Faiga Fanautama i Laau Fugalaau
O la'au fugālaau, po'o angiosperms, o le vaega sili ona eseese o la'au i le Lalolagi. O lo latou salalau lautele i nofoaga eseese e mafua tele i le tele o vaega ona o latou faiga fa'afanau lelei ma fetu'una'i. I la'au fugālaau, e tupu tele le fa'afanau e ala i fugālaau, o totoga fa'afanau e mafai ai ona fa'apalapala, fa'apalaina, fa'atupuina o fatu, ma le atina'eina o fua. O lenei tusiga o lo'o talanoaina ai le fausaga o fugālaau, le fa'agasologa o le fa'afanau fa'atupuina, ma le tele o eseesega i fuafuaga fa'afanau i la'au fugālaau.
1. Fugalaau o se auala e toe gaosia ai
O fugālaau o ni fausaga o au ma lau ua suia ua fa'apitoa mo le toe gaosia. I se tulaga lautele, o fugālaau e faia i ni vaega tetele se tele:
1. Petal o fugālaau (sepals)
E masani ona lanumeamata lona lanu ma e puipuia ai le fugālaau a o avea pea ma fuga.
2. Pale fugālaau (petal)
E masani lava ona felanulanua'i ma e galulue e tosina mai ai manu fa'apopo'a e pei o iniseti, manulele, po'o pe'a.
3. Stamen – o le totoga fanautama tane
E aofia ai:
– Uaea
– Anther, o le mea e faia ai le poleni.
4. Pistil (carpel) – o le totoga fanautama fafine
E aofia ai:
– Stigma: o le nofoaga e pipii ai le poleni.
– Faiga: le ala i le ovary.
– Ovules (ovaries): o le mea o loʻo i ai fatu (ovule).
E lē o fugālaau uma e atoatoa lona fausaga. E iai fugālaau e atoatoa (e iai uma stamens ma pistils) ma fugālaau e lē atoatoa (e na'o fugālaau tane pe na'o fugālaau fafine). E le gata i lea, e iai fo'i la'au e tasi le fugālaau (e iai fugālaau tane ma fugālaau fafine i luga o le fugālaau e tasi, e pei o le sana) ma la'au e lua le fugālaau (e iai fugālaau tane ma fugālaau fafine i luga o fugālaau eseese, e pei o le fua o le gata).
2. Fausiaina o Sela Feusuaiga i Laau Fugalaau
O le toe gaosia fa'asolosolo i angiosperms e aofia ai le fausiaina o gametes tane ma fafine e ala i se faiga fa'apitoa o vaevaega.
a. Fausiaina o Gametes Tane (Pollen/Pollen)
E fausia fatu poleni i le anther. I totonu o le anther, o loʻo i ai sela tina o microspore e faia le meiosis e gaosia ai microspores haploid. Ona atiaʻe lea o microspores i fatu poleni o loʻo i ai:
– Sela o la'au (o le a fausia ai ni paipa poleni)
– Sela fanautama (o le a vaevaeina i ni sperm se lua)
O lea la, e avea ai le poleni ma “avefeʻau” o sela sperm i le ovule.
e. Fausiaina o Gametes Fafine (Embryonic Sacs)
E fausia gametes fafine i totonu o ovules i ovaries. E ui i le meiosis le sela tina megaspore e maua ai megaspores e fa, ae e masani lava e na o le tasi e ola ma atiina ae i totonu o le embryo sac. O loʻo iai i le embryo sac ni nai sela taua:
– Sela fuāmoa (ovum)
– Nuclei polar e lua
– Sela synergid (fesoasoani i le faagasologa o le fa'afanauina)
– Sela Antipodal (e masani ona i ai sa latou sao i meaʻai)
O lenei fausaga o le a avea ma nofoaga e faia ai le fa'apalapala.
3. Fa'apupulaina o La'au
O le fa'apupulaina o le fa'agasologa lea o le fesiita'iina o le poleni mai le anther i le stigma. O le fa'apupulaina o se la'asaga taua aua o le faitoto'a lea i le fa'apalapalaina. E mafai ona tupu le fa'apupulaina i le tele o auala:
1. Anemogamy (e ala i le matagi)
Fa'ata'ita'iga: araisa, sana, mutia. E masani ona laiti fugālaau, e lē iloa tele, ma e tele naua poleni e maua mai ai.
2. Entomogamy (e iniseti)
Fa'ata'ita'iga: la, iasemina. E matagofie o latou corolla, e masani ona maua mai ai le nectar ma le manogi.
3. Ornithogamy (e manu)
Fa'ata'ita'iga: hibiscus i nisi o vaega, po'o la'au e mūmū susulu o latou fugālaau ma e tele i le sua suamalie.
4. Chiropterogamy (e ala i pe'a)
Fa'ata'ita'iga: durian ma nisi cacti. E masani ona fuga a latou fugālaau i le pō ma e malosi le manogi.
