O le fusipa'u asteroid i le faiga o le la

O le fusipa'u o le Asteroid i le Solar System

O le fusipa'u o le asteroid o se tasi o fausaga sili ona mata'ina i le faiga o le la, e fa'asaoina ai "poloka faufale" na totoe mai le fausiaina o paneta. A tatou mafaufau i le fusipa'u o le asteroid, e masani ona tatou mafaufau i ni ata o se vaega mafiafia ma mata'utia o papa, ua fa'aputu fa'atasi, e pei o se mea mai se ata tifaga fa'asaienisi. O le mea moni, o le fusipa'u o le asteroid e sili atu ona matala nai lo le mea e masani ona mafaufauina: o le mamao averesi i le va o asteroid e matua tele lava, ma e la'ititi ai le avanoa e tupu ai se feto'ai tuusa'o. Ae ui i lea, o lenei vaega e taua pea i le saienisi, e avea o se fa'amaumauga masani e fesoasoani ia i tatou e malamalama ai i le auala na fausia ma alualu ai i luma le faiga o le la.

O le ā le fusipa'u o le asteroid?

O le fusipa'u o le asteroid o se vaega i le faiga o le la e tumu i mea laiti, papa, ma u'amea e ta'amilo i le La, o lo'o i le va o ta'amilosaga o Mars ma Jupiter. O nei mea e ta'ua o asteroids po'o paneta laiti. O latou lapopo'a e amata mai i ni nai mita i le selau kilomita. I se tulaga lautele, o le fusipa'u autu o le asteroid e fa'aloaloa i le mamao e tusa ma le 2,1 i le 3,3 iunite fa'a-astronomical (AU) mai le La (1 AU e tutusa ma le mamao averesi o le Lalolagi-La e tusa ma le 150 miliona km).

O lenei fusipa'u e aofia ai le faitau miliona o asteroids, ae o lo latou mamafa atoa e la'ititi tele nai lo le mamafa o se paneta. O le mamafa tuufaatasi o le fusipa'u asteroid atoa e na'o ni nai pasene o le mamafa o le Masina. O lona uiga, e ui lava i lo latou numera tele, o asteroids ta'itasi e masani lava ona laiti ma salalau solo.

Le amataga o le fusipa'u asteroid

O se fesili masani e uiga i le fusipa'u o le asteroid: aisea na le'i fausia ai ni paneta iina? I le amataga o le faiga o le la, pe tusa ma le 4,6 piliona tausaga talu ai, o le kesi ma le efuefu i totonu o le tisiketi protoplanetary na faaputuputu faatasi i ni paneta, o nisi o ia mea na liua i ni paneta. I le vaega i le va o Mars ma Jupiter, e tatau ona tupu foi lenei faagasologa, ae o le toso malosi o le kalave a Jupiter sa matua malosi tele. O le toso malosi o lenei kesi tele na mafua ai ni faalavelave ma ni resonances i le orbital na faateleina ai le saoasaoa o feto'ai i le va o paneta. O se taunuuga, nai lo le tuufaatasia ma le tuputupu ae, o le tele o mea na faaleagaina ma vaeluaina, ma iu ai ina faateleina le faitau aofa'i o asteroid tatou te vaaia i aso nei.

FAITAU  O le aʻoaʻoga o le fausiaina o le masina e tusa ai ma le suʻesuʻega o fetu

I se isi faaupuga, e mafai ona vaʻaia le fusi o le asteroid o se "sone o atinaʻe" ua faʻalavelaveina. O loʻo iai poloka faufale o paneta, ae o le siosiomaga fesuisuiaʻi e le mautu mo le tuputupu aʻe pea o paneta tetele.

Fausaga ma le feliua'iga: e le na'o se "aoina o papa"

E lē o se itulagi e tutusa le fusipa'u o le asteroid. O nisi vaega e "gaogao" ae o isi e "mafiafia" ona o le faatosinaga o le kalave o Iupita. O se tasi o vaega lauiloa o Kirkwood gaps, o ni va i le va o vaega o asteroid i ni mamao patino mai le La. O nei va e mafua mai i le orbital resonances: mo se faʻataʻitaʻiga, i nisi o nofoaga, o le a taamilo asteroid i le La i ni vaitaimi e faigofie ona fua faatatau i le vaitaimi o Iupita (e pei o le 3:1, 5:2, ma isi mea faapena). O nei resonances e mafua ai ona lē mautu le taamilosaga a asteroid i se taimi umi, ma mafua ai ona tafiesea i latou mai na nofoaga.

