Virology o La'au Fa'aonaponei

Virology o La'au Fa'aonaponei

O le virology o laau i aso nei o le lala o le saienisi e suʻesuʻeina ai siama e aʻafia ai laau, o latou auala e pipisi ai, o latou fegalegaleaiga ma o latou tagata e talimalo ai, ma auala e pulea ai ma le gafataulimaina. I le vaitaimi o faatoaga malosi, suiga o le tau, ma le feoaʻi o mea toto i itulagi eseese, o faamai pipisi i laau e avea ma se lamatiaga tele aua e masani ona mafua ai ni gau tele, e faigata ona togafitia pe a uma ona aafia, ma o latou faailoga e masani ona foliga tutusa ma le le lava o meaʻai po o le atuatuvale i le siosiomaga. O le alualu i luma i le biology molecular, genomics, ma tekinolosi vave o suʻesuʻega ua suia ai le virology o laau mai le na o le faailoaina o faailoga i le malamalama i auala e pipisi ai ma le mamanuina o auala saʻo e pulea ai faamai.

Vaila'au o la'au ma lo latou tulaga ese

O siama o la'au e masani lava o ni vaega laiti e feavea'i mea tau kenera i le tulaga o le RNA po'o le DNA, e si'omia e se porotini capsid, ma i nisi ituaiga, o se fa'aopoopoga i totonu o se envelope. E le pei o fungi po'o siama, e le mafai e siama ona toe gaosia e aunoa ma se sela talimalo. A uma ona ulufale i totonu o le a'ano o la'au, e "faoa" e le siama le masini o le sela e toe faia ai lona genome ma fausia ni vaega fou o siama. O le isi uiga tulaga ese o siama o la'au o lo latou gafatia e feoa'i i le va o sela e ala i le plasmodesmata—o auala laiti e feso'ota'i ai sela—ma salalau fa'aletino e ala i le phloem. O le mea lea, o se tasi vaega o le fa'ama'i i luga o se lau e mafai ona atia'e i se fa'ama'i atoa o la'au i se taimi pu'upu'u.

O siama o la'au o se vaega e matuā eseese lava. E tele e iai genomes RNA e tasi le manoa, e pei o Potyviruses (e pei o mosaic viruses o la'au eseese) po'o Tobamoviruses (o se fa'ata'ita'iga masani o le Tobacco mosaic virus/TMV). E iai fo'i siama o le DNA, e pei o le Geminivirus, lea e masani ona mafua ai le mimilo o lau ma o se fa'afitauli tele i tamato, chili peppers, ma le cotton i itulagi o le teropika. O lenei eseesega e a'afia ai auala e feavea'i ai, mautu o siama i le siosiomaga, ma auala e pulea ai.

Fa'ailoga ma lo latou a'afiaga i le gaosiga

O fa'ailoga o fa'ama'i pipisi o la'au e mafai ona aofia ai le mosaic (togi lanumeamata vaivai-pogisa), chlorosis, mottling, mimilo o lau, fa'aletonu o le tuputupu a'e, necrosis, li'o mama, ma e o'o lava i le fa'aleagaina o fua. I nisi tulaga, o fa'ama'i pipisi e le mafua ai ni fa'ailoga manino (natia) ae fa'aitiitia pea le fua po'o le lelei. E mafai ona tele le a'afiaga: fa'aitiitia le mamafa o fua, tele o le tubers, lelei o le fiber, ma e o'o lava i le fa'aitiitia o le umi e teu ai. I fa'ato'aga taua e pei o chili, tamato, kukama, fa'i, po'o orchids, o le gau o le tamaoaiga e le gata ona o le tele o le seleselega ae fa'apea fo'i i le teena o le maketi ona o le le lelei o foliga vaaia.

FAITAU  Le taua o le suʻesuʻeina o le eleele aʻo leʻi totoina

O se luʻitau tele i faʻamaʻi pipisi o le leai lea o se "vailaʻau" e faʻamalolo ai e mafai ona fasiotia le siama i totonu o le laʻau e aunoa ma le afaina ai o le laʻau lava ia. O le mea lea, o le taulaʻiga autū o le puleaina o le puipuia, vave iloa, ma le motusia o le filifili o le pipisi.

