Metotia mo le Su'esu'eina o Fa'ama'i o La'au
O le su'esu'eina o fa'ama'i o la'au o le fa'agasologa lea o le fa'ailoaina, fa'amaoniaina, ma le fa'amatalaina o le mafua'aga o se fa'aletonu o la'au—pe ona o siama (fungi, siama, siama), manu fa'alafua, vao, po'o mea e le o ni mea fa'alenatura e pei o le le lava o mea'ai, oona, pH le talafeagai o le eleele, lāmala, po'o le fa'aleagaina o vaila'au fa'asaina. E taua tele metotia sa'o o su'esu'ega aua o fa'ai'uga e pulea ai e fa'alagolago tele i le fa'ailoaina o le mafua'aga. O le sese o su'esu'ega e mafai ona o'o atu ai i ni faiga e le aoga ai le pulea, fa'ateleina o tau, ma fa'ateleina ai le fa'aleagaina o fa'ato'aga. O lenei tusiga o lo'o talanoaina ai metotia aoga ma fa'atulagaina mo le sa'o o le su'esu'eina o fa'ama'i o la'au.
1. Ia malamalama i le manatu autū: fa'ailoga vs fa'ailoga
O le laasaga muamua i le faia o se suʻesuʻega o le iloa lea o le eseesega i le va o faʻailoga ma faʻailoga.
– O fa'ailoga o suiga ia i la'au e va'aia ona o fa'alavelave, mo se fa'ata'ita'iga o laulaau e samasama, ila, mamae, pala, fa'aletonu, pe fa'alavelaveina le tuputupu a'e.
– O faʻailoga o faʻamaoniga tuusaʻo ia o le iai o le meaola faʻatupu, mo se faʻataʻitaʻiga o le mycelium fungal, spores, bacterial slime, tino fua, poʻo kolone fungal i luga o le lau.
I le tele o tulaga, e mafai ona tutusa faʻailoga e fuafua i le mafuaʻaga. Mo se faʻataʻitaʻiga, o laulaau e samasama e mafai ona mafua mai i le le lava o le naitorosene, faʻaleagaina o aʻa, faʻamaʻi pipisi, poʻo le le lelei o le tafe o le vai. O le mea lea, o le iloa o faʻailoga o siama ma le faʻamaonia o latou faʻailoga e ala i suʻega e taua tele.
2. Mata'ituina fa'atulagaina o le fanua
E amata metotia fa'ata'ita'i i le fanua i le "faitau" o mamanu o osofa'iga. E tele mea e matauina:
1. Fuafuaga o le tufatufaina i luga o le laueleele
– Faasalalau tutusa: e masani ona fesoʻotaʻi ma mea e le o ni mea faʻaola (tele o faʻapalapala, pH le talafeagai, lāmala) poʻo fatu/ituaiga faʻafitauli.
– Lē atoatoa le lapo'a: e masani ona fesoota'i ma siama e feavea'i e le eleele, nematodes, po'o fa'afitauli i le alavai i le lotoifale.
– Mulimuli i le itu o le matagi po'o le pisipisia o le vai: e masani ona maua i siama/pepesi e felelei i le ea ma le timu/pisipisia o le fa'asūsūina.
2. O le vaega o le la'au ua osofa'ia
– Laulaau talavou vs laulaau matutua: o nisi o le le lava o meaʻai e masani ona patino, mo se faʻataʻitaʻiga, e masani ona sili atu ona iloa le naitorosene i laulaau matutua, ae o le uʻamea e iai i laulaau talavou.
– A'a, pito i lalo o le 'au, po'o lālā la'au: o le pala ma le mamae o le a'a e masani ona amata mai i a'a/pito i lalo.
3. Tulaga o le la'au ma le taimi na tupu ai
O nisi faʻamaʻi e aliali mai i ni laʻasaga patino. Mo se faʻataʻitaʻiga, e tupu le faʻaitiitia o le tuputupu aʻe i le taimi o le tuputupu aʻe o laau, ae o faʻamaʻi fua e masani ona aliali mai i le taimi o le fuga ma le tuputupu aʻe o fua.
4. Talafa'asolopito o le totoina o la'au
Faamaumau le ituaiga, le mea e maua ai fatu, fa'apalapala, fa'asologa o le fa'asūsūina, fa'aaogaina o vaila'au fa'asaina, fesuia'iga o fua o fa'ato'aga, ma tulaga o le tau. O nei fa'amatalaga e fesoasoani e fa'aitiitia ai le mate'i.
