Pulega o Tausiga o Foma'i i Mataupu o le Bulimia
Pendahuluan
O le Bulimia nervosa (bulimia) o se fa'aletonu o le 'ai e fa'ailoaina i le tele o taimi o le 'ai tele, sosoo ai ma amioga fa'aopoopo e puipuia ai le tupu tele o le mamafa, e pei o le fa'amamaina o le tino, fa'aaogaina o vaila'au fa'asusu/diuretic, anapogi tele, po'o le fa'amalositino tele. I le tulaga o le tausiga o fanautama, o le bulimia o se popolega tele aua e mafai ona a'afia ai teineiti talavou, fafine o le matua e fanau ai, ma tina ma'itaga ma fa'asusu. O lo'o i ai fafine fa'ato'aga i se tulaga taua e faia ai le vave iloa, tu'uina atu a'oa'oga, lagolagoina suiga o amioga maloloina, ma galulue fa'atasi ma se 'au e tele vaega e fa'amautinoa ai le saogalemu o le tina ma le pepe e le'i fanau.
O le Bulimia e sili atu nai lo na o se "masani 'ai leaga." O se tulaga faigata o le soifua maloloina o le mafaufau, e masani ona fesootaʻi ma le vaaiga leaga o le tino, le fia atoatoa, popolega faʻaagafesootai, ma faʻamaʻi e pei o le atuatuvale ma le popole. O lona aʻafiaga e mafai ona lautele, e aofia ai faʻalavelave i le electrolyte, faʻafitauli o le gastrointestinal, faʻaletonu o nifo, faʻaletonu o le masina, ma faʻalavelave o le maitaga e pei o le mamafa maualalo o le fanau mai ma le fanau vave. O le mea lea, o le tausiga o le bulimia e tatau ona atoatoa, faifai pea, ma taulaʻi i le saogalemu ma le toe faʻaleleia i se taimi umi.
Etiology ma Mea Lamatia mai se Va'aiga Fa'apitoa mo Tina Fa'afailele
E tele mafuaʻaga o le bulimia, e aofia ai mea tau i le tino, mafaufau, ma aganuʻu faʻaagafesootai. I galuega tau tina failele, o mea e masani ona iloa e aofia ai:
1. Omiga mai tulaga o le matagofie ma le faailoga tagata i le mamafa, aemaise lava i talavou ma tamaitai talavou.
2. Tala'aga o le taumafa fa'afuase'i po'o le pa'u tele o le mamafa, lea e mafua ai le ta'amilosaga o le 'ai tele ma le fa'amamāina o mea'ai.
3. Tala'aga o mafatiaga po'o faiga sauā, e aofia ai faiga sauā i tafaoga faamasani/fa'aleaiga.
4. Popolega i le olaga fanautama, e pei o le popole e fesoʻotaʻi ma le maitaga, suiga i foliga o le tino, poʻo le vaitaimi pe a uma le fanautama.
5. Fa'ama'i fa'alemafaufau e feso'ota'i ma le atuatuvale, fa'alavelave popole, ma le fa'aaogā sese o fualaau fa'asaina.
E manaʻomia e fafine faatosaga ona iloa e toʻatele tagata mamaʻi e natia o latou faʻailoga ona o le mā. O le mea lea, o se auala e fesootaʻi ai ma le agaalofa ma le lē faamasinosino e taua tele i le tausiga.
O le A'afiaga o le Bulimia i le Soifua Maloloina o le Fanautama ma le Ma'itaga
E mafai e le bulimia ona aʻafia ai le soifua maloloina o le fanautama e ala i le faʻalavelaveina o hormones, faʻaletonu o le taʻamilosaga o le masina, ma le faʻaitiitia o le fanautama i nisi tagata. I le taimi o le maʻitaga, e ono faʻateleina le lamatiaga pe afai e gaoioi amioga o le purging, e le lava meaʻai, pe tupu foʻi ni electrolyte imbalances. O aʻafiaga e ono aʻafia ai e aofia ai:
– Le leai o se vai i le tino ma le lē paleni o le eletise i totonu o le tino (e pei o le hypokalemia) lea e mafai ona mafua ai le arrhythmias po o le vaivai o maso.
– Faʻafitauli i le gastrointestinal e pei o le reflux, esophagitis, poʻo le manava tata ona o le faʻaaogaina o vailaʻau faʻamama.
– Fa'afitauli i le soifua maloloina o le gutu: fa'aleagaina o le enamel o nifo, pala o nifo, ma le fulafula o le parotid gland ona o le pua'i soo.
– Fa'atapula'aina o le tuputupu a'e o le pepe (IUGR), anemia, ma le lamatiaga o le fanau vave i nisi o tulaga.
– Faʻafitauli tau mafaufau i le taimi na fanau mai ai, e aofia ai le atuatuvale aʻo leʻi fanau mai ma le taimi na uma ai ona fanau mai.
I le taimi pe a uma le fanautama ma le faasusu i le susu, e mafai e le bulimia ona faalavelave i le toe malosi mai o le tina, le tulaga lelei o meaʻai, ma le mautu faalelagona, o lea e taua tele ai le lagolago faifai pea.
