O le Matafaioi a Amino Acids i Mea'ai a Manu
O amino acids o ni vaega taua ia o mea'ai a manu auā e fai ma poloka faufale o porotini. E mana'omia le porotini lava ia mo le tuputupu a'e, toe fa'aleleia o a'ano, fausiaina o enzyme ma hormones, galuega a le tino puipuia, ma le lagolagoina o le gaosiga (aano o manu, susu, fuamoa, fulufulu mamoe) i lafumanu. I le fa'atulagaina o mea'ai fa'aonaponei, o le gauai atu i le paleni o amino acid o le ki lea i le ausiaina o le fa'atinoga sili ona lelei, lelei tele o mea'ai, ma le fa'aleleia atili o le soifua maloloina o manu. O lenei tusiga o lo'o talanoaina ai le matafaioi o amino acids i mea'ai a manu, o latou ituaiga, mea e a'afia ai o latou mana'oga, ma lo latou fa'aogaina i le atina'eina o mea'ai.
Malamalama i Amino Acids ma lo latou Sootaga ma Porotini
O amino acids o ni vailaʻau faʻaola o loʻo i ai se vaega amino (–NH₂) ma se vaega carboxyl (–COOH). E fesoʻotaʻi faʻatasi amino acids eseese e fausia ai ni filifili polypeptide, ona avea lea ma porotini. O le faʻatulagaga ma le aofaʻi o amino acids e fuafua ai le ituaiga porotini ua fausia ma lana galuega i le tino o le manu. Mo se faʻataʻitaʻiga, e manaʻomia e porotini maso se faʻamatalaga faʻapitoa o amino acid e ese mai i enzymes digestive poʻo antibodies.
I le tulaga o meaʻai, o le mea e sili ona tāua e lē gata o le aofaʻi o le porotini mata, ae faʻapea foʻi lona lelei—o lona uiga, o le atoatoa ma le paleni o le aofaʻi o amino acid taua i le taumafa. O se meaʻai e tele ai le porotini mata e ono lē aogā pe afai e lē fetaui lona tuufaatasiga o amino acid ma manaʻoga o le manu.
Fa'avasegaga o Amino Acids: Taua, Lē Taua, ma Fa'atulagaina
I se tulaga lautele, o amino acids e vaevaeina i ni vaega se tolu:
1. Asi amino taua
E lē mafai e le tino o manu ona faia ni amino acids taua ma e tatau ona maua mai meaʻai. O faʻataʻitaʻiga (i le tele o ituaiga) e aofia ai le lysine, methionine, threonine, tryptophan, valine, leucine, isoleucine, phenylalanine, histidine, ma le arginine (e masani ona maualuga atu le manaʻoga o le arginine i manu laiti/moa).
2. Asi amino e le taua
E mafai ona fa'aputuina e le tino mai isi mea e fa'amuamua ai, e pei o le alanine, aspartic acid, ma le glutamic acid. E ui lava ina manatu o se mea "e le taua," ae o lona iai e taua tele lava mo le fausiaina o porotini ma le metabolism.
3. Asi amino taua fa'apitoa
I lalo o nisi o tulaga—e pei o le atuatuvale, vave o le tuputupu aʻe, maʻi, poʻo le le lava o meaʻai—o nisi amino acid e mafai ona "taua tele mo galuega." O faʻataʻitaʻiga e aofia ai le glutamine poʻo le arginine i le taimi o le tuputupu aʻe poʻo le taimi o le toe faʻaleleia.
O le malamalama i lenei fa'avasegaga e fesoasoani tele i le tu'ufa'atasia o mea'ai e tusa ai ma le vaega o le gaosiga ma le tulaga fa'aletino o le manu.
Galuega Autū a Amino Acids i le Tino o Manu
O le matafaioi a amino acids e le gata ina fa'atapula'aina i le fausiaina o a'ano o le tino, ae e aofia ai fo'i ma galuega taua eseese o le metabolism:
1. Tuputupu aʻe ma toe faaleleia o aano
E tāua amino acids mo le fausiaina o maso, aano feso'ota'i, pa'u, fulufulu, ma totoga. Mo se fa'ata'ita'iga, i manu laiti, o le lava o le lysine ma le threonine e matuā tāua tele mo le saoasaoa o le tuputupu a'e ma le lelei o mea'ai.
