O le fogāeleele o Mekuri i suʻesuʻega faʻa-vateatea

O le fogāeleele o Mekuri i Suʻesuʻega o le Vateatea

O Mekuri o le paneta e sili ona latalata i le La ma o se tasi o mea e sili ona faigata ona suʻesuʻeina i le vateatea. O lona latalata i le La e faigata ai ona matauina mai le Lalolagi, aua e masani ona ufitia i le susulu o le La ma e na o taimi patino e vaaia ai—e masani lava i le tafa o ata po o le afiafi. Peitai, e ui i nei tapulaa, o loo i ai ia Mekuri ni faailoilo taua e uiga i le talafaasolopito o le amataga o le Solar System. O lona fogaeleele ua tumu i lua, o mea sese tetele, ma mamanu tulaga ese o le eleele e avea ai ma fale suesue masani mo le malamalama i faiga e fausia ai paneta papa.

Uiga lautele o le fogāeleele o Mekuri

I le vaaiga muamua, e masani ona faatusatusa le fogāeleele o Mekuri i le Masina. O lua ia e pulea e lua ni lua mai le pa'ū o meteoroid ma asteroid, ma e matuā manifinifi lava le ea. Peita'i, o nei mea tutusa e na'o ni mea papa'u. O le su'esu'ega o le geology o le paneta ua fa'ailoa mai ai o lo'o iai se tala'aga i totonu o Mekuri, e aofia ai se evolusione sili atu ona mata'utia i le vevela ma le tectonic. O le lautele o Mekuri e tusa ma le 4.880 km—e sili atu le telē nai lo le Masina, ae e la'ititi ifo nai lo Mars. E ui i lona la'ititi, ae o Mekuri e iai se ogatotonu u'amea tele, lea e manatu o lo'o iai le tele o lona voluma. O lenei mea moni e a'afia ai lona kalave, le fanua maneta, ma iu ai ina fa'agaoioia lona fogāeleele.

O le fogāeleele o Mekuri o loʻo faʻaalia ai se faʻafefiloi o fanua laugatasi tetele, o vanu tetele e pa'ū ai le mafuiʻe, o lua laiti ma tetele, ma fausaga tektonika i foliga o ni maupuʻepuʻe o le mafuiʻe. O nei foliga e maua ai se faʻamaumauga umi o fegalegaleaiga i le va o aafiaga mai fafo ma le evolusione i totonu o le paneta.

O lua mafui'e ma pesini tetele

O lua pa'ū o vaega sili ona iloga i luga o Mekuri. Talu ai e toetoe lava a leai se ea o le paneta, o mea fa'alelagi o lo'o ulufale atu i le ta'amilosaga a Mekuri e le mu e pei o ni meteor i le Lalolagi. O le i'uga, o lo'o tumau pea fa'ailoga o pa'ū i luga o le fogaeleele o Mekuri mo le piliona o tausaga. O nei lua e eseese foliga mai lua faigofie e pei o se pesini i lua lavelave e iai tumutumu i le ogatotonu, puipui fa'asitepu, ma mamanu tetele o le ejecta.

O se tasi o fausaga lauiloa o le Caloris Basin, o se tasi o vaipuna tetele na aʻafia ai le paneta i le Solar System, e tusa ma le 1.500 km le lautele. Na fausia Caloris i le paʻi atu o se mea tele i le taimi o le pomu muamua. Sa matuā malosi le paʻi atu ma na mafua ai ona iai ni māvaevae, mauga liʻo, ma fanua laugatasi lava na mulimuli ane faatumulia ai se vaega o le vaipuna. O le mea e ofo ai, i le isi itu o Caloris o loʻo iai se vaega o "fanua uiga ese" poʻo ni fanua uiga ese e tumu i mauga fenumiai. E manatu o lenei mea e mafua mai i galu teʻi mai le paʻi atu o Caloris lea na sosolo atu i totonu o le paneta ma taulaʻi atu i le itu e teteʻe atu i le paneta, ma faʻaleagaina ai le paʻu iina.

FAITAU  Fegalegaleaiga o le lalolagi ma le masina i tai

I le suʻesuʻega o le vateatea ma le geology o paneta, o lua ma pesini e pei o Caloris e avea o ni "faʻailoga o taimi." O le tele o lua i se itulagi, o le matutua foi lea o le fogaeleele. I le faʻatusatusaina o le mafiafia o lua i vaega eseese, e mafai ai e saienitisi ona faʻafanua vaitau o le geology o Mercury i tulaga faʻatatau.

