Microbiology o Fa'ama'i o La'au

Microbiology o Fa'ama'i o La'au

O le siama o faʻamaʻi o laʻau o se lala o le saienisi e suʻesuʻeina ai meaola ninii e mafua ai faʻamaʻi i laʻau, pe faʻapefea ona latou aʻafia, toe gaosia, ma fegalegaleai ma laʻau ma le siosiomaga. I faʻatoʻaga, o faʻamaʻi o laʻau o se mea e faʻatapulaʻaina ai le gaosiga, e faʻaitiitia ai le lelei ma le tele o seleselega. O le mea lea, o le malamalama i siama o faʻamaʻi o laʻau e taua tele mo le atinaʻeina o auala lelei ma gafataulimaina e puipuia ai, suʻesuʻeina, ma pulea ai.

Manatu Fa'avae o Fa'ama'i o La'au

E tupu fa'ama'i la'au pe a iai se fa'alavelave tumau o le tino e mafua ai ni fa'ailoga fa'apitoa, e pei o le mago, ila o lau, pala o a'a, po'o le fa'alavelaveina o le tuputupu a'e. I se tulaga lautele, o fa'ama'i pipisi e mafua mai i siama, o meaola e mafai ona mafua ai fa'ama'i. E mafai e siama o la'au ona aofia ai fungi, siama, siama, viroid, phytoplasmas, nematodes, ma e o'o lava i meaola e pei o le fungi e pei o oomycetes. I le taimi nei, o fa'ama'i e le pipisi e mafua mai i mea e le ola ai, e pei o le le lava o mea'ai, fa'a'ona o vaila'au fa'asaina, maualuga o le masima, po'o le atuatuvale o le lāmala.

I le suʻesuʻega o siama faʻamaʻi, o le taulaʻiga autū o loʻo i luga o siama faʻamaʻi laiti—pe faʻapefea ona latou ola, pe faʻapefea ona latou salalau, auala e mafua ai le siama, ma tali puipuia a laʻau.

Vaega Tetele o Fa'ama'i i Fa'ama'i o La'au

1. Pulouaitu (Fungi)
O siama o le mafuaʻaga masani lea o faʻamaʻi o laʻau. Latou te toe gaosia e ala i siama e faigofie ona sosolo i le matagi, vai pisipisia, poʻo meafaigaluega faʻatoʻaga. E mafai e siama ona osofaʻia laulaau, ʻau, aʻa, fua, ma e oʻo lava i fatu. O faʻataʻitaʻiga o faʻamaʻi masani o siama e aofia ai le powdery mildew, ele, ma le anthracnose.

E masani ona a'afia e siama fa'ama'i la'au e ala i manu'a po'o stomata. A o'o loa i totonu, e fausia e siama ni hyphae e salalau i totonu o le la'au ma mitiia mea'ai. O nisi siama e biotrophic (mana'omia ni a'ano ola), ae o isi e necrotrophic (fasioti muamua le a'ano ona 'ai lea). O nei eseesega i fuafuaga e a'afia ai fa'ailoga o fa'ama'i ma auala e pulea ai.

FAITAU  Fa'aaogaina o fa'amaumauga tetele i au'ili'iliga fa'ato'aga

2. Siama
E masani ona mafua mai siama fa'ama'i i la'au ni fa'ailoga e pei o ila ua susu i le vai, pala vaivai, mala, ma le kanesa o 'au. O fa'ata'ita'iga taua e aofia ai le Xanthomonas, Pseudomonas, ma le Erwinia (ua toe fa'avasegaina lautele nei i isi ituaiga, ae o lo'o lauiloa pea i tusitusiga fa'ato'aga).

E ulufale mai siama e ala i manu'a, stomata, po'o hydathodes ma fa'ateleina i avanoa i totonu o sela. E tele siama e gaosia ni enzymes pectinase ma cellulase e fa'aleagaina ai puipui o sela o la'au, ma mafua ai ona fa'amalūlūina ma pala le a'ano. O le salalau atu o siama e masani ona fa'afaigofieina e le vai timu, fa'asūsūina, iniseti, ma masini fa'ato'aga ua pisia.

