Su'esu'ega o Mea Anamua i Initonesia
O Initonesia o se itulagi taua mo le malamalama i le talafaasolopito o tagata anamua i Asia i Sautesasae, ma le lalolagi atoa. O lona tulaga i le va o Asia ma Ausetalia, ma ona afe o motu ma siosiomaga eseese—mauga, karst, matafaga, ma vaomatua o le teropika—ua avea ai ma "fale suʻesuʻe masani" mo suʻesuʻega o mea anamua. E ala i mea anamua, e saili e le au suʻesuʻe e toe fausia le olaga o tagata aʻo leʻi tusia: pe na faapefea ona latou malaga, ola, atiina ae tekinolosi, fausia le faatuatuaga, ma fegalegaleai ma o latou siosiomaga. O nei faamaoniga e sau i foliga o mea tuai o tagata, meafaigaluega maa, toega o meaʻai, ata vali o ana, ma fausaga tetele o loo salalau solo i motu.
La'asaga ma metotia o su'esu'ega anamua
O suʻesuʻega o mea anamua i vaitaimi muamua o le soifuaga o tagata i atumotu o Initonesia, mai le taunuu mai o tagata anamua e oo atu i le tulaʻi mai o sosaiete na iloa faatoaga ma tekinolosi uʻamea. Talu ai e leai ni faamaumauga tusitusia, e faalagolago tagata suʻesuʻe i mea anamua i faamatalaga faaletino na maua e ala i suʻesuʻega ma eliina. O vaega o le eleele (stratigraphy) e fesoasoani e faatuina le faasologa o taimi, ae o le tele o metotia o le faamanatuina o aso e faaaoga e fuafua ai le matua o mea na maua. O le faamanatuina o aso o le radiocarbon (C-14) e masani ona faaaogaina mo toega o mea ola e pei o malala po o ponaivi, ae o isi metotia, e pei o le faamanatuina o aso o le luminescence (OSL/TL), e aoga mo otaota ma nisi o mea totino. O le suʻesuʻeina o faailoga o le ofuina i luga o meafaigaluega maa, suʻesuʻega o manu, suʻesuʻega o poleni, ma isotopes e fesoasoani foi e malamalama ai i meaʻai, feoaʻi, ma suiga o le siosiomaga.
O fa'amaumauga anamua o tagata soifua ma lo latou taua i Initonesia
Ua lauiloa le igoa o Initonesia i talanoaga e uiga i le evolusione o tagata ona o le mauaina o le "Java Man" (Homo erectus) i Trinil, Ngawi, i le faaiuga o le seneturi lona 19. O lenei mauaina na tatalaina ai se mataupu taua i le tufatufaina atu o hominins i fafo atu o Aferika. O nofoaga i tafatafa o le Vaitafe o Bengiran Solo—e pei o Sangiran, Trinil, Sambungmacan, ma Ngandong—e maua ai le tele o mea totino ma meafaitino. Na oo lava ina tofia Sangiran o se UNESCO World Heritage Site ona o ana sao i le paleoanthropology.
E ese mai i le Homo erectus, ua lauiloa foʻi Initonesia i le mauaina o le Homo floresiensis i Liang Bua, Flores. O lenei ituaiga, e masani ona taʻua o le "hobbit" ona o lona laʻitiiti, ua mafua ai se finauga mataʻina e uiga i le eseesega o le evolusione o tagata ma le faʻapupuʻeina o motu. O nei faʻamaumauga e faʻaalia ai o le talafaasolopito o tagata i le atumotu e le o se mea e tasi, ae o se mea e lavelave, e aofia ai le tele o tagata eseese i taimi eseese.