Fanua mafolafola ma le talafaasolopito o le lava

E le pei o le Masina, lea na vave ona tupu ai le tele o ana mauga mu, o loo faaalia e Mekuri ni faamaoniga o le tele o mauga mu, ma atonu na umi atu nai lo le mea na mafaufauina muamua. E manatu o fanua laugatasi lamolemole o Mekuri na fausia mai tafega lava basaltic na faatumulia ai vaituloto pa pe ufitia ai vaega tetele.

O le misiona a le NASA MESSENGER, lea na faataamilo i Mekuri mai le 2011–2015, na faaalia ai ni malamalamaaga fou i le mauga mu o le paneta. Na faaalia i faamaumauga ni "fanua lamolemole" e foliga tutusa ma le masina o Maria, ae e iai se tuufaatasiga o vailaau e tulaga ese ia Mekuri. O nisi o vaega na faailoa mai ai le iai o ni pu o mauga mu atonu na avea ma puna o mea pyroclastic—o ni faaputuga mai ni mea pāpā. O le mauaina o nei faaputuga pyroclastic e taua tele aua e faailoa mai ai le iai o le kesi i le magma, e lagolagoina ai le tulaga na i ai muamua ni elemene e sili atu ona fe'avea'i i totonu o Mekuri nai lo le mea na mafaufauina muamua.

Tektonika: laina fa'aletonu ma le fa'apu'upu'uina o paneta

O se tasi o vaega e sili ona iloga o le fogāeleele o Mekuri o ona papa e tele e pei o lobate, o ni papa uumi ma pi'o e fausia e ni fa'aletonu e tulei i luga. O nei fausaga e fa'ailoa mai ai o lo'o fa'aitiitia Mekuri i le lalolagi atoa—o lo'o "fa'aitiitia" le paneta. E tupu le fa'aitiitia pe a malūlū le totonu o le paneta, ma fa'aitiitia ai lona tele ma fa'aitiitia ai lona pa'u, ma fausia ai ni gaugau ma ni fa'aletonu tetele.

O nisi o papa mafolafola e oo atu i le selau kilomita ma e mafai ona oo atu i le maualuga e sili atu i le tasi le kilomita. O lenei mea e maua ai se faamaoniga malosi o le evolusione o le vevela o Mercury sa matua malosi lava i le taimi ua tuanai. I le itu tau fetu, e taua tele lenei mea ona e faaalia ai le auala e mafai ai e paneta papa ona faaleagaina ona o le malulu i totonu, ma e maua ai foi se faatusatusaga mo le malamalama i tectonics i luga o le Masina, Mars, ma le Lalolagi.

FAITAU  E iai ea se ola i luga o Mars?

"Ogaoga" ma le mealilo o le soloia vave

Na faʻaalia foʻi e le MESSENGER ni foliga tulaga ese e taʻua o ni lua: o ni lua papaʻu ma le lē tutusa, e masani ona faʻaputu faʻatasi ma ni pito susulu. E masani ona maua ni lua i totonu o ni lua poʻo ni tafatafa o ni lua ma puipui. E masalomia e saienitisi o ni lua e mafua mai i le leiloa o mea e feosofi mai luga—o se ituaiga o le "faʻapuna" poʻo le faʻasusuina o nisi elemene ona o le faʻaalia i le vevela o le La ma le siosiomaga i le vateatea.

O le mauaina o ni avanoa ua suia ai le manatu ua leva ona iai e faapea ua matuā leai ni mea e feliuliuaʻi ai Mekuri ona o lona latalata i le La. Afai e lava ni mea e feliuliuaʻi ai e fausia ai ni avanoa, ona ono sili atu lea ona lavelave le fausiaina ma le faagaoioiga o meafaitino a Mekuri, e aofia ai le faaputuputuina o meafaitino mai vaega mamao po o ni auala e puʻeina ai mea e feliuliuaʻi ai i le amataga o le Solar System.

O suiga tetele o le vevela ma lo latou aafiaga i luga o le fogaeleele

E tulaga ese le vaitaimi o le taamilosaga a Mekuri: e 3 taamilosaga i lona au mo taamilosaga uma e 2 e faataamilo i le La (o se resonance 3:2). O le iʻuga, o se "aso o le la" i Mekuri e matua umi lava, e tusa ma le 176 aso o le Lalolagi. E le gata i lea, e toetoe lava a leai se ea o Mekuri e puʻeina ai le vevela. E mafai ona sili atu le vevela i le ao i le 400°C, ae o le vevela i le po e paʻu i le -170°C.