Mataupu Faavae o le Pulega o Tausiga o Foma'i
O le pulega o le tausiga o le bulimia i le falema'i e tausisi i mataupu faavae nei:
1. O le saogalemu o tina ma le pepe i totonu o le manava o se mea e faamuamua (saogalemu o gasegase).
2. Ia vave iloa ma vave faia se fesoasoani e puipuia ai faʻafitauli faʻafomaʻi.
3. Faiga fa'aletino-mafaufau-agafesootai atoatoa: e le gata i le mamafa, ae fa'apea fo'i amioga, lagona, ma le lagolago fa'aagafesootai.
4. Fa'alilolilo ma fesoota'iga fa'amalolo e fausia ai le fa'atuatuaga.
5. Galulue fa'atasi ma le tele o matā'upu (foma'i, foma'i mafaufau/mafaufau, foma'i mea'ai, foma'i nifo, ma auaunaga fa'afuase'i pe a mana'omia).
Iloiloga i Galuega Fa'afailele
E faia le iloiloga e ala i le anamnesis, suʻesuʻega faaletino, suʻesuʻega lagolago pe a maua, ma le siakiina o le soifua maloloina o le mafaufau.
1) Fa'amaumauga Fa'atonutonu
E mafai e fafine faatosaga ona fai ni fesili maaleale, mo se faataitaiga:
– Mamanu taumafa i aso taitasi, taimi e 'ai tele ai, ma mea e fa'aosofia ai lagona.
– O le i ai o le pua'i e mafua mai i lou lava mafaufau, fa'aaogaina o vai fa'amama/diuretics, po'o le fa'amalosi tino e aunoa ma le fa'amalosia o le tino.
– Tala'aga o suiga i le mamafa, taumafa vave, ma le va'aiga i le tino.
– Fa'ailoga faaletino: niniva, vaivai, tata vave o le fatu, mu o le fatu, po'o fa'afitauli i le ga'au.
– Talafa'asolopito o le ma'i masina, ma'itaga, ma fuafuaga mo le toe fanauina.
– Tulaga faalemafaufau: popolevale, faanoanoa faaumiumi, faalavelave i le moe, mafaufauga e faamanualia ai oe lava.
2) Su'esu'ega Fa'aletino
Taula'i i fa'ailoga o le leai o se vai i totonu o le tino, tulaga o mea'ai, toto maualuga, tata o le fatu, ma fa'ailoga o fa'alavelave e pei o le fa'ateleina o le parotid gland, manu'a i le tua o le lima (Russell's sign), solo o nifo, po'o le mageso o le fa'a'ī. I fafine ma'itaga, e mata'ituina fo'i e fafine tausi ma'i le tupu a'e o le mamafa, maualuga o le fundus o le uterine, ma fa'ailoga o le tuputupu a'e o le pepe e le'i fanau mai.
3) Su'esu'ega ma le Lagolagoina o le Su'esu'ega
Afai e fa'atagaina e le falema'i, galulue fa'atasi ma se foma'i e iloilo ai electrolytes (potassium, sodium), hematology (anemia), galuega a fatuga'o, ma le iloiloga o le fatu pe a iai ni fa'ailoga. E mafai ona fa'aogaina meafaigaluega e siaki ai fa'aletonu o le 'ai po'o le soifua maloloina o le mafaufau e tusa ai ma le fa'atonuga a le falema'i.
Fuafuaga ma Su'esu'ega o le Fa'ato'aga
O le fuafuaga tausiga e faʻavae i luga o faʻafitauli ua faʻailoaina. O faʻamaoniga/faʻafitauli masani i mataupu o le bulimia e aofia ai:
– O le tulaga lamatia o le le paleni o meaʻai e itiiti ifo nai lo le mea e manaʻomia e le tino.
– Tulaga lamatia o fa'alavelave fa'ale-eletise ma le leai o se vai i totonu o le tino.
– Fa'alavelave i le vaaiga o le tino.
– Popolega po'o fa'alavelave fa'alelagona.
– Lamatiaga o faʻalavelave faʻafuaseʻi o le maitaga (pe afai o loʻo maitaga le tagata maʻi).
– Le lava o le malamalama e uiga i meaʻai maloloina ma le lamatiaga o le purging.
O sini o le tausiga e aofia ai le faʻamautuina o tulaga faʻaletino, faʻateleina o amioga taumafa maloloina, faʻaitiitia o amioga faʻamamā (purging), faʻateleina o le taulimaina o faʻafitauli, ma le fesoʻotaʻi ma auaunaga tau soifua maloloina o le mafaufau.