3. Su'esu'ega e fa'atatau i le ituaiga o fa'ailoga autū
O nisi o faʻailoga autū ma mafuaʻaga e ono mafua ai:
– Iila lau: e masani ona mafua mai i siama (e pei o le Cercospora, Alternaria) po'o siama. Ia matau le foliga o ila, o pito (ma'ai pe sosolo), ma le iai o se 'au samasama.
– Le mago: e mafai ona mafua mai i le lāmala, faaleagaina o aʻa, siama faʻamaʻi toto (Fusarium, Verticillium), poʻo siama (Ralstonia). O le mago e toe malosi mai i le aoauli/afiafi e masani ona mafua mai i le vai, ae o le mago tumau e masani ona mafua mai i siama faʻamaʻi.
– Pala: e mafai ona pala susu (bacteria) pe pala mago (fungal). O le manogi leaga ma le ie manifinifi e masani ona faʻaalia ai siama.
– Mosaic, mottled, lau milo: e masani ona fesootaʻi ma siama/phytoplasmosis, ae e mafai ona faʻataʻitaʻi le faʻaleagaina o le vailaʻau fasioti vao. Vaʻai foʻi mo mamanu i luga o le tele o laʻau, le iai o mea e feaveaʻi ai (aphids, whiteflies), ma le talaʻaga o le faʻasusuina.
– Fa'atuai ma le tuputupu a'e e le masani ai: e mafai ona mafua mai i siama, nematodes, po'o le le lava o mea'ai.
O lenei metotia o se "fa'ata'ita'iga muamua," auā e tele fa'ailoga e tutusa. O le mea lea, e mana'omia ai se fa'amaoniga atili.
4. Su'esu'ega faigofie i le fanua
E tele ni suega vave e mafai ona faia e aunoa ma se fale suʻesuʻe:
1. Siaki aʻa ma le pito i lalo o le ogalaau
Aveese ma le fa'aeteete le la'au. O a'a enaena pogisa, pala, pe manogi leaga e fa'ailoa mai ai le pala o a'a. O a'a fulafula pe pupuni e ono fa'ailoa mai ai nematodes o le root bundle.
2. Su'ega o le "fa'asalalauina" o siama
'Oti'oti se 'au e masalomia ua a'afia i le pala o siama ma fufui le pito ua tipi i le vai manino. Afai e oso a'e se "tafe" manifinifi e pei o le asu o le palapala pa'epa'e, o se fa'ailoga malosi lea o se fa'ama'i pipisi.
3. Saili mo faailoga o le siama
Mātau le pito i luga o laulaau poʻo ʻau i se taeao susū: o le mycelium e pei o le vavae, le powdery mildew, poʻo ni spores lanu eseese e mafai ona avea ma faʻailoga.
4. Tipiina o feso'ota'iga
'Oti'oti le 'au/aano/fua e siaki ai pe ua suia le lanu o alatoto, ni togitogi enaena i le 'a'ano i totonu, po'o le pito o le pala.
5. Sa'o le fa'ata'ita'iga
O se faʻataʻitaʻiga leaga o le a iʻu ai i se faʻamaoniga sese. Mataupu faʻavae o le faʻataʻitaʻiga:
– Ave vaega o le la'au o lo'o fa'aalia mai fa'ailoga muamua (ae le o vaega ua pala atoa), aua e masani lava ona mafai ona iloa siama o lo'o a'afia.
– Aofia ai vaega fesuia’i i le va o aano maloloina ma aano mama’i.
– Ave ni faʻataʻitaʻiga se tele mai nofoaga eseese e faʻatusalia ai tulaga o le laueleele.
– Teu i totonu o se koneteina mama, fa'ailoga (nofoaga, aso, ituaiga, tausaga o le la'au, fa'ailoga), ma 'alo'ese mai le vevela tele e puipuia ai le fa'aleagaina o le fa'ata'ita'iga.
– Ina ia masalomia se siama, filifili se lau laʻitiiti e sili ona manino le mamanu o le mosaic.
6. Su'esu'ega i le fale su'esu'e: mai le microscopy i le su'ega molecular
Afai e manaʻomia le mautinoa maualuga, faʻatino suʻega i le fale suʻesuʻe:
1. Vavae'esea ma fa'atupuina o siama fa'ama'i
Mo siama ma fungi, e totoina faʻataʻitaʻiga i luga o ni auala faʻapitoa. O le foliga o kolone, lanu, ma le fausaga faʻamikroskopi e fesoasoani e iloa ai. E masani ona tupu lenei mea i fale suʻesuʻe e puipuia ai faʻatoʻaga.
