Fa'atomuaga i le Pathology o La'au

Fa'atomuaga i le Pathology o La'au

O le Plant Pathology o se lala o le saienisi e suʻesuʻeina ai mafuaʻaga, faiga, ma le puleaina o faʻamaʻi o laʻau. E taua tele lenei matāʻupu o suʻesuʻega auā e mafai e faʻamaʻi o laʻau ona faʻaitiitia ai le fua o faʻatoʻaga, faʻaitiitia ai le lelei o oloa faʻatoʻaga, ma mafua ai le tele o tupe gau mo faifaʻatoʻaga ma le alamanuia o meaʻai. I le lotolotoi o luʻitau o suiga o le tau, faʻateleina o faʻatoʻaga, ma le faʻateleina o fefaʻatauaʻiga i le lalolagi atoa, e faigofie foʻi ona salalau ma atiaʻe faʻamaʻi o laʻau, ma avea ai ma mea e sili atu ona talafeagai ai se malamalamaga faavae i le pathology o laʻau.

Fa'amatalaga ma le Va'aiga

I se tulaga lautele, o se faʻamaʻi o laʻau o se faʻalavelave i le galuega faʻaletino a se laʻau e mafua ai le tuputupu aʻe e le masani ai ma faʻaitiitia ai le mafai e le laʻau ona ola, manuia, pe fua mai. O lenei faʻalavelave e mafai ona mafua mai i meaola e mafua ai faʻamaʻi (pathogens) poʻo mea leaga o le siosiomaga. I le pathology o laʻau, o talanoaga e aofia ai le faʻailoaina o faʻamaʻi (suʻesuʻega), iloa o pathogen, auala e faʻamaʻi ai, tali atu i laʻau, epidemiology (faʻasalalauina o faʻamaʻi), ma fuafuaga lelei ma lelei mo le puleaina o le siosiomaga.

O le lautele o le fa'ama'i o la'au e aofia ai oloa eseese, e aofia ai mea'ai (araisa, sana, soya), fa'ato'aga (chili, tamato, aniani), fa'ato'aga (kofe, koko, pama suau'u), ma la'au teuteu ma togavao. E eseese le gafatia o vaega ta'itasi o la'au e maua ai fa'ama'i ona o le eseesega o le siosiomaga e ola ai, auala e fa'afailele ai, ma le iai o manu fa'alafua.

Mafua'aga o Fa'ama'i o La'au: Biotic ma Abiotic

O mafuaʻaga o faʻamaʻi o laʻau e vaevaeina lautele i ni vaega se lua, o mea ola (mea ola) ma mea lē ola (siʻosiʻomaga pe leai).

1. Mafua'aga Fa'aolaola (Fa'ama'i pipisi)
O siama fa'ama'i o meaola ia e mafai ona mafua ai fa'ama'i i la'au. O vaega autū o siama fa'ama'i e aofia ai:

– Fungi: O se tasi o mafuaʻaga masani o faʻamaʻi. E mafai e fungi ona osofaʻia aʻa, ʻau, laulaau, fugālaau, ma fua. O faʻataʻitaʻiga o faʻamaʻi fungal e aofia ai le pala o laulaau, pala o aʻa, pala o le pauta, ma le ele o laulaau.
– Pa'u: E mafua mai i pa'u ni fa'ailoga e pei o ila o laulaau ua susu i le vai, pala vaivai, ma le pala o pa'u. E masani ona a'afia le salalau o pa'u i le vai, manu'a i la'au, ma meafaigaluega fa'ato'aga ua pisia.
– Vairasi: E lē mafai e vairasi ona ola na o ia ma e manaʻomia sela o laʻau e toe gaosia. O faʻailoga masani o faʻamaʻi pipisi e aofia ai mamanu mosaic (laina), lau e mimilo, tuputupu aʻe faʻafuaseʻi, ma le faʻaitiitia o le seleselega.
– Nematodes: Anufe ninii laiti e nonofo i le eleele ma osofaia a'a. E mafai e nematodes ona mafua ai ni pupuga o a'a, fa'alavelaveina le tuputupu a'e, ma fa'ateleina ai le vaivai o la'au i isi fa'ama'i pipisi.
– Phytoplasmas ma isi meaola e pei o fungus: E mafua ai fa'ailoga e pei o le chlorosis, fa'aletonu o le tuputupu a'e, ma le fa'aletonu o foliga o fugāla'au po'o fugāla'au (e.g., devil's broom).