Fa'atinoina (Fa'alavelave) o le Tausiga o Foma'i
1) Fesootaiga Fa'afoma'i ma Fautuaga Fa'avae
E manaʻomia e fafine faatosaga ona faʻaaoga se auala e le faʻamasino, faʻamaonia lagona, ma faʻaaoga ni metotia fautuga pupuu. Taulaʻi i le fausiaina o le uunaʻiga mo suiga, faʻailoaina o mea e faʻaosofia ai le faʻaitiitia o le inu tele o meaʻai, ma atiina ae ni auala e sili atu ona fetuʻunaʻi e taulimaina ai meaʻai (e pei o metotia e malolo ai, tusiaina o se api talaaga, poʻo le lagolago faʻaagafesootai).
2) A'oa'oga Taumafa ma le Soifua Maloloina
E tuʻuina atu e fafine tausi maʻi aʻoaʻoga e uiga i:
– Le aʻafiaga o le purging i le fatu, fatugaʻo, ma le maʻitaga.
– Fa'ata'ita'iga masani o taumafa (e.g. 3 taumafataga autū ma 2–3 mea'ai mama maloloina) e puipuia ai le fia 'ai tele e mafua ai le soona 'ai tele.
– Le taua o le inuina o le vai ma le filifilia o meaʻai e tele ai le porotini, uʻamea, folate, ma le calcium, aemaise lava mo fafine maʻitaga.
– Tala pepelo e uiga i mea'ai ma sini mamafa e le moni.
I le tele o tulaga, e sili ona lelei le faia o se fuafuaga o taumafataga faatasi ma se tagata tomai faapitoa i meaʻai e fetaui ma manaoga o le tagata lava ia.
3) Mata'ituina o le Ma'itaga ma Fa'ailoga o le Lamatiaga
Mo tagata ma'itaga, e mata'ituina lelei e fafine ma'itaga le tupu a'e o le mamafa, le toto maualuga, le tulaga o le anemia, le gaoioi o le pepe i totonu o le manava, ma fa'ailoga o le fanau vave. Afai e masalomia le fa'atapula'aina o le tuputupu a'e o le pepe i totonu o le manava, fa'asino le ma'i mo nisi iloiloga.
4) Galulue Fa'atasi ma Fa'asinomaga
E manaʻomia e le Bulimia le togafitiga faʻafomaʻi (e pei o le CBT-E) ma o nisi taimi e faʻaaogaina ai le vailaʻau e pei ona faʻatonuina e se fomaʻi. E faʻasino e fafine maʻi tagata mamaʻi i fomaʻi mafaufau/fomaʻi mafaufau, fomaʻi meaʻai, ma fomaʻi faʻapitoa i fafine/fomaʻi o tina/fomaʻi fafine pe a tulaʻi mai ni faʻafitauli. E manaʻomia le faʻasino vave pe a tulaʻi mai le puaʻi e le mafai ona taofiofia, faʻailoga o le matuā leai o se vai i le tino, matapogia, tiga o le fatafata/tata o le fatu, pe mafaufau e pule i le ola.
5) Lagolago a le Aiga ma le Siosiomaga
Faatasi ai ma le maliega a le tagata maʻi, e mafai e le faatosaga ona aofia ai le paaga/aiga e fausia ai se siosiomaga lagolago, faaitiitia ai faamatalaga leaga e uiga i o latou tino, ma fesoasoani i le puleaina o meaʻai. E tausia le faalilolilo, ma o faaiuga mulimuli e faia e le tagata maʻi.
Iloiloga
O le manuia o le tausiga o le faatosaga e iloiloina e ala i faailoga nei:
– Fa'aitiitia le soo o le 'ai tele ma le fa'ateleina o le 'ai soo.
– E mautu le tulaga o le vai i totonu o le tino ma faailoga taua o le soifua maloloina, ua faaitiitia foi faafitauli faaletino.
– Fa'amaumauga o le ma'itaga e tusa ai ma le matua o le maitaga (pe afai e ma'itaga).
– Fa'aleleia atili o tomai e taulimaina ai mea, fa'aleleia atili ai le moe, ma fa'aitiitia ai le popole.
– Puleaina o le tausisia o tulafono ma le fesootaʻiga ma auaunaga tau mafaufau/mafaufau.
E faia iloiloga i lea taimi ma lea taimi auā e masani ona toe tupu le bulimia, aemaise lava pe a faʻateleina le atuatuvale.
I'uga
O le tausiga o le fafine failele mo le bulimia e manaʻomia ai se auala atoatoa e tuʻufaʻatasia ai le vave iloa, mataʻituina faaletino ma le maʻitaga, aʻoaʻoga tau meaʻai, fautuaga faʻavae, ma le galulue faʻatasi ma tagata tomai faapitoa i le soifua maloloina o le mafaufau ma tagata tomai faapitoa i meaʻai. E galulue fafine failele o ni laina pito i luma, fausia le faʻatuatuaga, faʻaitiitia le faʻailogaina, ma faʻamautinoa le saogalemu o le tina ma le pepe e leʻi fanau. Faatasi ai ma le tausiga faifai pea ma le lagolago, e sili atu le avanoa o tagata mamaʻi e toe malosi ai, tausia le soifua maloloina o le fanautama, ma maua se maʻitaga saogalemu ma sili atu ona anoa ma le vaitaimi pe a uma le fanautama.