Su'esu'ega o le Fa'asalalauina o le Vevela o le Foliga o le Sami i le Fa'aaliga o le El Niño ma le La Niña

Su'esu'ega o le Fa'asalalauina o le Vevela o le Foliga o le Sami i le Fa'aaliga o le El Niño ma le La Niña

Pendahuluan
O le Vevela o le Laueleele o le Sami (SST) o se tasi lea o vaega taua i le faiga o le tau o le Lalolagi. E teuina ma faʻasaʻoloto e le sami le tele o le malosi o le vevela, o lea o suiga laiti i le SST e mafai ona mafua ai suiga i le tafega o le ea i le lautele o le itulagi i le lalolagi atoa. I le tulaga o tau vevela, o le suʻesuʻeina o le SST e fesoʻotaʻi vavalalata ma le El Niño ma le La Niña, o se vaega o le ENSO (El Niño–Southern Oscillation) system. O le ENSO o se fesuiaʻiga masani o le tau e tupu tele i le equatorial Pacific Ocean ma e iai sona aafiaga lautele i timuga, vevela o le ea, matagi, afā, ma le gaosiga o faigafaiva.
O lenei tusiga o loʻo talanoaina ai le faʻavaeina ma le suia o tufatufaga o le SST i le taimi o le El Niño ma le La Niña, o faʻailoga e faʻaaogaina e mataʻituina ai nei mea tutupu, o faiga faʻaletino e fesoʻotaʻi ai le vasa ma le ea, ma o latou aʻafiaga i Teritori a Initonesia.

Manatu Faavae Vevela o le Folauga o le Sami ma lona tufatufaina atu
O le SST o le vevela o le vaega le sami lea e masani ona fuaina i le loloto mai le tele o milimita i le tele o mita. O le tufatufaina atu o le SST e aʻafia i le ave o le la, le faʻamamago, le fesuiaiga o le vevela ma le ea, tafega o le sami, ma le faagasologa o le palu faatasi ona o le matagi. I itulagi o le teropika, e masani ona mafanafana le SST ona o le maualuga o le taliaina o le ave o le la i le tausaga atoa. Ae ui i lea, e le o itulagi uma e iai le vevela o le fogāeleele i le teropika e tutusa lava: o galu o le sami, le si'itia o le sami i luga, ma mamanu o matagi fefa'ataua'iga e mafai ona maua ai ni "vaega" o vai mafanafana fa'apea fo'i ma nofoaga e matua malulu lava.

I le Vasa Pasefika i le ekueta, o le tufatufaina atu o le tau malulu (SST) i tulaga masani e le tutusa: o le vaega i sisifo (e lata ane i Initonesia ma Papua Niu Kini) e fai si mafanafana, ae o le vaega i sasae (e lata ane i le talafatai o Peru–Ekuador) e sili atu le malulu. E tupu lenei le paleni ona o matagi fefaataua’i e agi mai sasa’e i sisifo, ma fa’amalosia ai le vai mafanafana e fa’aputu i le Pasefika i sisifo, a’o le vai malulu e alu a’e mai vaega maualalo i le Pasefika i sasa’e.

ENSO: Sootaga i le va o le Vasa ma le Siosiomaga
E lē na'o se mea e lē masani ai le ENSO vevela o le sami, ae o se fegalegaleaiga e lua itu i le va o le vasa ma le ea. O suiga i le SST e aʻafia ai le fausiaina o ao ma nofoaga autu o le convection i le ea vevela. I se isi itu, o suiga i mamanu o matagi e suia ai tafega o le fogaeleele, le loloto o le thermocline (le tuaoi i le va o le vai mafanafana o le fogaeleele ma le vai malulu o le pito i lalo), ma le malosi o le upwelling.
I lalo o tulaga "lē faaituau", o le nofoaga autu o le convection e sili ona galue malosi o loʻo i luga o le Pasefika mafanafana i sisifo. O le Walker Circulation—o se mamanu o le taamilosaga o le ea mai sasaʻe i sisifo i le teropika—e tuleia le ea i luga i luga o lenei vaega mafanafana, ona agai lea i sasaʻe i vaega pito i luga, alu ifo i luga o le Pasefika i sasaʻe, ma toe foi atu i sisifo e lata ane i le fogaeleele o matagi fefaʻatauaʻiga.

