Faiga o felauaiga i manu e leai ni ponaivi
O le faiga o felauaiga o se auala e faʻaaogaina e meaola ola e faʻaliliu ai mea taua—e pei o le okesene, kaponi taiokesaita, meaʻai, homone, ma otaota o le metabolism—mai le tasi vaega o le tino i le isi. I manu e leai ni ivi tua (manu e leai ni tuasivi), e matua eseese lava faiga o felauaiga, e amata mai i faiga faigofie e aunoa ma ni totoga faapitoa i faiga faigata o le tafe toto e iai le fatu ma alatoto. O nei eseesega e faʻaosofia muamua lava e le tele o le tino, le tulaga o gaioiga, nofoaga, ma le lavelave o totoga ma aano.
1. Mataupu faavae autū o felauaiga i manu e leai ni ponaivi
I manu laiti pe manifinifi, e mafai ona faia felauaiga e ala i le diffusion ma le osmosis. O le diffusion o le fealua'i lea o molela'au mai le maualuga i le maualalo, ae o le osmosis o le fealua'i lea o le vai e ala i se membrane semipermeable. Talu ai ona e vavalalata sela ma e fai si tele o le eria o le tino pe a fa'atusatusa i le tele o le tino, e mafai ona faia le fesuiaiga o kasa ma le solute e aunoa ma le mana'omia o se faiga e tafe ai le toto.
Peita'i, a'o fa'ateleina le tele o le tino ma fa'amālosia a'ano, e le lava le sosolo o le toto. O le mafua'aga lea e tele ai manu e leai ni ponaivi e iai a latou faiga e tafe ai le toto, e tatala pe tapuni, e fa'avavevave ai le tufatufaina atu o mea ma le aveeseina o otaota o le metabolism.
2. Manu e leai ni ponaivi e aunoa ma se faiga faapitoa o le tafe toto
a. Porifera (omogi)
E leai ni aano moni o omomi, aemaise lava totoga e feaveaʻi ai. E tupu le fesuiaʻiga o mea e ala i le tafe o le vai i o latou tino. E ulufale atu le vai i pu laiti (ostia), e alu atu i totonu o se avanoa i totonu, ona alu ese lea e ala i le osculum. O sela faapitoa e pei o choanocytes e fesoasoani e faʻagaoioi le vai ma puʻeina ni meaʻai. E sosolo ese le okesene mai le vai i totonu o sela, aʻo sosolo ese le kaponi taiokesaita ma otaota o le metabolism.
e. Cnidaria (jellyfish, hydra, sea anemone)
O Cnidarians e iai se avanoa e tafe ai le toto e lua ana galuega: o se nofoaga e fa'a'ai ai mea'ai ma se auala e tufatufa atu ai mea'ai. Talu ai e na'o ni vaega autū se lua o le tino (diploblastic), e pu'upu'u le mamao e sosolo ai. I le jellyfish, o le gaioiga o le tino ma le tafe o le vai i totonu o le avanoa e fesoasoani e tufatufa tutusa ai mea'ai.
i. Platyhelminthes (anufe mafolafola)
E fa'alagolago fo'i anufe mafolafola i le sosolo o mea ma e iai se avanoa e sosolo ai alatoto, e mafai ai e mea'ai ona o'o atu i le tele o vaega o le tino. E leai so latou faiga fa'apitoa e ta'avale ai le toto po'o le manava. O le foliga mafolafola o latou tino o se fetu'una'iga taua mo le fesuia'iga lelei o mea i luga o le tino.
3. Faiga o felauaiga e faʻavae i le vai o le tino: pseudocoelom ma coelom
I nisi o meaola e leai ni invertebrate, o le vai i totonu o le tino e iai sona sao i felauaiga.
a. Anufe li'o (nematodes)
O nematodes e iai se pseudocoelom (ava pepelo i le tino) e tumu i le vai. O lenei vai e fesoasoani e fa'asalalau mea'ai ma otaota o le metabolism, e ui lava i le leai o ni alatoto moni. I le fa'aopoopoga i lana galuega tau felauaiga, e fesoasoani fo'i le pseudocoelom e fa'atumauina le mamafa o le tino (hydrostatic skeleton) mo le gaioiga.
b. Annelida (anufe li'o) – o se fa'atomuaga i faiga e sili atu ona faigata
O Annelids e iai se coelom moni ma se faiga totoga e sili atu ona atiina ae. I lenei vaega, e le gata ina faalagolago le felauaiga i le vai coelomic ae faapea foi i se faiga o le tafe toto e sili atu ona faatulagaina (o le a talanoaina atili i le vaega o le faiga tapuni).
4. Faiga tatala o le tafe toto
O se faiga tatala o le tafe toto e maua i le tele o invertebrates, aemaise lava arthropods (iniseti, apogaleveleve, ma ula) ma le tele o mollusks (vagana ai cephalopods e pei o le squid ma le feʻe). I se faiga tatala, o se vai e taʻua o le hemolymph e le o taimi uma e iai i totonu o alatoto. E pamuina e le fatu le hemolymph i totonu o le lua o le tino (hemocoel), lea e taʻele saʻo ai totoga aʻo leʻi toe foʻi atu i le fatu e ala i avanoa (ostia).
Uiga autū o faiga tatala:
1. Maualalo le mamafa ma e fai si gesegese le tafe pe a faʻatusatusa i faiga tapuni.
2. Lelei mo manu e feololo a latou gaioiga, ma e le tele se manaʻoga mo le okesene.
3. O le fausaga o alatoto e lē faigata e pei o se faiga tapuni o lea e maualalo ai le "tau fa'abiologika" o lo latou fausiaina.
