Entropi

Mea entropi ai

I le talanoaga ua mavae, na tatou suʻesuʻeina ai ni faʻamatalaga patino o le tulafono lona lua o le thermodynamics. E tatau ona maitauina o nei faʻamatalaga patino e naʻo ni faiga e le mafai ona toe faʻafoʻisia e mafai ona faʻamatalaina. O le faʻamatalaga a Clausius e naʻo le faʻamatalaina o le fesiitaiga o le vevela ma lona sootaga i le mataupu faavae o le galue o pusaaisa. O faʻamatalaga a Kelvin ma Planck e fesoʻotaʻi ma le mataupu faavae o le galue o afi vevela . O le mea moni, o nei faʻamatalaga e lua e fesoʻotaʻi ma le fesiitaiga o le vevela. E tele isi faiga e le mafai ona toe faʻafoʻisia e le mafai ona faʻamatalaina e faʻaaoga ai nei faʻamatalaga e lua.

faitau atili

Masini fa'amālūlū

Tusitusiga e uiga i Masini Fa'amālūlū

O le pusaaisa o se afi vevela e galue fa'afeagai. O lea la, e ave e le afi vevela le vevela mai se vaega e maualalo le vevela ma teena i se vaega e maualuga le vevela. Ina ia tupu lenei faiga, e tatau i le afi ona faia galuega. Peita'i, e na'o le tafe masani o le vevela mai se vaega e maualuga le vevela i se vaega e maualalo le vevela. E le mafai e le vevela ona tafe na o ia mai se vaega e maualalo le vevela i se vaega e maualuga le vevela. E ogatasi lea ma le fa'amatalaga a Clausius na talanoaina muamua. Mo le faiga e tupu i totonu o se pusaaisa, e mafai ona tusia le fa'amatalaga muamua a Clausius e pei ona taua i lalo:

faitau atili

Ta'amilosaga afi Carnot

Tusitusiga e uiga i le Ta'amilosaga o le Afifi a Carnot

Ina ia iloa pe faʻapefea ona faʻateleina le lelei o le afi vevela, na suʻesuʻeina e se saienitisi Falani e igoa ia Sadi Carnot (1796-1832) se afi vevela lelei atoatoa i le 1824. I lena taimi, e leʻi faʻatulagaina le tulafono muamua o le thermodynamics, poʻo le tulafono lona lua o le thermodynamics. E leʻi faʻatulagaina le tulafono muamua aua e leʻi iloa e saienitisi o le vevela o le malosi. Ina ua maeʻa ona faia e Joule ma ana uo ni faʻataʻitaʻiga i le 1830s, na o le mautinoa na iloa e saienitisi o le vevela o le malosi lea e faʻaliliuina ona o eseesega o le vevela. O lea na faʻatulagaina ai le tulafono muamua o le thermodynamics ina ua mavae le 1830. Na suʻesuʻeina e Sadi Carnot se afi vevela lelei atoatoa i le 1824. O le suʻesuʻega na ia faia o le faʻateleina lea o le lelei o afi ausa sa faʻaaogaina i lena taimi. O le tele o afi ausa i lena taimi e le lelei tele.

faitau atili

Tulafono Lona Lua o le Thermodynamics

Mataupu e uiga i le Tulafono Lona Lua o le Thermodynamics

O faiga masani uma e tutupu i le itu e tasi e tupu ae e le mafai ona tupu i le itu faafeagai, e masani ona taʻua o faiga e le mafai ona toe gaoioi. A uma ona tatalaina mai lona ogalaau ma paʻuʻū saʻoloto i le eleele, e le toe gaoioi i luga se mago. O se tusi tatou te tuleia ona taofi lea e le toe gaoioi mai lava ia i tatou. Afai tatou te paʻi atu i se mea vevela tele (mea vevela) i se mea malulu (mea malulu), e tafe faʻalenatura le vevela mai le mea vevela tele i le mea malulu. Tatou te le vaʻaia lava le faiga faʻafeagai, lea e masani ona gaoioi ai le vevela mai se mea malulu i se mea vevela. Afai e tupu lenei faiga, ona malulu atili ai lea o le mea malulu, ae o le mea vevela o le a vevela atili. Ae o le mea moni, e le faapena. E tele faiga e le mafai ona toe gaoioi e foliga mai e eseese le tasi mai le isi, ae e aofia uma ai suiga i le ituaiga o le malosi ma le fesiitaiga o le malosi mai le tasi mea i le isi.