Fa'asoa SST ile taimi ole El Niño
O le El Niño e fa'ailoaina i le fa'avevela e le masani ai o SSTs i le ogatotonu i sasa'e o le Pasefika. O lenei fa'avevela e masani ona va'aia manino i le itulagi o le fa'asinomaga o le Niño, aemaise lava le Niño 3.4 (pe tusa o le 5°N–5°S ma le 170°W–120°W), lea e masani ona fa'aaogaina o se fa'ailoga fa'atino.

Faiga Fa'aletino Autū
1. Fa'avaivaia o matagi fefa'ataua'iga: A fa'avaivaia matagi fefa'ataua'iga, e fa'aitiitia le tuleia agai i sisifo o le vai mafanafana. tele o le vai O le ea mafanafana lea na "faaputuina" muamua i sisifo ua toe foʻi atu i le ogatotonu ma le sasaʻe.
2. Suiga i le loloto o le thermocline: O le thermocline i le itu i sasaʻe o le Pasefika ua faasolo ina loloto, ma ua mafai ai e le upwelling ona aumaia le vai e sili atu le mafanafana nai lo le masani. O le iʻuga, ua faaitiitia ai le malulu o le fogaeleele i sasaʻe.
3. Bjerknes feedback: O le fa'avevela o le SST i sasa'e e mafua ai ona si'itia le convection i sasa'e, ma fa'avaivaia atili ai matagi fefa'ataua'iga. O le fa'avaivaia o matagi fefa'ataua'iga e fa'ateleina ai le fa'avevela o le SST. O lenei mea e fausia ai se fa'asologa o feedback lelei e mafai ai ona atia'e le El Niño.

Fa'ata'ita'iga o le Tufa'asoa
I le tumutumuga o le El Niño, e fa’alautele atu ai se “laulaufaiva o le vai mafanafana” mai le Pasefika tutotonu agai atu i le talafatai o Amerika i Saute. E fa’aitiitia le eseesega o le vevela i sisifo ma sasa’e. I le tulaga lautele, e mafai ona salalau solo fa’aletonu o le SST lelei ma tumau mo ni masina. E le tutusa uma El Niño; e iai ituaiga o “El Niño i Sasa’e o le Pasefika” (e tele ina fa’avevela i sasa’e) ma ituaiga o “El Niño Tutotonu o le Pasefika/Modoki” (e sili atu le fa’avevela i le ogatotonu), e eseese a latou aafiaga i mamanu o le tau i itulagi.

SST tufatufaina i le taimi o La Niña
O le La Niña o le vaega faafeagai, e iloga i le malulu tele o SSTs i le ogatotonu i sasaʻe o le Pasefika. I le taimi o le La Niña, e faʻamalosia ai tulaga "masani": e mafanafana le Pasefika i sisifo ae malulu le Pasefika i sasaʻe.

Faiga Fa'aletino Autū
1. Fa'amalosia o matagi fefa'ataua'iga: O matagi fefa'ataua'iga malolosi e tuleia atili ai le vai mafanafana i sisifo, ma fa'ateleina ai le fa'aputuga o le vai mafanafana i Initonesia.
2. Fa'ateleina le si'itia o le vai malulu i luga: I le Pasefika i sasa'e, o matagi malolosi e fa'ateleina ai le si'itia o le vai malulu i luga, ma i'u ai i le maualalo o le SSTs.
3. Fa'amalosia o le ta'amilosaga a Walker: O lo'o tumau pea le malosi o le convection i sisifo, ma fa'ateleina ai timuga i Initonesia ma eria o lo'o siomia ai, ae o le Pasefika tutotonu-sasa'e e foliga mai e mago.

Fa'ata'ita'iga o le Tufa'asoa
O le La Niña e fa'ailoaina i le salalau solo o ni fa'aletonu o le SST i le ogatotonu-sasa'e o le Pasefika, e masani ona fausia ai se mamanu "cold tongue" e sili atu ona manino nai lo tulaga e le o ni ...

Metotia o le Mata'ituina ma le Iloiloina o le Tufa'atasiga o le SST
O suʻesuʻega o le tufatufaina atu o le SST e faʻasaga i le ENSO e masani ona aofia ai se tuʻufaʻatasiga o faʻamaumauga o le matauina. ma le auiliiliga o le vateatea ma le taimi:

1. Satelite e mafai ona iloa mamao: E mafai e sensor infrared ma microwave ona fa'afanua le SST i le lalolagi atoa i se maualuga maualuga le iugafono. Fa'amaumauga satelite E taua le vaʻai i le tufatufaina atu o mea e le masani ai, fesuiaʻiga o le vevela, ma le alualu i luma faalemasina.
2. Buoys ma Argo floats: O feso'ota'iga buoy e pei o le TAO/TRITON i le equatorial Pacific ma le Argo e tu'uina atu fa'amatalaga o le vevela e o'o atu i le loloto o le selau mita, e fesoasoani e iloilo ai suiga i le thermocline ma le "vevela o le sami."
3. Fa'ailoga ENSO: O le Niño 3.4 Index, Southern Oscillation Index (SOI), ma le Oceanic Niño Index (ONI) e masani ona fa'aaogaina e fuafua ai le tulaga, malosi, ma le umi o le El Niño/La Niña.
4. Fa'aletonu o le SST: E masani ona fuafua e le au'ili'iliga le eseesega i le SST i le tau (averesi mo se taimi umi) e iloa ai mamanu e le masani ai o le fa'avevela/malulu.

I suʻesuʻega, o faʻaaliga vaaia e pei o faʻafanua o le anomaly o le SST, ata o Hovmöller (taimi e faʻatusatusa i le longitude), ma le auʻiliʻiliga o le fesootaʻiga ma timuga faʻasonome ma le matagi e masani ona faʻaaogaina e malamalama ai i fegalegaleaiga faʻasitepu o le ENSO.

A'afiaga o le Tufaina o le ENSO SST i Initonesia
O le tulaga o Initonesia i se itulagi o le sami e matua maaleale lava i suiga i nofoaga autu o le convection. I le taimi o le El Niño, o le vevela i le ogatotonu-sasaʻe o le Pasefika e siitia ai le ogatotonu o le fausiaina o ao mai Initonesia. O aafiaga masani e aofia ai le faaitiitia o timuga, faateleina o le ono tutupu o le lamala, faalavelave i faatoaga, ma le ono tutupu o afi i vaomatua ma fanua. I nisi o mea matuia, e mafai ona faaumiumi le vaitau mago ma e mafai ona amata mulimuli ane le vaitau timuga.

I se isi itu, i le taimi o le La Niña, e masani ona mafanafana vai o loʻo siomia ai Initonesia, ma faʻateleina ai le faʻasusu ma le faʻaputuina o ao. O lenei mea e faʻateleina ai timuga, faʻateleina ai le lamatiaga o lologa ma sologa o le eleele, ma mafua ai ona tele ni faʻalavelave tau ogaoga , e pei o timuga mamafa. Peitaʻi, o le aʻafiaga i Initonesia e le gata ina fuafuaina e le ENSO; o mea e pei o le Indian Ocean Dipole (IOD), le timuga o Asia-Ausetalia, ma suiga faʻalotoifale (toʻo ma tafega o le itulagi) e faʻatonutonuina ai foʻi le tali atu.

I'uga
O le tufatufaina o le vevela o le fogāeleele o le sami e taua tele i le malamalama i le atinaʻeina o El Niño ma La Niña auā o le SST e iai sona sao tuusaʻo i le faʻatonutonuina o le fesuiaʻiga o le malosi o le sami ma le ea ma le nofoaga o le convection tropical. O le El Niño e faʻailoaina i le faʻavevela o le SST e le masani ai i le Pasefika tutotonu-sasaʻe ona o le vaivai o matagi fefaʻatauaʻiga, le loloto o le thermocline i sasaʻe, ma le Bjerknes feedback. Ae o le La Niña, e faʻamalosia ai le fesuiaʻiga o le vevela i sisifo-sasaʻe e ala i le faʻamalosia o matagi fefaʻatauaʻiga ma le upwelling, ma avea ai le Pasefika ma e malūlū le itu i sasaʻe ma e mālūlū vai o Initonesia e fai si mafanafana.
Siakiina o le ENSO e ala i fa'afanua o le anomali o le SST, fa'asino o le Niño 3.4/ONI, ma matauga o koluma ua avea le vai o le sami ma faavae e taua tele mo le valoiaina o le tau i vaitau eseese. Mo Initonesia, o le malamalama i le tufatufaina atu o le SST e fesoʻotaʻi ma le ENSO e taua tele mo le faʻaitiitia o lamatiaga o le lāmala, lologa, le saogalemu o meaʻai, ma isi faʻalavelave tau i le vai. Faatasi ai ma le faaleleia atili o suʻesuʻega ma le tuufaatasia o faʻamaumauga satelite ma mataʻituina i totonu o le nofoaga, e mafai e suʻesuʻega o le SST ona faaleleia atili le saʻo o valoʻaga o le tau ma faamalosia ai le onosaʻi o le alalafaga i le fesuisuiaʻiga o le tau.

Taofi faamatalaga