5. Hydrogamy (e ala i le vai)
E tupu i nisi o laau i le vai.
E faʻavae i luga o le amataga o le poleni, e vaevaeina le faʻapalapala i ni vaega:
– Autogamy: fa'apolinasi e ia lava (pollen i le pistil i le fugālaau e tasi)
– Geitonogamy: i le va o fugālaau i luga o le tagata e to'atasi
– Allogamy/Xenogamy: i le va o tagata taʻitoʻatasi (faʻateleina ai le fesuiaiga o kenera)
4. Fa'afanauina Fa'alua: O se Uiga Masani o Angiosperms
A uma ona pipii atu fatu poleni i le stigma, ona tutupu lea ma fausia ai se paipa poleni e tupu aʻe i le itu agai i le ovule. E vaeluaina le sela fanautama e gaosia ai ni sela sperm se lua. A oʻo atu le paipa i le taga o le embryo, e tupu ai le mea masani e tupu i le angiosperm, o le faʻafaileleina faalua lea:
1. E fa'apalaina e le sperm muamua le fuāmoa → fausia ai se zygote (2n) lea o le a atia'e e avea ma embryo.
2. E fa'apalaina e le sperm lona lua ni polar nuclei se lua → fausia ai le endosperm (3n) e fai ma mea'ai fa'asao mo le embryo.
E matuā tāua tele lenei fa'atupuina fa'alua auā e fa'ato'ā fausia le endosperm pe a tupu le fa'atupuina, ina ia mafai ai ona maua lelei punaoa o le malosi mo le embryo.
5. Fausiaina o Fatu ma Fua
A maeʻa ona faʻafailele:
– E tuputupu aʻe o latou ovule e avea ma fatu
– E tupu aʻe le ovary e avea ma fualaʻau
a. Fatu
O fatu e masani ona aofia ai:
– Embryo (sui fou mo le la'au)
– Endosperm (mea'ai fa'asao, i le tele o ituaiga)
– Ufiufi fatu (testa) e fai ma puipuiga
O le fausaga o fatu e mafai ai e laau ona ola i tulaga le lelei (e pei o le mago po o le malulu) ma salalau mamao ese mai o latou matua.
e. Fualaau 'aina
E puipuia e fuala'au 'aina fatu ma fesoasoani i le salalau o fatu. O nisi fuala'au 'aina e mafiafia, e tosina mai ai manu 'ai fuala'au 'aina (e pei o mago), a'o isi e mago, e faigofie ona salalau i le matagi (e pei o le vavae ma le dandelion). E mafai ona salalau fatu e ala i le matagi, vai, manu, po'o le autochory.
6. Fa'atupuina ma le Tuputupu A'e o Tagata Fou
A lelei tulaga (lava le vai, talafeagai le vevela, ma le maua o le okesene), o le a totogo le fatu. E tupu le pepe e avea ma se tama'i la'au e ala i le fa'aaogaina o mea'ai o lo'o i totonu o le endosperm po'o le cotyledon. A mae'a ona tupu a'e lau ma a'a e aoga, e mafai e le la'au talavou ona faia le photosynthesis ma tuputupu a'e ai ma avea ma se tagata matua, ma iu ai ina toe fua mai fugāla'au.
7. Suiga ma Fetuunaiga o le Faiga Fanautama
E tele auala e faʻaleleia ai le manuia o le toe gaosia o laʻau fuga, e pei o:
– Heterostyly: eseesega i le umi o le pistil ma stamens e puipuia ai le fa'afesiligia e ia lava.
– Dichogamy: e lē tutusa le taimi e matutua ai stamens ma pistils.
– Apomixis: o le fausiaina o fatu e aunoa ma le fa'apalaina (i nisi la'au), e mafai ai ona vave gaosia ma tutusa uiga fa'asolopito.
– Fa'atasi le evolusione ma meaola fa'apelepele: o foliga o fugāla'au, lanu, ma le manogi e fetu'una'i e tusa ai ma mea e fiafia i ai nisi meaola fa'apelepele e fa'ateleina ai le lelei o le fa'apelepeleina.
Fa'ato'a
O le faiga fanautama o laau fuga o se faasologa lelei o faiga, mai le fausiaina o gamete, polinasi, faapalaga faalua, i le fausiaina o fatu ma fua. O le tulaga lelei autu o angiosperms o loo taoto i o latou fugalaau o ni totoga fanautama lelei, faapea foi ma le faapalaga faalua, lea e faamautinoa ai o loo maua e le embryo se sapalai o meaai. O le eseese o auala polinasi ma fetuunaiga o le fanautama e mafai ai e laau fuga ona ola ma manuia i toetoe lava o so o se siosiomaga. O le malamalama i lenei faiga e le gata ina taua mo le suesueina o le biology ae aoga foi i faatoaga, faafailele laau, ma le faasaoina o le tele o ituaiga eseese.