O le Vaitaimi o Ma'a: mai meafaigaluega faigofie i le eseesega o aganu'u
I le vaitaimi o le vaitaimi o le anamua, e masani ona vaevaeina atinaʻe faatekinolosi i ni vaega o le Vaitaimi o Maʻa, e ui lava e le o taimi uma e mautu ai tuaoi. I le vaitaimi o le Paleolithic (Old Stone Age), o meafaigaluega na maua e masani ona aofia ai ni mea olo, samala, ma ni fasi maʻa. O nei meafaigaluega sa fesootaʻi muamua ma le agaifanua "Pacitanian" i Java, e ui lava o suʻesuʻega faʻaonaponei e faʻamamafa ai le manaʻomia o se faʻamatalaga malosi o le stratigraphic e faʻamaonia ai lo latou tausaga ma fesootaʻiga. I nisi o eria, o meafaigaluega e fai i fasi ma lau o loʻo faʻaalia ai tomai faʻapitoa, e faʻaalia ai le auala na fetuʻunaʻi ai tagata i manaʻoga o le tulimanu ma le aoina.
A o ulufale atu i le vaitaimi o le Mesolithic (Vaitaimi o Ma'a Tutotonu), ua atili ai ona eseese fa'amaoniga o nofoaga ua nonofo ai. O nisi o nofoaga o lo'o fa'aalia ai le i ai o otaota o umukuka (kjokkenmoddinger) ma fale i ana (abris sous roche), aemaise lava i vaega o karst o lo'o maua i Sumatra, Kalimantan, Sulawesi, ma Nusa Tenggara. O nei ana e masani ona i ai ni vaega fa'aleaganuu e le'i fa'aleagaina: meafaigaluega ma'a laiti (microliths), toega o manu, figota, ma malala tuai.
I le vaitaimi o le Neolithic (Vaitaimi Fou o Maa), na tutupu ai ni suiga tetele: o le tulaʻi mai o faatoaga, o nofoaga e sili atu ona nonofo ai tagata, ma tekinolosi o galuega taulima i maa. O toʻi faatafafa ma faatafafa na avea ma vaega taua i Initonesia atoa, e masani ona fesootaʻi ma le femalagaaʻi ma le salalau o tagata e tautala i le gagana Austronesia. Na amata foʻi ona salalau lautele le gaosiga o omea i lenei vaitaimi, ma faʻailogaina ai suiga i le gaosiga o meaʻai ma auala e teu ai.
Fa'aili papa ma fa'atusa anamua
O se tasi o faʻamaoniga sili ona mataʻina mai le talafaasolopito anamua a Initonesia o le ata faʻapapa. I le itulagi o Maros-Pangkep karst i South Sulawesi, ua maua ai ni ata faʻapapa ma ni ata o manu e pei o le babirusa ma le puaʻa warty. E maua foʻi ata faʻapapa i East Kalimantan ma isi itulagi. O nei ata vali e le gata o ni galuega matagofie, ae o loʻo tuʻuina mai ai foʻi ni faʻailoga i faʻatusa, faʻasinomaga o vaega, ma atonu o ni faiga masani. E ala i le suʻesuʻeina o lanu, talaaga o ana, ma le faʻatulagaina o aso, o loʻo taumafai tagata suʻesuʻe i mea anamua e malamalama poʻo afea na faia ai galuega faʻapapa ma le uiga o latou i ē na faia.
Megaliths: maa tetele, manatuaga fa'atasi, ma sauniga
O le agaifanua tetele—o le fausiaina o fale po'o fa'amanatuga mai ma'a tetele—o se vaega malosi o le talafaasolopito muamua o Initonesia, e o'o lava i le vaitaimi fa'asolopito i nisi o nofoaga. O dolmens, menhirs, sarcophagi, pusa maliu ma'a, ma piramiti fa'asitepu ua maua i Java, Sumatra, Bali, Nusa Tenggara, Sulawesi, ae maise lava Nias ma Sumba, ia o lo'o fa'atumauina pea agaifanua tetele i totonu o latou aganu'u.
