Tulafono faatonutonu e uiga i faigafaiva i luga o le sami loloto
O sami loloto o vaega o le gataifale e le o i lalo o le pulega a le atunuu o soo se atunuu. E le pei o sami i uta, sami teritori, po o Sone Faapitoa Tau Tamaoaiga (EEZ), e leai se atunuu e toatasi e iai le pule atoatoa i luga o le sami loloto. O le mea lea, o le fagota i luga o le sami loloto e iai ni luʻitau tetele: o ai e iai le aia tatau e fagota ai, o a tulafono, ma le auala e faamalosia ai pe a mamao ese tagata faifaiva mai le matafaga ma e masani ona feoaʻi solo i itulagi. Ina ia foia nei luʻitau, ua atiae e le lalolagi atoa se faavae faatonutonu e ala i feagaiga faavaomalo eseese, faalapotopotoga tau pulega o faigafaiva faaitulagi, ma tulafono faatonutonu faaleatunuu faaopoopo.
Fa'avae fa'aletulafono fa'avaomalo: UNCLOS o se fa'avae
O le tulafono faavae e faatatau i le sami loloto e afua mai i le Feagaiga a Malo Aufaatasi i le Tulafono o le Sami (UNCLOS) i le 1982. Ua faatuina e le UNCLOS le tulaga o le sami loloto e tatala mo atunuu uma, e aofia ai atunuu i le talafatai ma atunuu e le o iai i uta. I le tulaga o faigafaiva, ua aloaia e le UNCLOS le saolotoga e fagogota ai i le sami loloto, ae o lenei saolotoga e le o se saolotoga atoatoa. E manaomia atunuu e galulue faatasi i le faasaoina ma le puleaina o punaoa o meaola i le sami.
O loʻo faʻamamafa foʻi e le UNCLOS le manatu o le "tiutetauave a le setete o loʻo i ai le fuʻa." O vaʻa o loʻo faʻagaoioia i luga o le sami loloto o loʻo i lalo o le pulega a le setete o loʻo i ai le fuʻa, le atunuʻu o loʻo resitalaina ai le vaʻa. O lona uiga o le vaʻavaʻaiga autu o le tausisia e se vaʻa o tulafono faʻavaomalo e paʻu i le setete o loʻo i ai le fuʻa, e aofia ai le tiute e faʻamautinoa ai o loʻo i ai pemita a vaʻa, usitaʻia tapulaʻa, aloese mai le faʻaaogaina o mea fagota faʻasaina, ma lipotia a latou fagotaga.
E le gata i lea, e manaʻomia e le UNCLOS ia setete e faia ni fuafuaga faʻasaienisi e puipuia ai le soona faʻaaogaina o iʻa. I le tulaga o le sami loloto, o lenei matafaioi e masani ona faʻatinoina e ala i le faʻatuina poʻo le avea ma sui auai i faʻalapotopotoga o pulega o faigafaiva.
Maliega a le UN mo Fa'asoa I'a: taula'i i fa'asoa i tua atu o tuaoi ma femalagaa'iga mamao
Ina ua maeʻa le UNCLOS, na tulaʻi mai ai se isi meafaigaluega tāua, o le United Nations Fish Stock Agreement (UNFSA) i le 1995. O lenei maliega na faʻamalosia ai le pulega o faigafaiva, aemaise lava mo vaega e lua o faigafaiva: o faigafaiva e vaeluaina (o faigafaiva e feoaʻi i le va o le EEZ ma le sami loloto) ma faigafaiva e tele femalagaaʻiga (o faigafaiva e mamao e pei o le tuna).
Na faʻalauiloa e le UNFSA ni mataupu faavae autū mo le faʻatonutonuina o faigafaiva i sami maualuluga, e aofia ai le auala e puipuia ai ma le pulega faʻavae i luga o le siʻosiʻomaga. O nei mataupu faavae e manaʻomia ai atunuu e aua le faʻatali mo se mautinoa atoatoa faʻasaienisi aʻo leʻi faia se gaioiga pe a iai se lamatiaga o le faʻaleagaina o iʻa poʻo siʻosiʻomaga. E faʻamamafa foʻi e le UNFSA le taua o faiga e mataʻituina ai, pulea, ma mataʻituina (MCS), e aofia ai asiasiga a vaʻa, mataʻituina i luga o le vaʻa (tagata matau), ma le lipotia o faʻamaumauga.