Auala e fesiita'i ai: vectors, fatu, ma mea e totō ai

O le suʻesuʻega o siama i laʻau i aso nei e faʻamamafa tele i le faʻamaʻi pipisi: pe faʻapefea ona salalau siama i le fanua. E masani ona tupu le fesiitaiga e ala i iniseti e feaveaʻi ai siama, aemaise lava aphids, whiteflies (Bemisia tabaci), thrips, leafhoppers, ma nisi beetles. E eseese auala e feaveaʻi ai siama taʻitasi. Mo se faʻataʻitaʻiga, o nisi siama e feaveaʻi e le tumau: e naʻo sina "tofo" puʻupuʻu o le aano e manaʻomia e le iniseti e piki ma feaveaʻi ai le siama. O lenei mea e le aoga ai vailaʻau e faʻasaina ai iniseti, aua ua uma ona feaveaʻi le siama aʻo leʻi oti le iniseti. I se faʻatusatusaga, o siama e fesiitaʻi pea e manaʻomia ai se taimi umi e maua ai ma e mafai ona tumau i le tino o le avefeʻau, ma avea ai le puleaina o le avefeʻau ma mea e sili atu ona talafeagai.

E mafai fo'i ona feavea'i siama e ala i fatu po'o la'au toto e pei o tipi, fa'apipi'i, tubers, rhizomes, ma aano o manu e le'i fa'amamāina. I fa'ato'aga e pei o pateta, fa'i, suka, ma la'au teuteu eseese, o le fe'avea'i o la'au toto ua a'afia o le auala autū lea e feavea'i ai i le va o itulagi. E le gata i lea, o nisi siama e matua mautu ma e mafai ona feavea'i e ala i meafaigaluega fa'ato'aga, pa'i fa'amekanika, po'o otaota o la'au.

Su'esu'ega fa'aonaponei: mai fa'ailoga i le genome

I aso ua mavae, o le faʻailoaina o siama e masani ona faʻalagolago i faʻailoga, laʻau faʻailoga, poʻo le microscopy eletise. O aso nei, o loʻo vave ona alualu i luma le virology o laʻau e ala i suʻesuʻega faʻavae i molecular. O le metotia ELISA (Enzyme-Linked Immunosorbent Assay) o loʻo faʻaaogaina pea ona o lona taugofie ma le talafeagai mo le suʻesuʻeina. Peitaʻi, o le saʻo ma le maaleale sili atu e ausia e ala i le PCR/RT-PCR, qPCR, ma le LAMP (Loop-mediated Isothermal Amplification), lea e mafai ona faia vave ma o nisi taimi e sili atu ona talafeagai mo le faʻaaogaina i le fanua.

FAITAU  Pulega o tulaga lamatia i pisinisi faatoaga

O le suiga tele e sau mai le tekinolosi o le next-generation sequencing (NGS). Faatasi ai ma le NGS, e mafai e le au suʻesuʻe ona iloa siama e aunoa ma le iloaina muamua o latou sini. E taua tele lenei mea mo le mauaina o siama fou, faʻailoaina o faʻamaʻi pipisi fefiloi, ma le faʻafanua o suiga o kenera o siama e fesoʻotaʻi ma le malosi ma le teteʻe ese mai le teteʻe. E lagolagoina foʻi e faʻamaumauga genomic le epidemiology molecular, e mafai ai ona faʻavae i faʻamaoniga le karantina ma faiga faʻavae faʻamaonia o fatu.

Fegalegaleaiga i le va o siama ma la'au: puipuiga ma fuafuaga o siama

E lē o ni tagata e tali atu i siama le gaoioi. E iai a latou puipuiga ua fausia i totonu, e aofia ai le taofia o le RNA—o se faiga e iloa ai RNA ese ma faʻaumatia ai. E tele siama o laʻau ua latou faʻatupuina ni porotini e taofia ai siama ina ia faʻagata ai nei puipuiga. O le evolusione i le va o siama ma laʻau e faʻatulaga ai le faʻagasologa o faʻamaʻi i le fanua: o ituaiga e teteʻe e mafai ona aʻafia pe a suia le siama i ni ituaiga fou.

O le malamalama i nei fegalegaleaiga fa'amolekiula o le fatu lea o le virology fa'aonaponei, aua e saunia ai le ala mo le inisinia tete'e: e ala i auala masani e fesoasoani i ai fa'ailoga ma auala fa'atekonolosi fa'abio.

Fuafuaga fa'atonutonu tu'ufa'atasi i le vaitaimi fa'aonaponei

Talu ai ona faigata ona togafitia faʻamaʻi pipisi, o fuafuaga faʻaonaponei e faʻamamafa ai le Pulega Faʻatasi o Pest (IPM) faʻapitoa i siama. O ona vaega autū e aofia ai:

1. Mea totō maloloina ma fa'amaonia
Fa'aaogaina o fatu e leai ni siama po'o ni la'au totogo ua fa'ata'ita'iina e fa'aaoga ai metotia fa'amaonia. O le fa'amaoniga o le ki lea mo oloa e totoina fa'atasi ma la'au toto.

2. Fa'amamāina ma le fa'aumatiaina
Vele ese ma fa'aumatia vave la'au o lo'o i ai fa'ailoga o le ma'i (roguing), fa'amama vao, ma fa'amamā meafaigaluega e puipuia ai le pipisi fa'ama'i.

