Afai tatou te tilotilo toto’a, e mafai lava ona vaaia le asu mai le mu i le taimi muamua. A mae’a sina taimi, e le toe vaaia le asu. Pe na e fa’aaogaina ea se mea manogi? Tusa lava pe e te fa’asusuina le mea manogi i lou potu, e mafai lava e isi i fafo o le fale ona sogisogi i le manogi. E fa’apena fo’i, afai e kuka e lou tina se taumafataga suamalie ma manaia i le umukuka, e mafai ona sogisogiina le manogi mai fale o tuaoi. Aisea ua fa’apea ai?
Malamalama i le Faasalalauina
E tele isi faʻataʻitaʻiga. Afai e te tuʻuina ni nai mataua o le vaitusi poʻo le vali meaʻai i totonu o se ipu vai manino, o le a salalau tutusa le vaitusi poʻo le vali meaʻai i totonu o le vai. E tupu otometi lava lenei mea. O faʻataʻitaʻiga na muamua atu o mea tutupu faʻasalalau e masani ona oʻo i ai i le olaga i aso faisoo. O le faʻasalalauina o le faʻagasologa lea o le siitia o mole mole o se mea mai se vaega e maualuga le malosi i se vaega e maualalo le malosi. O le faʻaputuga e faʻatatau i le aofaʻi o mole mole/mol o se mea i le voluma. O se nofoaga e maualuga le malosi o le mea lea e tele ai mole mole o se mea i le voluma. I se isi itu, o se nofoaga e maualalo le malosi o le mea lea e itiiti ai mole mole i le voluma.
A e susunuina lapisi, e masani lava ona maualuga tele le asu o loʻo siomia ai le ogaumu. Ona o le eseesega o le malosi o le asu, e otometi lava ona salalau atu molekula o le asu mai nofoaga e maualuga le malosi i nofoaga e maualalo le malosi. O molekula o le asu, lea na muamua faaputuputu faatasi, e iu lava ina salalau solo i itu uma.
A e fa'asusu le manogi i lou tino, o le vaega o lo'o fa'asusuina ai le manogi e maualuga lona malosi. Ona o lenei eseesega o le malosi, e siitia ai molekula o le manogi mai le vaega e maualuga lona malosi i le vaega e maualalo lona malosi. A e fa'aopoopoina ni nai mataua o le vaitusi po'o le vali mea'ai i se ipu vai manino, o le vaega na muamua fa'aaoga ai le vaitusi po'o le vali mea'ai e masani ona maualuga lona malosi. Ona o lenei eseesega o le malosi, e sosolo solo molekula o le vaitusi po'o le vali mea'ai i le vaega e maualalo lona malosi. E muta le fa'agasologa o le sosolo pe a tutusa le malosi o molekula o le vaitusi i vaega uma o le vai.
Fa'asalalauina ma le Teori Kinetic
E tāua le mātauina e mafai ona faʻamatalaina le faagasologa o le sosolo e faʻaaoga ai le teoria o le kinetic. O loʻo taʻua i le teoria o le kinetic o mea uma lava e aofia ai molelaʻau, ma o nei molelaʻau o loʻo i ai i se gaioiga faifai pea ma faʻafuaseʻi. Ina ia malamalama i lenei mea, suʻesuʻe le ata o loʻo i lalo. Ua tumu le fagu atoa i le vai. Talu ai ona ua faʻasusuina i ai le vaitusi, o le vai i luga o le fagu e sili atu le malosi nai lo le vai i le pito i lalo.
C1 o le vaega o le silini po'o le vaega o le vai e maualuga lona malosi, a'o le C2 o le vaega lea o le silini po'o le vaega o le vai e maualalo lona malosi. Mo le fa'afaigofieina o le au'ili'iliga, o le a na'o le gaioiga o molela'au vaitusi i le ogatotonu o le silini o le a tatou iloiloina.
E sili atu le aofaʻi o mole mole vaitusi i le C1 (maualuga le malosi) nai lo mole mole vaitusi i le C2 ( maualalo le malosi). Talu ai ona o loʻo fealuaʻi faʻafuaseʻi pea mole mole vaitusi, e sili atu le avanoa e fealuaʻi ai mole mole vaitusi i le C1 agai i le ogatotonu o le silini ( Δx ). I se isi itu, e matuā laʻititi lava le aofaʻi o mole mole vaitusi i le C2 o lea e matuā laʻititi lava le avanoa e fealuaʻi ai agai i le ogatotonu o le silini ( Δx ).
Fua faatatau o le Faasalalauina
O lea la, o le a iai se tafe atoa o molela vaitusi mai le C1 i le C2 . E tusa ai ma suʻesuʻega na faia e se fomaʻi o le tino e igoa ia Adolf Fick (1829-1901), na maua ai o le saoasaoa o le sosolo e tutusa tonu lava ma le eseesega o le malosi (C2 - C1 ) . O le tele o le eseesega o le malosi, o le tele foi lea o le saoasaoa o le tafe o molela o le mea. I se isi itu, o le laʻititi o le eseesega o le malosi, o le laʻititi foi lea o le saoasaoa o le tafe o molela o le mea. Atonu e ogatasi lea ma la tatou manatu o le eseesega o le malosi e aʻafia ai foi le saoasaoa o le tafe o molela. I le faaopoopo atu i le siitia mai lea nofoaga i lea nofoaga e ala i le sosolo, o molela o mea (aemaise lava o kesi) e mafai foi ona siitia mai le tasi nofoaga i le isi nofoaga e ala i le fesoasoani a le matagi.
Fa'aaogāina o le Fa'asalalauina i le Olaga i Aso Ta'itasi
A aunoa ma le sosolo, e lē mafai e lau pa’aga pele ona fiafia i le manogi o lau manogi. A aunoa ma le sosolo, e lē mafai e le manogi suamalie ma le manaia o le kuka a lou tinā i le umukuka ona fa’alavelaveina lou mafaufau ma fa’aosofia ai oe e fa’auma vave le taumafataga maloloina i luga o le laulau ‘ai. 😉 E taua tele fo’i le sosolo i le ola o tagata, manu, la’au, ma isi.
E masani ona manaʻomia e laʻau le kaponi taiokesaita (CO2 ) mo le photosynthesis. Ona o le eseesega o le maualuga o le CO2 i le va o totonu o le lau ma le ea i fafo, e sosolo atu mole mole o le CO2 i totonu o le lau e ala i le stomata. I se isi itu, e sosolo atu le ausa o le vai ma le okesene i fafo. I le faaopoopo atu i laʻau, e mafai foi e pusi, isumu, ma isi, ona mole pe a leai se sosolo. E ui ina manaʻomia e laʻau le CO2 mo le photosynthesis, ae manaʻomia e pusi, isumu, ma isi le okesene mo gaioiga uma e gaosia ai le malosi. Ina ia oʻo atu i sela, e fealuaʻi mole mole okesene e ala i le sosolo.