O le matafaioi a RFMO: le “malo” o faigafaiva i luga o le sami loloto
Ona o le sami loloto e le o i lalo o le pulega a se atunuu e tasi, o le pulega lelei e masani ona faatinoina e ala i Faalapotopotoga Pulega Faigafaiva Faaitulagi (RFMO) po o Fuafuaga Pulega Faigafaiva Faaitulagi (RFMA). O RFMO o faalapotopotoga faavaomalo ia e faatuina tulafono faatonutonu faatekinolosi ma tapulaa mo vaega patino po o ituaiga i ogasami faavaomalo.
E masani ona fa'atuina e RFMO ni fuafuaga fa'asao ma pulega e pei o:
1. Aofa'i o i'a e fa'atagaina (TAC) ma le kuota mo atunu'u ta'itasi.
2. Fa'atapula'aina o mea fagota (e.g. tele o upega, fa'asaina o upega fa'atafe tetele, po'o fa'atapula'aina o le fa'aaogaina o masini fa'aputu i'a/FAD i nisi o faigafaiva).
3. Tapunia o nofoaga ma vaitau fagota e puipuia ai nofoaga e fafaga ai i'a po'o nofoaga taua.
4. Fuafuaga o pepa fa'amaumau (CDS) e siaki ai le fa'aletulafono o oloa.
5. Lisi o va'a IUU (va'a e masalomia pe fa'amaonia o lo'o fa'atinoina faigafaiva fa'asolitulafono, e le lipotia, ma e le fa'atulafonoina), e mafai ona noatia i fa'asalaga e pei o le fa'afitia o le ulufale atu i le uafu.
O faʻataʻitaʻiga o RFMO faʻatosina i le lalolagi atoa e aofia ai i latou e pulea tuna i vasa eseese ma faʻalapotopotoga e faʻatonutonuina faigafaiva i sami loloto. O le avea ma sui auai ma le usitaʻia o tulafono a le RFMO e masani lava ona taua i le mafai e se atunuʻu ona fagogota i totonu o vaega ma ituaiga o iʻa ua faʻatonutonuina.
Maliega Tausisia a le FAO ma le Maliega o Fuafuaga a le Setete o le Uafu
I le fa’aopoopoga i pepa fa’avae a le UN, e tele fo’i maliega taua a le Fa’alapotopotoga o Mea’ai ma Fa’ato’aga (FAO). O le Maliega Fa’atulafonoina a le FAO i le 1993 e fa’amamafa ai le fa’amalosia o pulega a setete o fu’a, ae maise lava le puipuia o va’a mai le ‘alo ‘ese mai tulafono fa’atonutonu e ala i le toe fa’afo’iina o fu’a i atunu’u e vaivai le va’ava’aia.
I le taimi nei, o le 2009 Port State Measures Agreement (PSMA) o se tasi lea o meafaigaluega sili ona aoga mo le taofiofia o faigafaiva IUU. E faigofie lava le manatu: e ui lava e faigata ona pu'eina va'a i luga o le sami loloto, ae e mana'omia pea uafu mo le la'uina ma le aveeseina o a latou i'a, fa'atumuina o suau'u, ma toe fa'aleleia. Ua fa'atagaina e le PSMA atunu'u o uafu e faia asiasiga, fa'amaonia pepa, ma teena auaunaga i le uafu pe a iai ni fa'ailoga o faigafaiva fa'asolitulafono. O le motusia o le avanoa i maketi ma felauaiga, e mafai ona fa'aitiitia ai fa'atosinaga tau tamaoaiga mo faigafaiva IUU.
Fa'afitauli tau faigafaiva IUU ma lu'itau o le fa'amalosia o tulafono
O tulafono faatonutonu o le sami maualuluga e masani ona feagai ma le mataupu o faigafaiva IUU. O le "Solitulafono" o lona uiga o le solia o tulafono faatonutonu a le RFMO po o tulafono a le atunuu talafeagai; o le "le lipotia" o lona uiga e le o lipotia pe lipotia sese; ma le "le faatonutonuina" o lona uiga o le faatinoina e vaa e le iloa le atunuu po o fafo atu o le faavae tau pulega talafeagai.
O luʻitau o le faʻamalosia o le tulafono e aofia ai:
– O le mamao ma le lautele o le nofoaga o loʻo faʻatinoina ai galuega e taugata ma faigata ai le faia o leoleoga.
– Fesuia’iga o le tausisia e setete o fu’a, aemaise lava pe a sisi le va’a i se fu’a e fa’ailoa ai lona aoga.
