Su'esu'ega o Mea Tau i le Eleele i Asia i Sautesasa'e ma Sailiga Taua
O Asia i Sautesasae, o se itulagi e lauiloa i lona eseesega faaleaganuu ma lona talafaasolopito mauoa, ua leva ona avea ma nofoaga autū o aganuu a tagata. Mai fanua araisa o Filipaina i malumalu o Kemupotia, o vaitafe tetele o Taialani i nofoaga anamua o Initonesia, o lenei itulagi ua avea ma nofoaga autū mo suʻesuʻega o mea anamua e faʻaalia ai le loloto ma le lavelave o le atamai ma le fetuutuunaʻiga o tagata. O suʻesuʻega o mea anamua iinei e le gata ina faʻamalamalamaina ai le taimi ua tuanaʻi ae maua ai foʻi ni malamalamaaga i le amataga o sosaiete o aso nei. O lenei tusiga e suʻesuʻeina ai nisi o mea taua na maua i mea anamua i Asia i Sautesasae, ma faʻamalamalamaina ai le faʻasologa o talafaasolopito o le itulagi.
Ban Chiang – Aganuu Anamua a Taialani
O se tasi o nofoaga taua o suʻesuʻega anamua i Asia i Sautesasae o Ban Chiang i Taialani. Na maua i le vaitau o le 1960, o Ban Chiang ua manatu o se tasi o nofoaga taua o aso anamua i le itulagi. Ua faaalia i le nofoaga ni faamaoniga o se sosaiete atiina ae na i ai mai le pe tusa o le 3600 T.L.M. i le 200 T.L.M. O le mauaina o omea faigata, meafaigaluega, ma mea totino o tuugamau ua faailoa mai ai se nuu faatulagaina lelei ma se tulaga maualuga o le lavelave o agafesootai.
E matuā tāua tele le faia o mea omea mai Ban Chiang. O nei mea omea, e masani ona iai ni mamanu faigata ma ni foliga eseese, e faʻaalia ai tomai faʻatekonolosi ma faatufugaga faʻapitoa. E le gata i lea, o faʻamaoniga o le totoina o araisa ma manu faʻafailele e faʻaalia ai le faʻavae faʻatoʻaga o le sosaiete. O le mauaina o tanuga loloto ua vaevaeina e maua ai foʻi ni malamalamaaga i le fausaga faʻaagafesootai, soifua maloloina, ma meaʻai a tagata na nonofo ai.
Angkor Wat ma le Malo o Khmer
O Angkor Wat i Kemupotia o se molimau i le mamalu ma le tomai fa'ainisinia o le Emepaea Khmer. O le fa'amanatuga fa'alelotu aupito tele lea i le lalolagi, na fausia muamua i le amataga o le seneturi lona 12 o se malumalu Hindu na fa'apa'iaina mo Vishnu a'o le'i liua malie i se malumalu Buddhist.
Ua faʻaalia e suʻesuʻega o mea anamua ma tekinolosi faʻataʻitaʻiga faʻaonaponei le tele o mea e uiga ia Angkor Wat ma lona aʻai o loʻo siomia ai, o Angkor Thom. O le tele o le inisinia vai e matuā ofoofogia lava, e aofia ai vai tetele (barays) ma se fesoʻotaʻiga lautele o alāvai ma lua. O nei faiga e pulea ai le vai e le gata ina lagolagoina ai faʻatoʻaga ae faʻapea foʻi ona faʻatusalia ai le faʻatulagaga o le vateatea e tutotonu i le vateatea a Khmer.
O suʻesuʻega talu ai nei mai le ea e faʻaaogaina ai le tekinolosi LIDAR (Light Detection and Ranging) ua faʻaalia ai laufanua o taulaga sa natia muamua, e aofia ai auala, malumalu, ma nofoaga e nonofo ai. O nei sailiga ua toe tusia ai le malamalamaga o Angkor e le gata o se aai ae o se taulaga tele e iai ona atinaʻe faʻapitoa.
Borobudur - O le Malumalu Mamalu o Java
O Borobudur, o loʻo i Central Java, Initonesia, o se isi nofoaga Tofi o le Lalolagi a le UNESCO ma o se mea taua na maua i mea anamua. Na fausia i le seneturi lona 9 i le taimi o le nofoaiga a le Sailendra Dynasty, o Borobudur o le malumalu sili ona tele a le Buddhist i le lalolagi, e aofia ai faʻavae e iva ua faʻaputuina i luga o se dome tutotonu.
O le malumalu ua teuteuina i ni laupapa fa'alava e tusa ma le 2,672 ma ni fa'atagata o Buddha e 504. O nei ata vane lavelave o lo'o fa'aalia ai le soifuaga o le Buddha ma a'oa'oga eseese, ma maua ai se mau vaaia e taua fa'alelotu ma fa'a-tusiata. O eliina o mea na tutupu i tafatafa o Borobudur ua maua ai fo'i ni malumalu ma ni fale laiti, ma maua ai ni malamalamaaga i faiga fa'alelotu ma le tulaga fa'apolokiki fa'aagafesootai o le itulagi i le taimi o lona fausiaina.