FAITAU  Fouga fou i afifiina o oloa faatoaga

2. Mafua'aga e lē olaola
E lē mafua mai meaola ola i mea e lē ola, ae e mafai ona latou maua ai ni faʻailoga e pei o faʻamaʻi. O nisi faʻataʻitaʻiga e aofia ai:

– Le lava po'o le tele o mea'ai (e pei o le le lava o le naitokene po'o le o'ona i le boron).
– Fa'aleagaina o le siosiomaga ma le fa'a'ona o vaila'au fa'asaina.
– Vevela ogaoga, lāmala, lologa ma le maualuga o le masima.
– Fa'aleagaina fa'amekanika ona o matagi malolosi, uato'a, po'o ni mea sese i le totoina.

O le eseesega i le va o faʻamaʻi ola ma faʻamaʻi lē ola o se laʻasaga tāua i le suʻesuʻeina o maʻi ona e matuā eseese lava auala e togafitia ai.

Fa'ailoga ma Fa'ailoga o Fa'ama'i o La'au

I le pathology o la'au, e lua upu taua: o fa'ailoga ma fa'ailoga. O fa'ailoga o suiga ia i se la'au e mafua mai i se fa'ama'i po'o se fa'ama'i, ae o fa'ailoga o le iai vaaia o se pathogen, e pei o le fungal mycelium, spores, po'o le bacterial slime.

O nisi o faʻailoga masani o faʻamaʻi o laʻau e aofia ai:

– Iila lau: O le foliga mai o vaega enaena, uliuli, pe samasama o lau.
– Chlorosis: E liu samasama lau ona o le faʻalavelaveina o le fausiaina o le chlorophyll.
– Necrosis: O le oti o le aano e iloga i le lanu pogisa pe mago.
– Fa'amamago: E leai se malosi o la'au ma foliga vaivai, e masani ona mafua mai i fa'aletonu o alatoto.
– Pala: E vaivai ma pala le aano o le tino, aemaise lava i fua ma 'au.
– Dwarf: Ua fa'alavelaveina le tuputupu a'e o le la'au ma ua la'ititi ai lona lapo'a nai lo le masani.

O le iloaina o fa'ailoga ma fa'ailoga o le fa'avae lea mo le iloa o se fa'ama'i, ae o se fa'amaoniga sa'o e masani ona mana'omia ai nisi su'ega i le fale su'esu'e.

Fa'agasologa o Fa'ama'i: O le Toatolu o Fa'ama'i

O se manatu tāua i le suʻesuʻega o laʻau o le tafatolu o faʻamaʻi, lea e taʻu mai ai e tupu faʻamaʻi pe a feiloaʻi mea e tolu:

1. Tagata talimalo vaivai,
2. Fa'ama'i pipisi,
3. Siosiomaga lagolago.

Afai e leai se tasi o nei mea, o le a le alualu i luma tele le faʻamaʻi. Mo se faʻataʻitaʻiga, atonu e iai se siama, ae afai e teteʻe le laʻau i le tupuaga o siama pe le lelei le siosiomaga (mago tele mo se siama faapitoa), o le a le avea le faʻamaʻi ma se faʻamaʻi pipisi. O lenei manatu e fesoasoani i le mamanuina o fuafuaga e pulea ai e ala i le faʻaitiitia o le tasi itu o le tafatolu, mo se faʻataʻitaʻiga, e ala i le faʻaaogaina o ituaiga e teteʻe pe suia auala e totoina ai ina ia le lelei ai le siosiomaga mo le siama.