3. Pulega o vector e faʻavae i luga o le siʻosiʻomaga
O le fa'aaogāina o le mulch e atagia ai le la'au e fa'alavelave ai le tulaga o aphids/whiteflies, fa'apipi'iina o mailei samasama, va o la'au, totoina o pa puipui, ma le fa'asa'olotoina o fili masani. O vaila'au e fa'aaogāina ma le fa'aeteete ma le taimi tatau e puipuia ai le tete'e ma tausia ai fili masani.

4. Itūaiga e tete'e i le fa'ato'aga ma le fa'ato'aga sa'o
O ituaiga eseese e iai ni kenera tete'e fa'apitoa po'o le tete'e fa'atatau e mafai ona fa'aitiitia ai le lamatiaga o fa'ama'i pipisi. O le fa'afaileleina e fa'avae i le genome e fa'avavevave ai le filifiliga.

FAITAU  Fautuaga mo le filifilia o meafaigaluega fa'ato'aga lelei

5. Taimi e totō ai ma teuteuga o le laufanua
O le totoina o laau i vaitaimi e itiiti ai le fa'aleagaina o fa'ama'i, fesuia'i o fa'ato'aga, ma le puleaina lelei o le tele o fa'ato'aga i se eria e mafai ona motusia ai le ta'amilosaga o fa'ama'i.

Tekonolosi fou: CRISPR, RNAi, ma le iloa o le fanua

O le virology fa'aonaponei o la'au e aofia ai fo'i ni mea fou e pei o le fa'alavelaveina o le RNA (RNAi) e taofia ai le toe fa'ateleina o siama e ala i le fa'aalia o le RNA fa'atatau. I le taimi nei, e tatala e le CRISPR ni auala se lua: (1) fa'asa'oina o kenera o la'au e mana'omia mo le toe fa'ateleina o siama ina ia sili atu ona tete'e atu ai la'au, ma le (2) i nisi siama DNA, e mafai ona fa'atonuina le faiga CRISPR e tipi ese le genome o siama. E ui ina folafolaina mai, o nei auala e mana'omia ai le iloiloga o le saogalemu o meaola, mautu mo se taimi umi, ma le taliaina o tulafono faatonutonu.

I le itu tau suʻesuʻega, o masini feaveaʻi e faʻavae i luga o le LAMP, biosensors, ma e oʻo lava i masini faʻasolosolo laiti (e pei o nanopores) ua amata ona mafai ai ona vave iloa i le fanua. E taua tele lenei mea mo le tali vave aʻo leʻi salalau atu faʻamaʻi pipisi, aemaise lava i nofoaga e gaosia ai faʻatoʻaga e vave ona fesuiaʻi ai fua.

Luʻitau i le lumanai

O nisi o luʻitau autū o loʻo feagai ma le virology o laʻau i le lumanaʻi o le faʻateleina lea o le salalau o siama ona o fefaʻatauaʻiga i le lalolagi atoa, le tulaʻi mai o ituaiga fou e ala i le fesuiaʻiga ma le toe tuʻufaʻatasia, ma le suiga o le tau, lea e faʻalauteleina ai le tele o avefeʻau. E le gata i lea, o faʻamaʻi pipisi fefiloi e aofia ai le tele o siama e mafai ona faʻateteleina ai faʻailoga ma faigata ai le suʻesuʻeina o faʻamaʻi. E taua foʻi luʻitau tau tamaoaiga faʻaagafesootai: e manaʻomia e faifaʻatoʻaga ni fofo e moni, taugofie, ma faʻatulagaina e tusa ai ma tulaga faʻalotoifale.

Fa'ato'a

O le suʻesuʻega o siama i laʻau i aso nei e lē gata i le "po o fea siama e osofaʻia laʻau," ae faʻapea foʻi i le malamalama i auala e faʻamaʻi ai, faʻafanua o le gaioiga o siama i le tulaga o genomic, ma le mamanuina o faiga faʻatoʻaga e puipuia ai le pepesi i le amataga. O le tuʻufaʻatasia o suʻesuʻega vave, faʻatoʻaga teteʻe, pulega atamai o vectors, ma faiga faʻavae o le karantina ma le faʻamaoniaina o mea totō o ni faʻavae autu ia. Faatasi ai ma auala faasaienisi saʻo ma le galulue faʻatasi malosi i le va o tagata suʻesuʻe, tagata faigaluega faʻalautele, le pisinisi fatu, ma faifaʻatoʻaga, e mafai ona faʻaitiitia ai le leiloa mai faʻamaʻi pipisi, aʻo faʻamautinoa le saogalemu o meaʻai ma le faʻaauauina o faʻatoʻaga i le lumanaʻi.

Taofi faamatalaga