Faʻataʻitaʻiga i arthropods:
I iniseti, e ui lava i le iai o se faiga tatala, o le felauaiga o le okesene e le faalagolago tele i le hemolymph. E faʻaaogaina e iniseti se faiga o le tracheal, o se fesoʻotaʻiga o paipa e feaveaʻi saʻo ai le ea i aano. O le mea lea, o le hemolymph e tele lava ina feaveaʻi meaʻai, hormones, ma otaota o le metabolism, nai lo le okesene.
I pa'u (e pei o ula), e tele atu le sao o le hemolymph i le felauaiga o le okesene aua latou te manava i o latou gutu. O lanu manava e pei o le hemocyanin (o lo'o i ai le kopa) e masani ona maua ma e maua ai e le hemolymph le lanu lanumoana pe a tele le okesene.
Faʻataʻitaʻiga i molluscs:
O le tele o mollusks, e pei o sisi ma figota, e matala le faiga. E pamuina e le fatu le hemolymph i totonu o va'a pupuu ma sinuses, ona toe fo'i lea i le fatu. E lava lea faiga mo olaga e fai si lemu, e pei o le totolo po'o le nofonofo.
5. Faiga o le tafe toto tapuni
E maua faiga fa'ata'amilomilo tapuni i annelids (e pei o anufe eleele) ma cephalopods (fe'e ma fe'e). I se faiga tapuni, e tafe pea le toto i totonu o alatoto, e mafai ai ona vave ma sili atu ona fa'atonutonuina le tufatufaina atu o mea.
a. Annelida (anufe eleele)
O anufe eleele e iai alātoto i tua ma tua ma tua e feso'ota'i e se alātoto mama i vaega ta'itasi. O fausaga e pei o le fatu e ta'ua o aortic arches e pamuina le toto. E feavea'i e le toto le okesene ma le kaponi taiokesaita, e ui lava e leai ni mama o anufe eleele; e faia le fesuia'iga o kasa e ala i le pa'u susu. O lelei o se faiga tapuni i totonu o annelids e aofia ai le mafai ona lagolagoina tino tetele ma gaoioiga e tele ai le malosi e su'e ai.
e. Cephalopods (fe'e ma le fe'e)
O Cephalopods o ni invertebrate e sili ona alualu i luma le faiga o le tafe toto. E tolu o latou fatu: e lua fatu lālā (e lata ane i fuāmoa) e pamuina le toto i fuāmoa, ma le tasi fatu e pamuina le toto i le tino atoa. E matuā toaga lava Cephalopods, e vave ona aau ma tuli manu, e manaʻomia ai le tele o le sapalai o le okesene. Faatasi ai ma se faiga tapuni i lalo o le mamafa maualuga, e matuā lelei tele le tufaina atu o le okesene ma meaʻai.
6. Pigmeni manava ma la latou matafaioi i felauaiga
E lē o meaola uma e leai ni invertebrate e iai ni lanu e mānava ai, ae i le tele o vaega, o nei lanu e taua mo le faʻateleina o le mafai e le toto poʻo le hemolymph ona fusifusia le okesene.
– Hemoglobin: e masani ona iai i nisi o annelids ma nisi mollusks; e iai le uʻamea ma e mumu pe a faʻamalieina i le okesene.
– Hemocyanin: e tele ina maua i arthropods ma mollusks; e iai le kopa ma e foliga lanumoana pe a fa'aputuina i le okesene.
– Hemerythrin (e seasea ona maua): e maua i nisi o invertebrates o le sami, e lanu mūmū violē.
E mafai e lanu e manava ai manu ona ola i tulaga maualalo le okesene, sili atu ona gaioi, pe ia tele atu fo'i le lapo'a o le tino.
7. Sootaga ma le faiga o otaota
E lē mafai ona vavaeese felauaiga mai le fa'ate'aina o otaota o le metabolism. O le tele o invertebrates e eseese a latou totoga e fa'ate'aina ai otaota:
– Protonephridia i anufe mafolafola,
– Metanephridia i totonu o annelids,
– Malpighian tubules i iniseti,
– Fatuga'o faigofie i totonu o figota.
E fesoasoani le faiga o felauaiga i le aveina o otaota o le metabolism i totoga e alu ese ai otaota, a'o o oloa e alu ese ai otaota e iu lava ina alu ese atu e ala i le tino po'o ni auala fa'apitoa.
8. Faaiuga
O faiga o felauaiga a manu e leai ni ponaivi e faaalia ai le tele o fetuunaiga. O manu faigofie e pei o omomi, cnidarians, ma anufe mafolafola e faalagolago i le sosolo ma le manava ona o latou tino laiti pe manifinifi. O nematodes e faaaogaina le vai pseudocoelomic e fesoasoani ai i le tufatufaina atu o mea. O vaega e sili atu ona faigata ua atiaeina ni faiga o le tafe toto: o faiga tatala o arthropods ma le tele o mollusks e fetaui lelei mo manu e feololo gaioiga, ae o faiga tapuni o annelids ma cephalopods e mafai ai ona vave ma sili atu ona lelei le tafe toto e lagolago ai le tele o latou tino ma le maualuga o gaioiga. O lenei eseesega e faaalia ai le auala ua mamanuina ai e le evolusione ni auala o felauaiga e fetaui ma manaoga faaletino ma siosiomaga o invertebrate taitasi.