FAITAU  Fautuaga mo le manuia i le totoina o sitiroperi

Epidemiology ma le Fa'asalalauina o Fa'ama'i

O le epidemiology o faʻamaʻi o laʻau e suʻesuʻeina le auala e salalau ai, atiina ae ai, ma aʻafia ai faʻamaʻi i totonu o se itulagi. E mafai ona salalau faʻamaʻi i auala eseese:

– Fatu ma mea e totō ai: E mafai ona feaveaʻi siama faʻamaʻi i fatu poʻo tamaʻi laʻau.
– Matagi: E faigofie ona salalau solo siama fungal i nofoaga mamao.
– Vai: O le pisipisia o timuga, fa'asūsūina o vai, ma le tafega o le vai e mafai ona feavea'i ai siama.
– O iniseti e feaveaʻi: O siama ma phytoplasmas e masani ona feaveaʻi e aphids, leafhoppers, ma isi iniseti.
– Meafaigaluega faatoaga ma gaoioiga a tagata: O le feaveaia o le eleele ua pisia po o otaota o laau e mafai ona faasalalau atu ai siama i le va o fanua.

O le malamalama i nei mamanu o le tufatufaina atu o fualaau faisua o le faavae lea o puipuiga e pei o le faamamaina o fanua, karantina o laau, ma le faaaogaina o fatu maloloina.

Fuafuaga e Pulea ai Fa'ama'i o La'au

E tatau ona fa'atinoina le puleaina o fa'ama'i o la'au i se auala tu'ufa'atasi, ma mafaufau i le aoga, tau, ma aafiaga i le siosiomaga. O le auala fautuaina o le Pulega Fa'atasi o Fa'ama'i La'au (IPM), lea e aofia ai fo'i fa'ama'i o la'au. O nisi o fuafuaga autu o:

1. Puleaina fa'apitoa o aganu'u: Fesuia'iga o fuala'au, va o la'au, teuteuina, fa'amamāina o toega o la'au fa'ama'i, ma le puleaina o le vai ma fa'apalaga.
2. Faaaogāina o ituaiga e tete’e i le fa’ama’i: O le metotia sili ona lelei ma e le afaina ai le siosiomaga, e ui e mafai ona fa’aitiitia le tete’e pe a fa’atupuina le siama.
3. Puleaina fa'aola: Fa'aaogaina o meaola ninii fete'ena'i e pei o Trichoderma po'o Bacillus e taofiofia ai siama fa'ama'i.
4. Puleaina o vailaʻau: O vailaʻau e faʻamamā ai siama, vailaʻau e faʻamamā ai siama, ma vailaʻau e faʻamamā ai nemati e faʻaaogaina ma le poto, e tusa ai ma le fua ma le taimi e faʻaaoga ai, e puipuia ai le teteʻe ma aafiaga leaga.
5. Karantina ma tulafono faatonutonu: Puipuia o le ulufale atu o siama matautia i nofoaga fou e ala i le siakiina ma le faatapulaaina o le feoa’iga o laau.

O le mataupu faavae autū, e sili le puipuia nai lo le togafitia, auā e masani ona faigata ona pulea faʻamaʻi o laʻau pe a uma ona sosolo lautele.

Fa'ato'a

O le suʻesuʻega o laʻau o se matāʻupu e tuʻufaʻatasia ai le malamalama i mea tau meaola, siʻosiʻomaga, siama, ma metotia faʻatoʻaga e tausia ai le soifua maloloina o laʻau. I le malamalama i mafuaʻaga o faʻamaʻi, faʻailoga ma faʻailoga, faiga o faʻamaʻi, ma mea tau siʻosiʻomaga e aʻafia ai le atinaʻeina o siama, e mafai ona tatou mamanuina ni fuafuaga e sili atu ona lelei ma gafataulimaina mo le puleaina. I le lumanaʻi, o luʻitau o faʻamaʻi laʻau o le a faʻaauau pea ona suia faʻatasi ma suiga o le tau ma le alualu i luma o faʻatoʻaga faʻaonaponei. O le mea lea, o le faʻamalosia o aʻoaʻoga, suʻesuʻega, ma le faʻaaogaina o tekinolosi talafeagai i suʻesuʻega o laʻau o le ki lea i le lagolagoina o le saogalemu o meaʻai ma faʻatoʻaga gafataulimaina.

Taofi faamatalaga