O nei suiga tetele o le vevela e mafua ai le malepe o le vevela, lea e mafai ona fa'alēmuā ai papa. E ui o lenei ituaiga o le palapalā e le o mafua mai i le vai, matagi, ma gaoioiga fa'aolaola e pei ona iai i le Lalolagi, o suiga tetele o le vevela o lo'o avea pea ma mea taua i le evolusione o le microstructure o luga.

Aisa i pou: o se fa'alavelave e lata ane i le La

O se tasi o mea sili ona mata'ina na maua i le su'esu'ega o paneta o le fa'ailoga lea o le aisa vai i pole o Mercury. E fa'apefea ona i ai le aisa i le paneta e latalata i le La? O le tali o lo'o taoto i le fa'api'o la'ititi o le axial o Mercury. Ona o lona fa'api'o la'ititi, o nisi o lua i vaega pole e iai fola e le fa'aalia lava i le susulu o le la (vaega e ufitia tumau). I nei nofoaga, e mafai ona tumau le vevela i le maualalo tele e mafai ai ona tumau le aisa mo le piliona o tausaga. O fua o le radar mai le Lalolagi ma fa'amaumauga a le MESSENGER e lagolagoina ai le i ai o ni aisa, atonu e ufitia fo'i e se vaega o mea pogisa i luga a'e.

FAITAU  O aogā o le su'esu'ega o fetu i le vavaloina o le tau

O le aisa i le pole o Mercury ua maua ai se faʻamaoniga e faʻapea o le tufatufaina atu o le vai ma mea e fesuisuiaʻi i totonu o le Solar System e le faigofie e pei o le "o le latalata atu i le La, o le mago foi lea." E faʻamalosia ai foʻi le manatu e mafai e comets poʻo asteroids e tele ai le vai ona aumaia le aisa i vaega eseese, e aofia ai paneta papa.

O le matafaioi a misiona i le vateatea i le fa'afanua o luga o le fogaeleele

O le malamalama faʻaonaponei i luga o le fogaeleele o Mekuri e faʻalagolago tele i misiona i le vateatea. O le misiona a le NASA Mariner 10 i le 1974–1975 o le misiona muamua lea na puʻeina ata o Mekuri mai se vaega latalata, ae na o le 45% o le fogaeleele na faʻafanuaina. Mulimuli ane, na faʻamaeʻaina e le MESSENGER le faʻafanua o le lalolagi ma tuʻuina atu faʻamatalaga i lona fausaga faʻakemikolo, foliga o le eleele, fanua maneta, ma le talafaasolopito o le eleele. O le misiona o loʻo lumanaʻi mai a BepiColombo (ESA-JAXA) ua faʻamoemoeina o le a faʻalauteleina ai suʻesuʻega o mineralogy o Mekuri, fausaga o le pa, ma le sootaga i le va o foliga o totonu ma luga o Mekuri.

I'uga

O le fogāeleele o Mekuri o se fa'amaumauga o mea tau le vateatea e fa'amaumauina ai le talafaasolopito o le amataga o le Solar System, mai le vaitaimi o pomu mamafa i le lalolagi atoa ma gaioiga fa'atekonika na fa'afoliga ai ni fa'ailoga o le matua o le fogāeleele, o ona fanua laugatasi lava e fa'aalia ai le malosi o totonu, o ona lua e lu'itauina ai manatu e uiga i mea e fe'avea'i, ma o ona aisa i le pole e fa'ailoa mai ai e o'o lava i le paneta e sili ona latalata i le La e mafai ona i ai ni "tulaga o le vai."

I le suʻesuʻega o fetu i aso nei, e lē na o se paneta laʻitiiti ma mu i tafatafa o le La, ae o se ki i le malamalama i le auala e fausia ai, atiina ae, ma fegalegaleai ai paneta papa ma lo latou siosiomaga i le vateatea. O faʻafanua fou taʻitasi ma faʻamatalaga taʻitasi o misiona i le vateatea e faʻaopoopoina ai se mataupu fou i le tala o lenei paneta e foliga mai e leai se leo, ae o se paneta e tele mea lilo.

Taofi faamatalaga