2. Fausiaina o enzymes ma hormones
O le tele o enzymes o porotini, o lea la, o lo latou fausiaina e faalagolago tele i le maua o amino acids. O nisi hormones e aofia ai foi amino acids pe a'afia i le tulaga o porotini, o lea la, o le le paleni o amino acid e mafai ona fa'alavelaveina ai le fa'atonutonuina o le metabolism.
3. Puipuiga o le tino ma le tete'e atu o le tino
O antibodies o porotini ia. O le le lava o nisi amino acids e mafai ona faʻaitiitia ai le gaosiga o antibodies ma tali atu i le puipuiga o le tino. I le tausiga o manu, e mafai ona aliaʻe mai lenei mea o le faʻateleina o le vaivai i faʻamaʻi.
4. Gaosiga o lafumanu
– Moa tauofo: o le fua o le amino acid e aʻafia ai le gaosiga ma le lelei o fuamoa.
– Povi susu: o nisi amino acids e lagolagoina le fa'aputuga o porotini susu.
– Povi povi: o le paleni o amino acid e fuafua ai le teuina o porotini (aano o manu) pe a faʻatusatusa i le gaʻo.
5. Punaoa o le malosi (pe a manaʻomia)
Afai e le lava le malosi mai ga'o ma mea'ai e maua mai i le carbohydrates, e mafai ona vaevaeina amino acids e maua ai le malosi. Peita'i, e le lelei tele lenei mea mo le gaosiga aua e fa'aitiitia ai amino acids ia e mafai ona fa'aaogaina mo le tuputupu a'e po'o le gaosiga.
O le Manatu o le "Fa'atapula'aina o Amino Acids" i Mea'ai Fa'apitoa
I mea'ai a manu, o le manatu o le fa'atapula'aina o amino acids ua lauiloa, o amino acids taua ia e maualalo le aofa'i pe a fa'atusatusa i mana'oga o se manu. O le le lava o le tasi amino acid fa'atapula'a e mafai ona fa'aitiitia ai le fa'aaogaina o isi amino acids, ma fa'alavelaveina ai le fa'aputuina o porotini. O le i'uga, e fa'aitiitia ai le tuputupu a'e ma fa'aitiitia ai le lelei o mea'ai.
Mo se faʻataʻitaʻiga, i meaʻai e faʻavae i le sana ma le soya:
– O le Lysine e masani lava o se mea taua e fa'atapula'aina ai pua'a ma moa.
– E mafai e le methionine ma le cystine ona fa'atapula'aina le tuputupu a'e ma le gaosiga o fulufulu moa, aemaise lava mo le tuputupu a'e ma le gaosiga o fulufulu.
I le fa'ailoaina o amino acids e fa'atapula'aina, e mafai e le au fa'atulagaina mea'ai ona faia ni fa'asa'oga e ala i le filifilia o mea mata, fa'aleleia atili le lelei o porotini, po'o le fa'aopoopoina o amino acids fa'apitoa.
Amino Acids Fa'apitoa ma o latou Aogā
O le fa'aaogaina o amino acids fa'apitoa e pei o le lysine, methionine, threonine, ma le tryptophan ua taatele nei i le pisinisi fafaga. O le sini e le gata ina fa'ateleina le "porotini," ae ia paleni lelei le fa'asologa o amino acid. O fa'amanuiaga e aofia ai:
1. Fa'aitiitia le mana'omia o porotini mata
O le fa'aopoopoina o amino acids taua e le lava, e mafai ona fa'aitiitia ai le aofa'i o porotini mata o lo'o i totonu o le taumafataga e aunoa ma le fa'aitiitia o le lelei o le taumafataga. E mafai ona sefe ai tupe, aemaise lava pe a taugata mea e fai ai porotini.
