Le aafiaga o mea tau siosiomaga i le manava o laau

O le Aafiaga o Mea Tau Siosiomaga i le Manava o Laau

O le manava o la'au o se faiga taua fa'aletino e mafai ai e la'au ona maua le malosi mo le tele o gaioiga o le olaga, e pei o le tuputupu a'e, vaevaeina o sela, mitiia o mea'ai, fe'avea'iga o mea i totonu o a'ano, ma le toe fa'aleleia o mea ua fa'aleagaina o sela. E le pei o le photosynthesis, lea e maua ai le malosi fa'akemikolo i le tulaga o le kulukose fa'atasi ai ma le fesoasoani a le malamalama, o le manava e fa'aleagaina ai mea fa'aola (e masani lava o le kulukose) e maua ai le malosi e faigofie ona fa'aaogaina (ATP). O lenei faiga e tupu i totonu o le la'au—a'a, 'au, lau, fugāla'au, ma fua—ma fa'aauau pea i le ao ma le po. Peita'i, e eseese le malosi o le manava; e matua'i a'afia lava e mea tau si'osi'omaga. O suiga i le vevela, le maua o le okesene, vai, malamalama, ma e o'o lava i tulaga o le eleele e mafai ona suia ai le saoasaoa o le manava, ma iu ai ina a'afia ai le soifua maloloina ma le gaosiga o la'au.

Malamalama pu'upu'u i le manava o la'au

I se faaupuga faigofie, o le manava aerobic i totonu o laau e mafai ona aoteleina i le tali atu lea:

Kulukose + Okesene → Kaponi taiokesaita + Vai + Malosiaga (ATP)

O le ATP e gaosia e fa'aaogaina mo faiga fa'asolosolo. Afai e matua fa'atapula'aina le okesene, e mafai e la'au ona faia le manava anaerobic (fermentation), ae e itiiti le malosi e maua mai ai ma e masani ona maua ai ni mea leaga i le aluga o taimi. O le mea lea, o se siosiomaga e lagolagoina ai le maua o le okesene ma tulaga mautu o le metabolism e taua tele mo le lelei o le manava.

1. Vevela: o le mea sili ona malosi e faʻatonutonuina ai le saoasaoa o le manava

O le vevela o se tasi o mea tau si'osi'omaga e sili ona a'afia ai le manava o la'au. O le manava o se fa'asologa o tali fa'aenzymatic; e pei o le tele o tali e aofia ai enzymes, o le saoasaoa o le manava e masani ona fa'ateleina i le fa'ateleina o le vevela—e o'o atu i se tulaga fa'apitoa. E masani lava, o le fa'ateleina o le vevela i le 10°C e mafai ona fa'ateleina ai le saoasaoa o le manava e tusa ma le fa'aluaina (le manatu o le Q10) i le tele o ituaiga, aemaise lava i le vaega o le vevela e mafanafana.

Peita'i, a sili atu le vevela i le tulaga sili ona lelei, e amata ona leiloa le fausaga o enzymes respiratory (denature), e fa'alavelaveina membrane cell, ma e mafai ona fa'aitiitia pe le toe aoga le saoasaoa o le manava. I le vevela maualuga tele, e mafai fo'i e la'au ona a'afia i le atuatuvale o le vevela, ma fa'ateleina ai le mana'oga o le malosi e fa'atumauina ai le mautu o le sela. O le i'uga, e vave ona fa'aaogaina carbohydrates e gaosia e le photosynthesis mo le manava, ma fa'agesegese ai le tuputupu a'e ma fa'aitiitia ai le fua o fa'ato'aga.

FAITAU FOI  Le a'afiaga o le atuatuvale i le tuputupu a'e o la'au

I se isi itu, i le vevela e maualalo tele, e faʻaitiitia ai le gaioiga o le enzyme, ma faʻagesegese ai le manava. E mafai ona faʻaitiitia ai le sapalai o le malosi mo faiga o le metabolism ma taofia ai le tuputupu aʻe. I laʻau i le teropika, e mafai e le malulu o le vevela ona mafua ai ni faʻaleagaina faʻaletino ona e le fetaui a latou faiga enzyme i le vevela maualalo.

