Fa'ata'ita'iga o fesili i le faia o maneta

14 Fa'ata'ita'iga o Fa'afitauli i le Faia o Maneta

1. Fa'ata'ita'iga fesili i le faia o maneta 1O le faia o se maneta e ala i le oloina o se...

Talanoaga
O le fa'amanetaina e ala i le oloina e faia e ala i le oloina o se maneta i luga o le mea o le a fa'amanetaina, lea e faia ai le oloina i le tasi itu. O pou e fausia i luga o le mea ua fa'amanetaina e fa'alagolago i le pou o le maneta e fa'aaogaina mo le oloina. Afai o le pou o le maneta e fa'aaogaina mo le oloina o le pou i matū, ona avea lea o le pito o le mea e oloina ma pou i saute. I se isi itu, afai o le pou o le maneta e fa'aaogaina mo le oloina o le pou i saute, ona avea lea o le pito o le mea e oloina ma pou i matū.
O le tali sa'o o le C.

faitau atili

Tulafono o le kasa lelei (Fuafuaga o le tulaga o se kasa lelei)

Mataupu e uiga i le tulafono o le kasa lelei (Fuafuaga o le tulaga o se kasa lelei)

O tulafono o le kesi, e aofia ai le tulafono a Boyle, le tulafono a Charles, ma le tulafono a Gay-Lussac , e le faʻaaogaina i tulaga uma o le kesi, ma faigata ai la tatou suʻesuʻega. Ina ia faʻafaigofieina le suʻesuʻega, e faia ai se faʻataʻitaʻiga o se kesi lelei atoatoa. E le o iai ni kesi lelei atoatoa i le olaga i aso faisoo; o ni foliga atoatoa ia na faia e faʻafaigofie ai le suʻesuʻega. O le manatu o se kesi lelei atoatoa e fesoasoani tele foi ia i tatou i le suʻesuʻeina o le sootaga i le va o tulafono e tolu o le kesi.

O le sootaga i le va o le vevela, voluma ma le mamafa o se kesi

I le faasino atu i tulafono e tolu o le kasa o loʻo i luga, e mafai ona tatou maua se sootaga lautele i le va o le vevela, voluma ma le mamafa o se kasa.

faitau atili

Tulafono a Boyle, Tulafono a Charles ma le Tulafono a G. Lussac

Tulafono a Boyle, Tulafono a Charles ma le Tulafono a G. Lussac

Tulafono a Boyle

Na faia e Robert Boyle (1627–1691) ni faʻataʻitaʻiga e suʻesuʻe ai le sootaga faʻatusatusa i le va o le mamafa o le kesi ma le voluma. O lenei faʻataʻitaʻiga na aofia ai le tuʻuina o se aofaʻiga faʻapitoa o le kesi i totonu o se pusa tapuni. I se faʻatusatusaga lelei, na ia iloa ai afai e tumau le vevela o le kesi, ona faʻateleina lea o le mamafa o le kesi, e faʻaitiitia ai le voluma o le kesi. I se isi itu, a faʻaitiitia le mamafa o le kesi, e faʻateleina ai le voluma o le kesi. E faʻatusatusa le mamafa o le kesi i le voluma o le kesi. O lenei sootaga ua taʻua o le Tulafono a Boyle . Faʻamatematika:

faitau atili

Teoria o le kinetika o kasa

O le a'oa'oga kinetic o kasa e fa'apea o mea uma lava e faia i atoma po'o molela'au, ma o nei atoma po'o molela'au e fa'aauau pea ona gaoioi fa'afuase'i. O lenei manatu o le a'oa'oga kinetic e fetaui ma le tulaga ma aiaiga o atoma po'o molela'au e fausia ai se kasa. O le malosi fa'atosina i le va o atoma po'o molela'au e fausia ai se kasa e matua vaivai lava, e mafai ai e atoma po'o molela'au ona fealua'i sa'oloto.

A fealua’i, e iai le saoasaoa o atomu po’o molekiu. E iai fo’i le mamafa o atomu po’o molekiu. Talu ai e iai lo latou mamafa (m) ma le saoasaoa (v), e iai fo’i le malosi fa’a-kinetic (EK) ma le momentum (p) o atomu po’o molekiu. Malosiaga fa’a-kinetic : EK = 1⁄2 mv 2. A’o le momentum : p = m v. I le fa’aopoopoga i le malosi fa’a-kinetic ma le momentum, e iai fo’i le malosi (F). A fealua’i sa’oloto, e mautinoa lava e tutupu feto’ai. O lea la, e tula’i mai le malosi ona o le suiga o le momentum pe a tupu se feto’ai. Toe manatua le talanoaga e uiga i le impulse ma le momentum. O le malosiaga fa’a-kinetic, momentum ma le malosi fa’a-pinseti o le autu lea o la tatou talanoaga i le mataupu o le dynamics (tulafono a Newton, impulse ma le momentum). E mafai ona tatou fai atu o le a’oa’oga fa’a-kinetic o kasa e fa’aaogaina moni lava le saienisi o le dynamics i le tulaga o atomu po’o molekiu e fausia ai mea kesi.