2. Fa'aitiitia le fa'asa'olotoina o le naitorosene
O le porotini tele e le fa'aaogaina e fa'aleagaina ma fa'asa'olotoina e avea ma naitorosene (e pei o le mimi ma otaota). O lenei mea e fesoasoani i le fa'aleagaina o le siosiomaga (ammonia). O le paleni o le amino acid e masani ona sili atu ona lelei mo le siosiomaga.
3. Fa'aleleia le lelei ma le fa'atinoga o mea'ai
O le paleni o amino acid e fesoasoani i manu e faʻaaoga lelei meaʻai, faʻaleleia atili ai le mamafa o manu, faʻaliliuina o meaʻai, ma le lelei o oloa.
Eseesega i Manaʻoga o Amino Acid i le va o Ituaiga
O le manaʻoga o amino acid e matua aʻafia lava i le ituaiga o manu ma lona faiga o meaʻai:
– Monogastrics (moa ma pua'a): e fa'alagolago tele i amino acids o lo'o maua i mea'ai ona e le tele se fa'afefeteina o le rumen. E taua tele le fa'atulagaina o amino acid.
– Manu fe'ai (povi, 'oti, mamoe): e mafai e siama o le rumen ona fa'aputuina ni amino acid mai le nitrogen e le o ni porotini. Peita'i, mo le gaosiga maualuga (e pei o povi susu), e mana'omia le fa'aeteete ina ia mautinoa o lo'o fa'atumauina pea porotini e sao mai le fa'aleagaina o le rumen (protein bypass) ma le maua o amino acid i le tama'i manava.
– I'a: e tatau ona fetu'una'i le fa'asologa o amino acid auā e mafai ona eseese mana'oga o amino acid taua mo i'a fa'ato'aga i'a, ma o le lelei o le fa'aaogaina o mea'ai e matua'i a'afia lava i le lelei o porotini ma le faigofie ona foloina o mea'ai.
Mea e A'afia ai Mana'oga o le Amino Acid
O nisi o mea taua e fuafua ai le manaʻoga o amino acid i manu e aofia ai:
1. Tausaga ma le vaitau o le tuputupu aʻe: e manaʻomia e manu laiti ni amino acids maualuluga mo le fausiaina o ni aano fou.
2. Fa'asinomaga tau kenera ma sini o le gaosiga: e vave tele ona tuputupu a'e ituaiga broiler fa'aonaponei ma o lea e mana'omia ai ni fa'atulagaga sa'o o amino acid.
3. Le lelei o mea'ai ma le faigofie ona foloina: e mafai e ni vaega taumafa se lua e tutusa le aofa'i o amino acid e maua ai ni taunuuga eseese pe afai e eseese lo la'ua faigofie ona foloina.
4. Tulaga o le soifua maloloina ma le atuatuvale: o le atuatuvale i le vevela, faʻamaʻi pipisi, poʻo le tele o manu e mafai ona suia ai nisi o manaʻoga, aemaise lava amino acids mo le puipuiga o le tino ma le toe faʻaleleia.
I'uga
E taua tele le sao o amino acids i meaʻai a manu auā e fuafua ai le lelei ma le aogā o le faʻaaogaina o porotini. O le paleni o le sapalai o amino acids taua, o le malamalama i le faʻatapulaʻaina o amino acids, ma le faʻaaogaina talafeagai o amino acids faʻapitoa e mafai ona faʻaleleia atili ai le gaosiga, faʻaitiitia ai tau o meaʻai, ma faʻaitiitia ai le aʻafiaga i le siosiomaga o le faʻasaʻolotoina o le nitrogen. I le faʻatoʻaga lafumanu ma le alamanuia o meaʻai a manu, o se auala faʻapitoa e faʻavae i luga o le amino acids—e le naʻo le porotini mata—o se fuafuaga taua tele mo le gaosia o lafumanu maloloina, fua tele, ma lelei.
Afai e te manaʻo ai, e mafai ona ou faʻatulagaina lenei tusiga ina ia sili atu ona patino i se oloa e tasi (e pei o moa, puaʻa, povi susu, poʻo iʻa), e aofia ai se faʻataʻitaʻiga faigofie o le faʻatulagaga ma se lisi o amino acids e sili ona taatele e faʻatapulaʻaina i oloa taʻitasi.