faitau atili

Fa'aaogāina o le Tulafono Muamua o le Thermodynamics i le tele o faiga Thermodynamics

Mataupu i le Fa'aogaina o le Tulafono Muamua o le Thermodynamics i ni fa'agasologa Thermodynamic eseese

Sa tatou talanoaina muamua le Tulafono Muamua o le Thermodynamics ma iloiloina le galuega e faia e se faiga. O le taimi lenei, o le a tatou iloiloina nisi o faʻaoga o le Tulafono Muamua o le Thermodynamics i faiga faʻa-thermodynamic e fa. O nei faiga e fa o le isothermal, isochoric, isobaric, ma le adiabatic. O nei upu e mafua mai i le gagana Eleni.

Fa'agasologa Isothermal (vevela tumau)

Muamua, se’i o tatou toe iloilo le fa’aaogaina o le tulafono muamua o le thermodynamics i se faiga isothermal. I se faiga isothermal, e tumau pea le vevela o le faiga. O le faiga o lo’o tatou iloiloina i le fa’avae o se kasa lelei. O le vevela o se kasa lelei e fa’atatau sa’o i le malosi i totonu o le kasa lelei (U = 3/2 nRT). Talu ai e tumau pea le tumau o le T, e tumau fo’i le tumau o le U. O le mea lea, pe a fa’aaogaina i se faiga isothermal, o le fua fa’atatau mo le tulafono muamua o le thermodynamics e avea ma:

faitau atili

Tulafono o le faasaoina o le malosi

Mataupu e uiga i le Tulafono o le Faasaoina o le Malosiaga

Itūaiga o le malosi

I o tatou olaga i aso taitasi, e tele ituaiga o le malosi. I le mataupu o le galuega ma le malosi, ua faʻailoa mai ia i tatou ituaiga e lua o le malosi faʻainisinia: le malosi gafatia ma le malosi kinetic . O le malosi gafatia e aofia ai le tele o ituaiga, e aofia ai le malosi kalave, le malosi elastic, ma le malosi eletise . O le malosi kinetic e aofia ai ituaiga e lua: le malosi kinetic faʻaliliu ma le malosi kinetic faʻataʻamilosaga.

O se mago suamalie ma ua matua e iai le malosiaga o le kalave pe a tautau mai lona ogalaau. E faapena foi le mea e tupu pe a e iai i se maualuga patino mai le eleele, mo se faataitaiga, i luga o se taualuga. E iai le malosiaga o le kalave i se mea ona o lona tulaga e faatatau i le Lalolagi.

faitau atili

Tulafono Muamua o le Thermodynamics

Tulafono Muamua o Meafaitino o le Thermodynamics

Faiga Fa'avevela

O le vevela (Q) o le malosi e fealua’i mai le tasi mea i le isi mea ona o le eseesega o le vevela. I le fesoota’iga ma le faiga ma le siosiomaga, e mafai ona ta’ua le vevela o le malosi e fealua’i mai le faiga i le siosiomaga po’o le malosi e fealua’i mai le siosiomaga i le faiga ona o le eseesega o le vevela. Afai e maualuga atu le vevela o le faiga nai lo le vevela o le siosiomaga, o le a tafe atu le vevela mai le faiga i le siosiomaga. I se isi itu, afai e maualuga atu le vevela o le siosiomaga nai lo le vevela o le faiga, o le a tafe atu le vevela mai le siosiomaga i le faiga.

Afai e fesoʻotaʻi le Vevela (Q) ma le fesiitaiga o le malosi ona o le eseesega o le vevela, o lona uiga o le Galuega (W) e fesoʻotaʻi ma le fesiitaiga o le malosi e tupu e ala i auala faʻamekanika. Mo se faʻataʻitaʻiga, afai e galue se faiga i le siosiomaga, ona otometi lava lea ona siitia le malosi mai le faiga i le siosiomaga. I se isi itu, afai e galue le siosiomaga i le faiga, ona siitia lea o le malosi mai le siosiomaga i le faiga.

faitau atili