2. Mauaina o le okesene: fuafua ai le aerobic poʻo le anaerobic

E manaʻomia le okesene i laʻasaga mulimuli o le manava aerobic, aemaise lava i le filifili o felauaiga eletise i mitochondria. Afai e lava le okesene e maua, e gaosia e laʻau le tele o ATP i se auala lelei. Peitaʻi, i lalo o nisi o tulaga o le siosiomaga—e pei o le eleele ua lofia i le vai, faʻamaʻaʻaina o le eleele, poʻo le le lelei o le faʻamamago—e matua faʻaitiitia lava le sosolo o le okesene i totonu o le eleele. Ona sui lea o aʻa e leai se okesene i le faʻafefeteina (manava anaerobic).

E itiiti ifo le malosi e maua mai i le fa'afefeteina, ma e itiiti ai le ATP mo la'au mo felauaiga ma le fa'aaogaina o mea'ai. E le gata i lea, o mea e maua mai i le ethanol po'o le lactic acid e mafai ona fa'aputu ma fa'aleagaina ai sela o a'a. I le aluga o taimi, e pala a'a, e fa'aletonu le mitiia o le vai ma mea'ai, e samasama laulaau, ma taofi ai le tuputupu a'e. O le mea lea, o le fa'aleleia lelei o le ea ma le fa'amago o le vai i le eleele e taua tele i le fa'atumauina o le manava masani o a'a.

3. Mauaina o le vai: faatosinaga tuusaʻo ma le le tuusaʻo

E aʻafia tuusaʻo ma lē tuusaʻo foʻi le manava o laʻau ona o le vai. I lalo o tulaga o le lē lava o le vai (o le atuatuvale ona o le lāmala), e masani ona tapuni stomata e faʻaitiitia ai le leiloa o le vai e ala i le transpiration. O le iʻuga, e faʻaitiitia ai le fesuiaʻiga o kasa ma faʻaitiitia ai le sapalai o le CO₂ mo le photosynthesis. A faʻaitiitia le photosynthesis, e faʻaitiitia foʻi le sapalai o le glucose o se "suauʻu" mo le manava. I le isi itu, e mafai e le atuatuvale ona faʻateleina ai le manaʻoga o le malosi mo auala puipuia, e pei o le faʻatulagaina o osmolytes ma porotini o le atuatuvale. O le iʻuga, e tupu ai se le paleni: e faʻaitiitia mea e fai i le manava, ae faʻateleina manaʻoga o le malosi.

FAITAU FOI  Aogā o le limu mo le olaga o le tagata

I tulaga o le soona fa'asūsūina (fa'asūsūina o le vai), o le fa'afitauli autū e lē o le tele o le vai lava ia, ae o le leai o se okesene, e pei ona fa'amatalaina muamua. O le eleele e fa'asūsūina i le vai e fa'aosofia ai le manava anaerobic i a'a ma fa'aitiitia ai le lelei o le gaosiga o le malosi.

4. Malamalama: e lē tuusaʻo ae e matuā aʻafia ai

E lē manaʻomia saʻo e le mānava le malamalama, ae e aʻafia e le malamalama le mānava e ala i le photosynthesis. I le ao, e maua ai e le photosynthesis le glucose, lea e mafai ona faʻaaogaina e fai ma mea e faʻavae ai le mānava. O le malosi o le malamalama (e oʻo atu i le tulaga sili ona lelei) e masani ona faʻateleina ai le photosynthesis, ma maua ai le tele o carbohydrates mo le mānava ma le tuputupu aʻe.

Peita'i, o le tele naua o le malamalama e mafai fo'i ona mafua ai le atuatuvale o le malamalama ma fa'ateleina ai le fausiaina o free radicals. Ina ia fo'ia le fa'aleagaina o le oxidative, e mana'omia e la'au le malosi fa'aopoopo, o lea e mafai ai ona fa'ateleina le saoasaoa o lo latou manava e tali atu ai i le atuatuvale. E le gata i lea, i le po, pe a leai se photosynthesis, e fa'alagolago atoa la'au i mea e teu ai carbohydrate mo le manava. O le mea lea, o le siosiomaga malamalama e fuafua ai fo'i le teuina o le malosi ma auala e fa'aaoga ai.

5. Fa'aputuga o le kaponi taiokesaita (CO₂) ma le paleni o le substrate

E ui o le CO₂ o se oloa o le manava, o lona faʻaputuina i le siosiomaga e mafai ona aʻafia ai le paleni o le metabolism o laʻau. I totonu o fale lauʻeleʻele, o le maualuga o le CO₂ e masani ona faʻateleina ai le photosynthesis, faʻateleina ai le carbohydrate reserves, lea e mafai ai ona faʻateleina le manava e lagolago ai le vave tuputupu aʻe. Peitaʻi, i lalo o nisi tulaga, o le maualuga o le faʻaputuina o le CO₂ i totonu o avanoa tapuni e mafai ona faʻalavelaveina ai le fesuiaiga o kasa ma aʻafia ai le pH o le tino poʻo le fua faatatau o le metabolism. E eseese aafiaga e faʻatatau i ituaiga ma isi tulaga o le siosiomaga e pei o le vevela ma le maua o le vai.