E le gata i lea, o loʻo i ai aiga o asteroid, o ni vaega o asteroid e tutusa o latou faʻataʻamilosaga ma e manatu na afua mai i se tino matua e tasi na malepelepe ona o se paʻu tele. I le suʻesuʻeina o nei aiga, e mafai e saienitisi ona suʻeina le talaʻaga o le fetoʻai o le fusipaʻu asteroid ma faʻatatauina le matua o mea na tutupu.

O tagata e sili ona nonofo ai: Ceres, Vesta, Pallas, ma Hygiea

O nisi o mea i totonu o le fusipa'u o le asteroid e fai si tetele ma iloga. O le mea e sili ona lauiloa o Ceres, lea ua fa'avasegaina fo'i o se paneta la'itiiti. O le lautele o Ceres e tusa ma le 940 km ma o lo'o i ai fa'amaoniga o le aisa vai ma fa'agasologa fa'ale-geologia atonu i le taimi ua tuana'i. E manaia Ceres aua e fa'afeso'ota'i ai le va i le va o lalolagi papa ma lalolagi aisa: e le "mago" e pei o nisi asteroid, ae e le o atoatoa fo'i le aisa e pei o satelite paneta i fafo.

E ese mai i Ceres, o loʻo iai Vesta ma Pallas, o ni asteroid tetele se lua ua leva ona matauina. E matuā tāua tele Vesta auā e iai sona eseesega i totonu—e tai tutusa ma se paneta laʻitiiti—ma e manatu o le puna lea o nisi o meteorites na maua i le Lalolagi. O le misiona a le NASA i le vateatea o Dawn na faataamilomilo i Vesta ma Ceres, ma faafanua o latou fogaeleele ma tuuina atu faamatalaga auiliili i lo latou tuufaatasiga ma le talafaasolopito.

FAITAU  E faapefea ona aafia e le la le tau o le lalolagi

O le tuufaatasiga o le asteroid: e tele lona eseesega, e tele fo'i fa'amatalaga

E lē tutusa uma asitero. E faʻatatau i lo latou malamalama ma uiga atagia (albedo), e masani ona vaevaeina asitero i ni ituaiga autū:

1. Ituaiga C (carbonaceous): e tele i le carbon, lanu pogisa, ma o le ituaiga e sili ona taatele i le fusipa'u. E tele e manatu o lo'o i ai mea anamua mai le amataga o le solar system.
2. Ituaiga S (silicaceous): e sili atu le susulu, e mauoa i le silicate ma minerale o le nickel-iron.
3. Ituaiga M (metala): e pulea e le metala, aemaise lava le u'amea ma le nickel, e manatu o toega o le totonugalemu o se mea na fa'avasegaina ona fa'aumatia lea.

O lenei eseesega o le tuufaatasiga ua fautua mai ai o le fusipa'u o le asteroid o se "falemataaga" o le vateatea. O nisi o asteroid e toetoe lava a le suia talu mai le amataga o le faiga o le la, a'o isi ua o'o i ai le vevela tele, eseesega, ma feto'ai.

Le sootaga i le va o meteorites ma le ola i le lalolagi

O nisi o meteorite e pa'ū i le Lalolagi e afua mai i le fusi o asteroid. O feto'ai i totonu o le fusi e mafai ona maua ai ni fasi vaega laiti, lea e tuleia e le kalave ma mea e tutupu i le radiation (e pei o le Yarkovsky effect), suia ai o latou taamilosaga, ma nisi o auala e ulufale atu ai e feto'ai ma le taamilosaga a le Lalolagi. I le su'esu'eina o meteorite i totonu o le fale su'esu'e, e mafai ai e saienitisi ona su'esu'e le fausaga o vaila'au ma le matua o meafaitino o le solar system e aunoa ma le auina atu pea o misiona i asteroid.

E le gata i lea, ua iai se manatu e faapea o mea e feliuliuai e pei o le vai ma mole molela'au fa'aola atonu na auina atu i le Lalolagi talavou e ala i pa'ū mai vaega laiti, e aofia ai nisi o asteroids e tele ai le vai. E ui ina sa iai fo'i se sao taua o comets, ae e masani ona ta'ua asteroids ituaiga-C o ni avefe'au e ono mafai ona feavea'i ai mea na fesoasoani i le fausiaina o siosiomaga e mafai ona nonofo ai.