faitau atili

Malosiaga kinetic averesi o le kesi

Malosiaga kinetic averesi o le kesi

E ese mai i le mamafa, o se tasi o aofaʻiga e faʻaalia ai meatotino makroskopika o le kesi o le vevela (T). O le fua faʻatatau o le mamafa o le kesi lea na maua mai i le autu o le Kinetic Theory of Gases ua toe tusia:

O le averesi o le malosiaga kinetic o le kesi e 1

O le averesi o le malosiaga kinetic o le kesi e 2

O le averesi o le malosiaga kinetic o le kesi e 3

O le fua fa'atatau o le Tulafono o le Kasa Lelei lea na maua mai i le autu o le Tulafono o le Kasa Lelei ua toe tusia:

faitau atili

Saosaoa aoga o le kesi

I le ea o le paneta o le Lalolagi e leai se helium saoloto ma se kesi haitorosene. E na'o le nitrogen (78%), oxygen (21%), argon (0,90%), carbon dioxide, ma isi mea. O le ea o Venus e toetoe lava o le carbon dioxide (CO2 ) atoa . O le ea o Jupiter e tele ai le helium saoloto ma le haitorosene. E leai se ea o le masina. Aisea e eseese ai le ituaiga ea o paneta taitasi? Aisea e leai ai se helium saoloto ma le haitorosene i le ea o le Lalolagi?

Saosaoa fa'atafafā averesi o le a'a

O le saoasaoa autū o le sikuea averesi = o le sikuea averesi = v rms . E mafai ona tatou maua le fua fa'atatau v rms e ala i le suia o fua fa'atatau o le vevela ma le malosiaga kinetika i fua fa'atatau fa'aliliu.

faitau atili

Teorē o le vaeluaga tutusa o le malosi

O le teorama equipartition o le malosi na maua mai i se auala fa'avae e Clerk Maxwell e fa'aaoga ai le fa'ainisinia fa'amaufa'ailoga. Ua ta'ua o se teorama aua e leai se fa'amaoniga fa'ata'ita'i. O le equipartition o le malosi o lona uiga o le tutusa o le tufatufaina o le malosi.

O le malosiaga kinetic fa'aliliu e mafua mai i le gaioiga fa'aliliu, lea e tolu vaega o le saoasaoa: le x-axis, le y-axis, ma le z-axis. O nei vaega e tolu o le saoasaoa o le mafua'aga lea e aliali mai ai le numera 3 i le fua fa'atatau o lo'o i luga. O vaega ta'itasi o le saoasaoa e ta'ua o le tikeri o le sa'olotoga. Talu ai e tolu vaega o le saoasaoa, o le malosiaga kinetic fa'aliliu e tolu tikeri o le sa'olotoga.

faitau atili

Fa'asalalauina

Afai tatou te tilotilo toto’a, e mafai lava ona vaaia le asu mai le mu i le taimi muamua. A mae’a sina taimi, e le toe vaaia le asu. Pe na e fa’aaogaina ea se mea manogi? Tusa lava pe e te fa’asusuina le mea manogi i lou potu, e mafai lava e isi i fafo o le fale ona sogisogi i le manogi. E fa’apena fo’i, afai e kuka e lou tina se taumafataga suamalie ma manaia i le umukuka, e mafai ona sogisogiina le manogi mai fale o tuaoi. Aisea ua fa’apea ai?

Malamalama i le Faasalalauina

E tele isi faʻataʻitaʻiga. Afai e te tuʻuina ni nai mataua o le vaitusi poʻo le vali meaʻai i totonu o se ipu vai manino, o le a salalau tutusa le vaitusi poʻo le vali meaʻai i totonu o le vai. E tupu otometi lava lenei mea. O faʻataʻitaʻiga na muamua atu o mea tutupu faʻasalalau e masani ona oʻo i ai i le olaga i aso faisoo. O le faʻasalalauina o le faʻagasologa lea o le siitia o mole mole o se mea mai se vaega e maualuga le malosi i se vaega e maualalo le malosi. O le faʻaputuga e faʻatatau i le aofaʻi o mole mole/mol o se mea i le voluma. O se nofoaga e maualuga le malosi o le mea lea e tele ai mole mole o se mea i le voluma. I se isi itu, o se nofoaga e maualalo le malosi o le mea lea e itiiti ai mole mole i le voluma.

faitau atili

Susū

O le susū e faasino i le aofaʻi o le ausa vai i le ea. A timu, e matuā susū le ea auā e tele le ausa vai o loʻo i ai. I se isi itu, afai e matuā itiiti pe leai foʻi se ausa vai o loʻo i ai i le ea, e matuā mago le ea. O le aofaʻi o le ausa vai i le ea e faʻaalia o le susū faʻatatau.

O le susū fa'atatau o le fua fa'atatau o le mamafa fa'avaega o le ausa i le mamafa o le ausa ua tumu i le vai i se vevela patino (o le ausa iinei o lona uiga o le ausa vai). O le susū fa'atatau e fa'aalia o se pasene, e fa'atulagaina fa'amatematika e pei ona taua i lalo:

faitau atili