O le mea e sili ona tāua o le sootaga i le va o le photosynthesis ma le manava: a tele le substrate (glucose), e mafai ona fa’agasolo malosi le manava; a uma le substrate, e fa’aitiitia le manava pe amata ona fa’aaoga e le la’au isi mea fa’asao e pei o le masoa, ga’o, pe fa’aleagaina fo’i porotini i lalo o tulaga o le ogaoga o le atuatuvale.

6. Mea'ai ma tulaga o le eleele: a'afia ai le metabolism o a'a

FAITAU FOI  Aogā o amphibians mo le olaga o le tagata

O mea'ai minerale e pei o le nitrogen, phosphorus, ma le potassium e a'afia ai le manava auā e a'afia i le fausiaina o enzymes, ATP, ma molecules e feavea'i le malosi. O le le lava o le phosphorus, mo se fa'ata'ita'iga, e taofia ai le fausiaina o le ATP, ma fa'aletonu ai le fa'agasologa o le malosi. O le le lava o le nitrogen e taofia ai le fausiaina o porotini, e aofia ai enzymes o le manava, lea e mafai ona fa'aitiitia ai le fua faatatau o le manava ma fa'alavelaveina ai le tuputupu a'e.

I le fa’aopoopoga i le maua o mea’ai, e a’afia ai fo’i le manava o le pH ma le masima o le eleele. O le eleele e tele naua le ‘asu po’o le alkaline e mafai ona taofia ai le mitiia o mea’ai ma taofia ai le gaioiga a a’a. O le tele o le masima e mafua ai le atuatuvale osmotic; e mana’omia e la’au le malosi fa’aopoopo e fa’atumauina ai le paleni o ion ma le vai, lea e mafai ona fa’ateleina ai le manava, ae e masani ona fa’aitiitia le tuputupu a’e ona o le tele o le malosi e fa’aaogaina mo le ola nai lo le fausiaina o le biomass.

A'afiaga o suiga i le mānava i le tuputupu a'e ma le seleselega

A faʻateleina tele e mea tau siʻosiʻomaga le mānava—mo se faʻataʻitaʻiga, o le vevela maualuga poʻo le atuatuvale i le masima—e mafai e laʻau ona aʻafia i le "otaota" o le carbohydrate, auā o le malosi e faʻamoemoe mo le tuputupu aʻe e faʻaaogaina mo le tausiga. I se isi itu, o le mānava maualalo tele ona o le malulu o le vevela poʻo le leai o se okesene e faʻaitiitia ai le sapalai o le ATP mo galuega taua. O itu uma e lua e leaga. O le paleni lelei i le va o le photosynthesis (malosi e ulufale mai) ma le mānava (malosi e faʻaalu) o le ki lea i le fua o laʻau.

Fa'ato'a

O le manava o la'au o se faiga e matua fa'alagolago lava i le siosiomaga. O le vevela e fuafua ai le saoasaoa o tali atu a le enzymatic; o le okesene e fa'atonutonuina le lelei o le gaosiga o le malosi; o le vai e a'afia ai le maua o le okesene ma tulaga fa'aletino; o le malamalama e fuafua ai le sapalai o mea'ai e ala i le photosynthesis; ae o le CO₂, mea'ai, masima, ma le pH o le eleele e fesoasoani i tulaga lautele o le metabolism. O le malamalama i le a'afiaga o mea tau siosiomaga i le manava e fesoasoani ia i tatou e fa'atino ai faiga fa'ato'aga talafeagai, e pei o le fa'asūsūina ma le puleaina o alavai, fa'apaleniina paleni, fa'atonutonuina o le vevela o le fale lau'ele'ele, ma le filifilia o ituaiga eseese e fetaui lelei. O le auala lea, e mafai ai e la'au ona fa'atinoina le manava ma le lelei ma ausia ai le tuputupu a'e ma le fua lelei.

Taofi faamatalaga

O lenei 'upega tafaʻilagi e faʻaaogaina le Akismet e faʻaitiitia ai spam. Aoao pe faʻapefea ona faʻagasoloina au faʻamatalaga.