O le iai o fausaga tetele o loo faaalia ai se faalapotopotoga lautele e mafai ona faagaoioia tagata faigaluega, faapea foi ma se faiga talitonuga e faamamafaina ai le faaaloalo mo tuaa. O tanuga faatasi ai ma meafaitino o tuugamau e faaalia ai manatu o le tulaga lautele ma se talitonuga atonu i se olaga pe a mavae le oti. E masani foi ona malamalama i ai Megalith o ni faailoga o le avanoa paia ma "faamaumauga" o manatuaga faatasi a se nuu.
O le Vaitaimi o U'amea ma feso'ota'iga fesuia'iga
A o atiina ae le tekinolosi u'amea, sa toe suia fo'i olaga o tagata Initonesia anamua. O mea apamemea e pei o le nekara (palu apamemea) e feso'ota'i ma le aganu'u a Dongson o le atunu'u i Sautesasa'e o Asia ua maua i motu eseese, mai Sumatra i Nusa Tenggara. O le tufatufaina atu o nekara ma isi mea tau u'amea e fa'ailoa mai ai le tele o feso'ota'iga fefa'ataua'iga i le gataifale, fa'apea fo'i ma tomai fa'apitoa fa'apitoa e pei o le oloina o le vali ua leiloa.
E leʻi suia atoa e le vaitaimi o uʻamea meafaigaluega maʻa; e masani ona faʻaaogaina faʻatasi ia mea e lua. Peitaʻi, o uʻamea na saunia le ala mo le gaosiga o meafaigaluega malolosi, faʻailoga o le mamalu, ma mamanu e ono suia o feeseeseaiga ma galuega. O fefaʻatauaʻiga i le va o motu na saofagā i le tuputupu aʻe o nofoaga tutotonu ma le faʻapitoa o galuega taulima.
Luʻitau o suʻesuʻega: tau vevela ma le leiloa o le anotusi
O suʻesuʻega o mea anamua i Initonesia e feagai ma luʻitau tetele. O le tau susū o le teropika e faʻavavevave ai le palapalā, o lea e seasea ai ona ola mea faʻaola e pei o laupapa ma ie. E le gata i lea, o gaoioiga faʻaonaponei—eliina o minerale, fausiaina, faʻamamaina o fanua, ma eliina faasolitulafono—e masani ona faʻaleagaina nofoaga ma aveese ai o latou tulaga stratigraphic. O le tulaga taua: o meafaitino e aunoa ma faʻamatalaga e uiga i vaega, tulaga, ma fesoʻotaʻiga e matua itiiti lava le taua mo le toe fausiaina faasaienisi.
O le mea lea, o mea anamua i aso nei e faamamafaina ai le faamaumauina ma le faaeteete, galulue faatasi i le va o vaega eseese, ma le auai o le nuu i le lotoifale. E taua tele aoaoga a le lautele ina ia mautinoa o toega o mea anamua o loo vaaia o ni punaoa o le malamalama ma le faasinomaga, ae le na o ni mea e aoina.
Fa'ato'a
O suʻesuʻega o mea anamua i Initonesia o loʻo faʻaalia ai se tala umi o le fetuutuunaʻi o tagata i se atumotu feliuaʻi. Mai le Homo erectus i Java, i le eseesega o hominins i Flores, i le atinaʻeina o meafaigaluega maʻa ma omea, i faatufugaga faʻatusa i papa, i tu ma aga masani ma tekinolosi uʻamea e fesoʻotaʻi ma fesoʻotaʻiga fefaʻatauaʻiga—o nei mea uma e faʻaalia ai e leʻi avea le atumotu o Initonesia ma se vaega pito i tua o le talafaasolopito o tagata, ae o se tasi o ona laʻasaga autu. O le puipuia o nofoaga anamua ma le lagolagoina o suʻesuʻega e faʻasaoina ai se faʻamalama taua i le malamalama i le mea na tatou o mai ai, le auala na ola ai tagata, ma le auala na olaola ai le aganuʻu i Initonesia.