2. Su'esu'ega fa'amikroskopi tuusa'o
O le mata'ituina o spores fungal, conidia, po'o isi fausaga mai aano fa'ama'i e mafai ona fa'avavevave ai le iloa.
3. Su'ega serological (e.g. ELISA)
E faʻaaogaina lautele e iloa ai nisi siama ma le maualuga o le saʻo.
4. Su'ega fa'amolekula (PCR/RT-PCR)
Fa'aaogaina mo le iloa sa'o o siama fa'ama'i, aemaise lava siama, phytoplasmas, ma nisi fungi/bacteria e faigata ona iloa i le va'ai.
5. Su'ega o le eleele ma le auiliiliga o mea'ai
Aua le fa'alēaogāina mea e lē o ni mea fa'aola. O le su'esu'eina o le pH, EC (masima), aofa'iga o le NPK, mea'ai laiti, ma mea e totoe e mafai ona fa'amatalaina ai fa'ailoga "e pei o se fa'ama'i".
7. Faia o faaiuga: tafatolu o faamai ma mea tau siosiomaga
O se su'esu'ega lelei e mafaufau i le tafatolu o le fa'ama'i: o se tagata e faigofie ona a'afia, o se siama mata'utia, ma se siosiomaga lelei. Mo se fa'ata'ita'iga, o nisi siama e olaola i le maualuga o le susū ma le leaga o le tafe o le ea. O le mea lea, afai e aliali mai fa'ailoga pe a uma le timuga umi ma se togālaau ua tele naua, e sili atu ona ono tupu se fa'ama'i siama. I se isi itu, o fa'ailoga e aliali mai pe a uma le tele o fa'apalapala po'o le fa'asusuina o vaila'au fa'asaina e ono fa'ailoa mai ai le oona po'o le atuatuvale fa'aletino.
8. Mea sese masani i le suʻesuʻeina o faʻamaʻi o laʻau
O nisi o mea sese masani:
– Ia manatu i faʻailoga uma o ni faʻamaʻi pipisi, e ui lava e mafai ona mafua mai i le le lava o meaʻai poʻo le oona o vailaʻau faʻasaina.
– Na'o le tilotilo i laulaau e aunoa ma le siakiina o a'a ma tulaga o le eleele.
– Aveina o faʻataʻitaʻiga ua matuā faaleagaina ma ua pulea ai e siama faʻamaʻi lona lua ma ufiufi ai le mafuaʻaga autū.
– E le amana'ia le talafaasolopito o le fanua, fesuia'iga o le eleele, ma le puna o fatu.
– Faʻalagolago i le naʻo le tasi faʻailoga e aunoa ma se faʻamaoniga.
9. Fautuaga mo faiga sili ona lelei
Mo le faʻaleleia atili o le saʻo o le suʻesuʻega, faʻaaoga nei faiga:
– Tausia faamaumauga o le togalaau: aso totō, fa'apalapala, tau, ma osofa'iga ua mavae.
– Su'esu'ega masani: e faigofie ona iloa le ma'i pe a amata ona iloa fa'ailoga.
– Faaaoga se auala faasolosolo: matauga i le fanua → suega faigofie → faamaoniga i le fale suesue pe a manaomia.
– Fefa'atalanoa ma se tagata fa'alautele i le lotoifale po'o se fale su'esu'e pe afai e ese mai fa'ailoga pe tele fo'i ni fa'aletonu e ono tula'i mai.
– A maeʻa ona faʻamaonia le maʻi, filifili se fuafuaga tuʻufaʻatasi mo le puleaina (IPM): tumama, ituaiga e teteʻe i ai, va o laʻau, pulega o le vai, ma le faʻaaogaina talafeagai o vailaʻau e faʻasaina ai iniseti.
Fa'ato'a
O metotia e su'esu'e ai fa'ama'i o la'au e lē na'o se mate'i e fa'avae i luga o fa'ailoga "tutusa", ae o se faiga fa'atulagaina e tu'ufa'atasia ai mata'ituina o fanua, su'esu'ega mo fa'ailoga o siama, fa'ata'ita'iga talafeagai, ma le fa'amaonia e ala i su'ega i totonu o le fale su'esu'e, pe a mana'omia. Faatasi ai ma su'esu'ega sa'o, e mafai e faifa'ato'aga ma tagata fa'atino ona fuafua ni auala fa'apitoa e pulea ai, fa'aitiitia ai le gau o le gaosiga, ma fa'atumauina le tumau o le fa'ato'aga. I le iuga, o le su'esu'ega lelei o le fa'avae lea o le pulega lelei ma le fa'atuatuaina o le soifua maloloina o la'au.