3. Vairasi ma Viroids
O siama o la'au o ni siama e laiti ifo le lapopo'a e mafai ona toe gaosia i totonu o sela ola. E masani ona mafua mai siama i fa'ailoga o le mosaic (lanumeamata-samasama), pi'o lau, fa'aletonu, ma fa'aitiitia tele le fua. E masani ona feavea'i siama e ala i iniseti e feavea'i ai e pei o aphids, leafhoppers, thrips, po'o mites. E mafai fo'i ona feavea'i siama e ala i le fa'ateleina o la'au (oti, tubers), fatu, ma meafaigaluega e toto ai.

E tutusa Viroids ma siama ae e faigofie atu—e na'o ni RNA laiti e leai se ufi porotini e aofia ai. E ui i lo latou faigofie, ae e mafai e viroids ona mafua ai fa'ama'i matuia, e pei o la'au pateta ma tamato.

4. Phytoplasma
O Phytoplasmas o siama fa'apitoa e leai ni puipui o sela e nonofo i totonu o alatoto o le phloem o la'au. O fa'ailoga e masani ona aofia ai le samasama, le tuputupu a'e fa'afuase'i, le tele o lālā (witches' broom), ma le le masani ai o le fausiaina o fugāla'au. O Phytoplasmas e feavea'i e iniseti e mitiia le phloem e pei o planthoppers ma le leafhoppers. Talu ai e faigata ona totoina i totonu o le fale su'esu'e, o le su'esu'eina o phytoplasmas e masani ona fa'alagolago i metotia fa'amolekuli.

5. Oomycetes (Meaola e pei o Fungus)
E masani ona sese le Oomycetes e pei o le Phytophthora ma le Pythium o ni fungi, ae e sili atu ona vavalalata i limu. Ua iloa e mafua ai le pala o aʻa, le soloia o le eleele, ma le pala o lau. E maua e le Oomycetes ni spores e aau (zoospores), ma avea ai ma mea e faigofie ona pipisi i tulaga susu ma le le toʻa. O le pala o pateta e mafua mai i le Phytophthora infestans o se faʻataʻitaʻiga mataʻina, lea na mafua ai le oge tele i Aialani i le seneturi lona 19.

FAITAU  Faaaogaina o drones i le faafanua o fanua faatoaga

Faagasologa o le Pipisi ma le Alualu i Luma o le Faamaʻi

E mafai ona fa'amatalaina le alia'e mai o fa'ama'i o la'au e fa'aaoga ai le manatu o le "disea triangle," lea e aofia ai elemene e tolu: o se mea e talimalo ai (la'au e vaivai), o se siama mata'utia, ma se siosiomaga lagolago. Afai e leai se tasi o nei elemene, o le a le tupu atoatoa le fa'ama'i.

O vaega o le faʻamaʻi e masani ona aofia ai:
1. Fa'atupuina: e o'o atu le siama i luga o le la'au.
2. Fa'asolo atu i totonu: e ulufale mai siama e ala i stomata, manu'a, pe ulufale sa'o atu i totonu o le epidermis.
3. Fa'ama'i: e nonofo siama ma amata ona tuputupu a'e i totonu o le tino.
4. Fa'a-kolone: ​​salalau lautele o le siama, ma mafua ai ona aliali mai fa'ailoga.
5. Fanautama ma le salalau: e gaosia e siama ni fausaga fanafanau (spores, cell bacteria, virus particles) e fa'ama'i ai isi la'au.

I le tulaga fa'a-microbiology, e fa'aaogaina e siama ni "auupega" eseese, e pei o enzymes e fa'aleagaina ai puipui o sela, mea oona, ma porotini fa'atino e fa'avaivaia ai puipuiga o la'au. O la'au lava ia e iai ni faiga puipuiga fa'anatura, e pei o le fa'amalosia o puipui o sela, le gaosia o vaila'au fa'ama'i (phytolaxins), ma se tali atu e matua'i maaleale lava e fasiotia ai sela e lata ane i le nofoaga o lo'o a'afia ai e taofia ai le salalau o siama.