O le Fanua Laueleele o Fagu – O Ipu Maa Fa'alilolilo o Laos
O le Fanua Laugatasi o Fagu i Xieng Khouang, Laos, o se tasi o mea na maua i suʻesuʻega anamua e sili ona lilo i Asia i Sautesasae. O loʻo salalau solo i luga o le mauga le faitau afe o fagu maa tetele, o nisi e mamafa i ni tone, e mai le Vaitaimi Uʻamea (500 T.L.M. i le 500 T.L.M.). O le faʻamoemoega o nei fagu o loʻo tumau pea o se mea lilo, faʻatasi ai ma talitonuga e amata mai i fagu maliu e oʻo atu i le teuina o le uaina araisa.
O loʻo faʻaauau pea suʻesuʻega ma eliina o loʻo taumafai e malamalama atili i le uiga o nei fagu. Talu ai nei, o faʻamaoniga e pei o toega o tagata, mea tanu, ma mea taulima e fesoʻotaʻi ma ai ua fautua mai ai atonu na faʻaaogaina fagu i faiga o fale maliu. O le tele ma le tufatufaina atu o fagu ua faʻaalia ai se sosaiete lavelave ma fesoʻotaʻiga tetele tau fefaʻatauaʻiga.
O le Vanu o Lenggong – Oa o Mea Taulima a Malesia
O le Vanu o Lenggong i Malasia, e masani ona ta'ua o le "Maa Taua o Mea Taulima a Malasia," e aofia ai se faasologa o ana ma nofoaga i fafo e iai toega taua o mea anamua. O le mea sili ona lauiloa na maua iinei o le Perak Man, o se auivi o le tagata ua lelei ona faasaoina ma e tusa ma le 11,000 tausaga talu ai, ma ua maua ai faamaoniga muamua o se Homo sapiens i Sautesasae Asia.
O isi mea taua na maua e aofia ai meafaigaluega maa, faʻamaoniga o le nofoia e tagata anamua, ma mamanu o le soifuaga. O le vanu o loʻo tuʻuina mai ai se faʻamaumauga faifai pea o le nofoia e tagata mai le Paleolithic e oʻo atu i le Neolithic, ma ofoina atu ai ni malamalamaga taua i gaoioiga faʻaletagata anamua a le itulagi ma fetuunaiga o le siosiomaga.
Aganuu a Sa Huynh – O le So'otaga i le Talafatai
I Viatename, o le aganu'u a Sa Huynh, e mai le 1000 TLM i le 200 T.L.M., e tāua tele ona o lona sao i le malamalama i feso'ota'iga fefa'ataua'iga anamua i Asia i Sautesasa'e. Ua lauiloa le aganu'u i ana fagu tetele o tanuga ma mea eseese o lo'o i ai i tuugamau, e aofia ai teuga, auupega, ma omea.
Ua faʻaalia i eliina o mea na maua, o tagata Sa Huynh o ni tagata tomai i le faia o uʻamea ma sa latou faia fefaʻatauaʻiga tetele ma isi itulagi, e aofia ai Saina ma Initia. Ua maua ni mea taua e pei o ni polo tioata ma ni agate, o loʻo faʻaalia ai se fesoʻotaʻiga fefaʻatauaʻiga faʻapitoa ma lautele. O nei mea na maua ua faʻamamafaina ai le matafaioi a le itulagi o se nofoaga tutotonu o fefaʻatauaʻiga i le sami anamua.
iʻuga
O loʻo faʻaauau pea ona faʻaalia e suʻesuʻega o mea anamua i Asia i Sautesasaʻe ni oa taua e faʻamalamalamaina ai le talafaasolopito mauoa ma aganuʻu eseese o le itulagi. Mai le fuafuaga alualu i luma o taulaga o Angkor i fagu lilo o Laos, o suʻesuʻega taʻitasi e fesoasoani i lo tatou malamalama i le aganuʻu o tagata ma ona faʻaaliga eseese.
O nei sailiiliga e le gata ina faaalia ai le atamai ma le fetuutuunai o sosaiete anamua ae faamamafaina ai foi le fesootaʻiga o aganuu faaletagata e ala i fefaatauaiga, lotu, ma mea fou. A o alualu i luma tekinolosi ma auala faʻaonaponei, o taumafaiga a suʻesuʻega anamua i le lumanaʻi ua sauni e faʻaalia atili ai mea lilo o le talafaasolopito o Asia i Sautesasae, ma ia mautinoa ai o lenei tala mataʻina o loʻo faʻaauau pea ona faʻaalia mo tupulaga o lumanaʻi.