Afai tatou te tilotilo toto’a, e mafai lava ona vaaia le asu mai le mu i le taimi muamua. A mae’a sina taimi, ona mou atu lea o le asu. Pe na e fa’aaogaina ea se manogi? Tusa lava pe e te fa’asusuina i lou potu, e mafai lava e isi i fafo o le fale ona sogisogi i lona manogi. E fa'apena fo'i kAfai e kuka e se tina se meaʻai suamalie ma manaia i le umukuka, e mafai ona sogisogi i le manogi mai fale o tuaoi. Aiseā?
Malamalama i le Faasalalauina
E tele isi faʻataʻitaʻiga. Afai e te tuʻuina ni nai mataua o le vaitusi poʻo le vali meaʻai i totonu o se ipu vai manino, o le a salalau tutusa le vaitusi poʻo le vali meaʻai i totonu o le vai. E tupu otometi lava lenei mea. O faʻataʻitaʻiga na muamua atu o mea tutupu faʻasalalau e masani ona oʻo i ai i le olaga i aso faisoo. O le faʻasalalauina o le faʻagasologa lea o le siitia o mole mole o se mea mai se vaega e maualuga le malosi i se vaega e maualalo le malosi. O le faʻaputuga e faʻatatau i le aofaʻi o mole mole/mol o se mea i le voluma. O se nofoaga e maualuga le malosi o le mea lea e tele ai mole mole o se mea i le voluma. I se isi itu, o se nofoaga e maualalo le malosi o le mea lea e itiiti ai mole mole i le voluma.
A e susunuina lapisi, e masani lava ona maualuga tele le asu o loʻo siomia ai le ogaumu. Ona o le eseesega o le malosi o le asu, e otometi lava ona salalau atu molekula o le asu mai nofoaga e maualuga le malosi i nofoaga e maualalo le malosi. O molekula o le asu, lea na muamua faaputuputu faatasi, e iu lava ina salalau solo i itu uma.
A e fa'asusu le manogi i lou tino, o le vaega o lo'o fa'asusuina ai le manogi e maualuga lona malosi. Ona o lenei eseesega o le malosi, e siitia ai molekula o le manogi mai le vaega e maualuga lona malosi i le vaega e maualalo lona malosi. A e fa'aopoopoina ni nai mataua o le vaitusi po'o le vali mea'ai i se ipu vai manino, o le vaega na muamua fa'aaoga ai le vaitusi po'o le vali mea'ai e masani ona maualuga lona malosi. Ona o lenei eseesega o le malosi, e sosolo solo molekula o le vaitusi po'o le vali mea'ai i le vaega e maualalo lona malosi. E muta le fa'agasologa o le sosolo pe a tutusa le malosi o molekula o le vaitusi i vaega uma o le vai.
Fa'asalalauina ma le Teori Kinetic
E tāua le mātauina e mafai ona faʻamatalaina le faagasologa o le sosolo e faʻaaoga ai le teoria o le kinetic. O loʻo taʻua i le teoria o le kinetic o mea uma lava e aofia ai molelaʻau, ma o nei molelaʻau o loʻo i ai i se gaioiga faifai pea ma faʻafuaseʻi. Ina ia malamalama i lenei mea, suʻesuʻe le ata o loʻo i lalo. Ua tumu le fagu atoa i le vai. Talu ai ona ua faʻasusuina i ai le vaitusi, o le vai i luga o le fagu e sili atu le malosi nai lo le vai i le pito i lalo.
C1 o le vaega o le silini po'o le vaega o le vai e maualuga lona malosi, a'o le C2 o le vaega lea o le silini po'o le vaega o le vai e maualalo lona malosi. Mo le fa'afaigofieina o le au'ili'iliga, o le a na'o le gaioiga o molela'au vaitusi i le ogatotonu o le silini o le a tatou iloiloina.
Le aofaʻi o molelaʻau vaitusi i le C1 e sili atu (maualuga le malosi) nai lo mole mole o le vaitusi i le C2 (maualalo le malosi). Talu ai ona o loo fealua’i fa’afuase’i pea lava pea mole mole o le vaitusi, o mole mole o le vaitusi i le C1 e sili atu le avanoa e agai atu ai i le ogatotonu o le silini (Δx). I le isi itu, o le aofaʻi o molelaʻau vaitusi o loʻo i totonu o le C2 e matuā laʻititi lava e matuā laʻititi lava lona avanoa e agai atu ai i le ogatotonu o le silini (Δx).
Fua faatatau o le Faasalalauina
O lea la, o le a iai se tafe atoa o molekula vaitusi mai le C1 ou te alu i C2. SE tusa ai ma suʻesuʻega na faia e se fomaʻi o le tino e igoa ia Adolf Fick (1829-1901), na maua ai o le fua faatatau o le sosolo e tutusa tonu lava ma le eseesega o le maualuga (C2 - C1). O le tele o le eseesega i le malosi o le vailaʻau, o le tele foʻi lea o le saoasaoa o le tafe o molelaʻau o se mea. I se isi itu, o le laʻititi o le eseesega i le malosi o le vailaʻau, o le laʻititi foʻi lea o le saoasaoa o le tafe o molelaʻau o se mea. Atonu e ogatusa lea ma la tatou manatu o le eseesega i le malosi o le vailaʻau e aʻafia ai foʻi le saoasaoa o le tafe o molelaʻau. I le faʻaopoopoga i le siitia mai le tasi nofoaga e ala i le sosolo, o molelaʻau o se mea (aemaise lava kasa) e mafai foʻi ona siitia mai le tasi nofoaga i le isi nofoaga e faʻaaoga ai le fesoasoani a le matagi.
Fa'aaogāina o le Fa'asalalauina i le Olaga i Aso Ta'itasi
A aunoa ma le sosolo, e lē mafai e lau pa’aga pele ona fiafia i le manogi o lau manogi. A aunoa ma le sosolo, e lē mafai e le manogi suamalie ma le manaia o le kuka a lou tinā i le umukuka ona fa’alavelaveina lou mafaufau ma fa’aosofia ai oe e fa’auma vave le taumafataga maloloina i luga o le laulau ‘ai. 😉 E taua tele fo’i le sosolo i le ola o tagata, manu, la’au, ma isi.
E masani ona manaʻomia e laʻau le carbon dioxide (CO2) e faatino ai le photosynthesis. Ona o loo i ai eseesega i le maualuga o le CO22 i le va o totonu o le lau ma le ea i fafo, ona sosoo ai lea ma mole mole o le CO2 e sosolo atu i laulaau e ala i le stomata. I se isi itu, e sosolo atu le ausa o le vai ma le okesene. E le gata i laau, e mafai foi e pusi, isumu, ma isi mea faapena ona mole pe a leai se sosolo atu. E manaʻomia e laau le CO2 Mo le fa'atinoina o le photosynthesis, e mana'omia e pusi, isumu, ma isi mea fa'apena, le okesene mo tali uma e maua mai ai le malosi. Ina ia o'o atu i sela, e fe'avea'i molekiu o le okesene e ala i le sosolo.