaise lava i le fusi vaʻaia. Faʻaaogaina ni telescopes, meapueata, faamama, ma spectrographs, e mafai e tagata suʻesuʻe fetu ona "faitau" faʻamatalaga faaletino mai mea faalelagi: o latou vevela, tuufaatasiga, mamao, gaioiga, ma le evolusione. E ui i luʻitau o le ea ma le faʻaleagaina o le malamalama, o loʻo tumau pea le suʻesuʻega o fetu o se poutū autu o suʻesuʻega faʻaonaponei—mai le Lalolagi ma le vateatea—ma o loʻo faʻaauau pea ona faia se sao taua i le malamalama i le fausaga ma le talafaasolopito o le atulaulau.

Afai e te manaʻo ai, e mafai ona ou fetuʻunaʻia lenei tusiga ina ia naʻo le 1000 upu (e toetoe lava a atoa i le taimi nei, ae e mafai ona ou faʻaitiitia), pe faia se lomiga faigofie mo tamaiti aʻoga tulaga lua/maualuga, faʻatasi ai ma faʻataʻitaʻiga o tagata taʻutaʻua ma fale mataʻituina.

Taofi faamatalaga