Su'esu'ega Fa'a-Mikrobiolo o Fa'ama'i o La'au

O le suʻesuʻeina o faʻamaʻi o laʻau e manaʻomia ai le sili atu nai lo le na o le vaʻavaʻai i faʻailoga, aua o faʻailoga tutusa e mafai ona mafua mai i siama eseese poʻo mea e le ola ai. O le Microbiology e maua ai metotia e iloa ai le mafuaʻaga o faʻamaʻi, e aofia ai:
– Fa'aesea ma le fa'atupuina o siama fa'ama'i (e masani lava o fungi ma siama) i luga o ni auala fa'apitoa.
– Mata'ituina fa'amikroskopi e iloa ai spores, hyphae, po'o fausaga masani.
– Su'ega o le fa'ama'i pipisi (Koch's Postulates): e tu'u'ese'ese le fa'ama'i pipisi, toe fa'aofi i totonu o la'au maloloina, ona fa'amaonia lea e maua ai fa'ailoga lava e tasi.
– Metotia serological e pei o le ELISA, aemaise lava mo siama.
– O metotia fa'amolekiula e pei o le PCR ma le fa'asologa o le DNA/RNA mo le vave ma le iloa patino, e aofia ai phytoplasmas ma siama e faigata ona fa'atupuina.

A maua sa'o se su'esu'ega, e sili atu ona sa'o auala e fa'atonutonu ai, ma fa'aitiitia ai le fa'aaogaina lē mana'omia o vaila'au fa'asaina.

FAITAU  O lelei o le faʻaaogaina o masini faʻasusu faʻaonaponei

Fuafuaga Fa'atonutonu e Fa'avae i luga o le Microbiology

O le puleaina o faʻamaʻi o laʻau e sili ona lelei pe a faʻaaogaina se auala tuʻufaʻatasi e pulea ai faʻamaʻi. O nisi o taʻiala autū e aofia ai:

1. Faaaogāina o ituaiga e tete'e i vaila'au: fa'aaogāina o kenera e tete'e i la'au e taofia ai fa'ama'i pipisi.
2. Pulega o le siosiomaga: fa'atonutonu le mamao e totō ai, alavai, fa'asalalauina o le ea, ma fa'asologa o fa'asūsūga e fa'aitiitia ai le susū e fiafia i ai siama.
3. Fa'amamāina ma le karantina: aveese vaega o la'au ua mama'i, fa'amamā meafaigaluega, ma puipuia le ulu atu o la'au toto ua pisia.
4. Puleaina fa'aola: fa'aaogaina o siama fete'ena'i e pei o le Trichoderma (e tau ma siama fa'ama'i), Bacillus (taofia ai siama/fungi), po'o le mycorrhiza lea e fa'aleleia atili ai le soifua maloloina o a'a.
5. Faaaogāina ma le poto o vailaʻau faʻasaina iniseti: e mafai ona aogā vailaʻau faʻasaina iniseti ma vailaʻau faʻasaina siama, ae e tatau ona saʻo le fua, fetaui lelei, ma ia amanaʻia le lamatiaga o le teteʻe atu i siama faʻamaʻi ma aafiaga i le siosiomaga.
6. Puleaina o siama: taua mo faʻamaʻi viral ma phytoplasma e faʻalagolago i iniseti e feaveaʻi.

O auala fa'aonaponei fa'a-microbiology e atiina ae ai fo'i tekinolosi e pei o vaila'au fa'asaina fa'a-microbial, fa'aosofia o le tete'e atu o la'au i vaila'au, ma le fa'afanua o genomes o pathogen e vavalo ai le evolusione o le fa'ama'i.

Fa'ato'a

O le suʻesuʻega o siama o faʻamaʻi o laʻau e maua ai se malamalamaga loloto i siama faʻamaʻi, auala e faʻamaʻi ai, ma fegalegaleaiga lavelave i le va o laʻau, meaola ninii, ma le siosiomaga. O lenei saienisi o se faʻavae taua mo faʻatoʻaga faʻaonaponei, e faʻamautinoa ai le saogalemu o meaʻai, faʻaitiitia ai le leiloa o faʻatoʻaga, ma faʻalauiloa ai faiga faʻatoʻaga e le afaina ai le siosiomaga. Faatasi ai ma le saʻo o le suʻesuʻega ma le pulea faʻatasi e faʻavae i luga o le saienisi, e mafai ona pulea faʻamaʻi o laʻau i se auala sili atu ona lelei, tumau, ma le tamaoaiga.

Taofi faamatalaga