O le taufaamata'u mai le asteroid: o le a le matautia?

E masani ona fesootaʻi le fusipaʻu o le asteroid ma le taufaamataʻu o se fetoʻai ma le Lalolagi. E taua le iloa: o le tele o asteroid e tumau i totonu o le fusipaʻu ma e le oʻo atu i le Lalolagi. O le popolega faapitoa o Mea e Latalata i le Lalolagi (NEO), o asteroid poʻo kometi e oʻo atu o latou taamilosaga i le Lalolagi. O nisi NEO e afua mai le fusipaʻu o le asteroid, ona o le tuleia i fafo e le Jupiter resonance poʻo isi fegalegaleaiga o le kalave.

O taumafaiga faʻaonaponei mo le mataʻituina o le lagi ua maua ai le tele o NEO ma ua fuafuaina ai le ono aʻafia ai. O le tala fiafia, o le tele o mea tetele e ono mafua ai se faʻalavelave faʻalelalolagi ua uma ona iloa ma mataʻituina. Peitaʻi, o loʻo tumau pea le luʻitau o le iloa o mea e sefulu i le selau mita le lapopoʻa—e lava e mafua ai ni faʻaleagaina i le itulagi—aemaise lava pe afai e sau mai itu e faigata ona matauina, e pei o le lata ane i le La.

FAITAU  Auala e fuafua ai le mamafa o se fetu

O le mea lea, o loʻo vave ona atiaʻe suʻesuʻega tau puipuiga o paneta, e aofia ai le tekinolosi o le faʻaliliuina o le ala e pei ona faʻataʻitaʻiina i le misiona a le DART (NASA), lea na manuia ai le suia o le taamilosaga o se tamaʻi paneta e ala i ni faʻalavelave faʻafuaseʻi.

O le fusipa'u o le asteroid ma le lumana'i o su'esu'ega

E ese mai i lona taua mo le saienisi ma le saogalemu, o le fusipa'u o le asteroid e tāua fo'i mo le lumana'i o su'esu'ega i le vateatea ma le tamaoaiga. O nisi asteroid o lo'o i ai u'amea taua ma mea e mafai ona fa'aaogaina, e pei o le u'amea, nickel, ma atonu o le vai i le tulaga o le aisa. E matuā tāua tele le vai i le vateatea auā e mafai ona vaevaeina i le haitorosene ma le okesene mo le suau'u roketi pe fa'aaoga e lagolago ai le ola.

E ui o loo feagai pea le manatu o le eliina o asteroid ma luʻitau faatekinolosi, tau, ma tulafono faavaomalo, ae o loo faaauau pea suesuega i punaoa o asteroid. I le taimi lava e tasi, o misiona e pei o le OSIRIS-REx ma Hayabusa o loo toe aumaia ai faataitaiga o asteroid i le Lalolagi, ma aumaia ai se vaitau fou o le "geology o le vateatea" e faavae i luga o faataitaiga moni o le lalolagi.

Fa'ato'a

O le fusipa'u o le asteroid o se vaega autū i le faiga o le la e iai ni fa'ailoga i le taimi ua tuana'i: le auala na fausia ai paneta, le auala na alualu ai i luma ai mea, ma le auala na fa'afoliga ai e feto'ai le siosiomaga o lo'o tatou va'aia i aso nei. I le va o Mars ma Jupiter, e faitau miliona vaega laiti o lo'o feoa'i solo, o toega o faiga fa'ale-vateatea e le'i mae'a ona fausia se paneta. Mai le paneta la'itiiti o Ceres, o se aiga o asteroid na fananau mai i feto'ai anamua, i meteorites na pa'u'ū i le Lalolagi ma avea ma mea e su'esu'eina, o le fusipa'u o le asteroid e fa'afeso'ota'i ai le talafaasolopito o le faiga o le la ma le olaga fa'aonaponei i lo tatou paneta. Faatasi ai ma le fa'alauteleina pea o su'esu'ega, o le fusipa'u o le asteroid e le gata o se mea e fia iloa, ae o se fale su'esu'e fa'alenatura ma atonu o se punaoa mo tagata soifua i tua atu o le Lalolagi i se aso.

Taofi faamatalaga