– Fesiitaiga o uta i le sami (fesiitaiga o uta i le ogatotonu o le sami) lea e mafai ona natia ai le amataga o iʻa.
– Le faigata o le filifili o sapalai, auā e mafai e iʻa mai le sami matala ona ui atu i le tele o uafu ma atunuu aʻo leʻi ulufale atu i le maketi.
Ina ia foia lenei mea, o loʻo atiaʻe e atunuu ma RFMO ni tekinolosi e pei o Vessel Monitoring Systems (VMS), Automatic Identification Systems (AIS), electronic monitoring, ma le auʻiliʻiliga o faʻamaumauga satelite ma le masini aʻoaʻoina e iloa ai ni mamanu masalomia. Peitaʻi, o nei tekinolosi e manaʻomia pea le lagolago faʻapolokiki, fesoasoani tau tupe, ma se faʻavae faaletulafono manino e mafai ai ona faʻaaogaina faʻamaumauga mo le faʻamalosia.
Feso'ota'iga maketi: fa'amaoniga ma le mafai ona su'eina
I le fa’aopoopoga i tulafono fa’avae a atunu’u, o tulaga fa’atonuina o maketi e a’afia ai fo’i faigafaiva i sami maualuluga. O le tele o atunu’u e fa’aulufale mai ai i’a ma faleoloa fa’atau oloa e mana’omia le mafai ona su’esu’eina ma fa’amaonia le tulafono. O fuafuaga e pei o le fa’amaoniga o le gafataulimaina, pepa o fa’amaumauga o i’a maua, ma tulafono fa’asaga i IUU mai atunu’u e fa’atau atu i’a e mafai ona fa’amalosia ai faifaiva e usita’ia tulafono fa’atonutonu.
Mo atunuu tau atiaʻe, e mafai ona avea lenei mea ma avanoa ma luʻitau. E ofoina atu ai avanoa auā e mafai e oloa e tausisia tulafono ona maua ni maketi taugata, ae e iai foʻi luʻitau auā e manaʻomia ai ni faiga faʻapulega malolosi, vaʻavaʻaia, ma lipoti.
Itu o le atina'e: Maliega a le BBNJ ma le puipuiga o le tele o meaola eseese
I tausaga talu ai nei, ua faʻateleina le gauai atu o le lalolagi i le puipuiga o le tele o meaola eseese i vaega e le o i lalo o le pulega a le atunuʻu. O le maliega fou i luga o le tele o meaola eseese o le gataifale e le o i lalo o le pulega a le atunuʻu (BBNJ) ua vaʻaia o se laʻasaga taua agai i le faʻamalosia o le pulega atoatoa o le sami i luga, e aofia ai le faʻatuina o nofoaga puipuia o le gataifale (MPAs) i luga o le sami i luga, iloiloga o aafiaga o le siosiomaga, ma auala mo le galulue faʻatasi ma le fefaʻasoaaʻi o manuia. E ui o le taulaʻiga e le gata i faigafaiva, o faiga faʻavae o le puipuiga e aliaʻe mai le faʻavae o le BBNJ e iai le gafatia e aʻafia ai le avanoa ma auala e fagota ai i luga o le sami i luga.
Fa'ato'a
O tulafono faatonutonu o faigafaiva i le sami loloto e tuufaatasia ai le saolotoga ma le tiutetauave. O le UNCLOS e tuuina atu ai le faavae mo le saolotoga o le folauga ma le faigafaiva, ae e faamalosia ai foi le galulue faatasi i le puipuiga. O le UNFSA e faamamafaina ai le mataupu faavae o le puipuiga, pulega faavae i le faasaienisi, ma auala e faamalosia ai. I le tulaga o galuega faatino, o le RFMO e faatuina tulafono faatekinolosi e pei o kuota, mea fagota, ma le mataituina, ae o meafaigaluega a le FAO e pei o le PSMA e faamalosia ai le faamalosia e ala i le puleaina o le uafu. I le agai i luma, o luitau tetele o loo tumau pea le tausisia o tuaoi ma le faamalosia, aemaise lava i le taulimaina o faigafaiva IUU ma le faigata o filifili sapalai i le lalolagi atoa. Faatasi ai ma le tuufaatasiga o tulafono faavaomalo, galulue faatasi lelei faaitulagi, faaaogaina o tekinolosi mataituina, ma manaoga o maketi mo le mafai ona suʻeina, e mafai e le pulega o faigafaiva i le sami loloto ona agai atu i ni faiga e sili atu ona tutusa ma gafataulimaina.