Eseesega i le va o Vaila ma Pa'u i Fa'ama'i
Pendahuluan
I le lalolagi faafomaʻi, o le malamalama i mea e mafua ai faʻamaʻi e taua tele mo togafitiga ma puipuiga. O mea e lua e sili ona taatele ma e masani ona fenumiai o siama ma siama. E ui e mafai e nei mea uma ona mafua ai le tele o faʻamaʻi eseese i tagata, ae e iai o latou eseesega taua i le fausaga, auala e gaoioi ai, tufatufaina atu, ma le tali atu i togafitiga. O lenei tusiga o le a suʻesuʻeina ai eseesega i le va o siama ma siama ma o latou aʻafiaga i faʻamaʻi latou te mafua ai.
1. Fausaga ma le Tele
O se tasi o eseesega autū i le va o siama ma siama o lo latou fausaga ma le telē.
O siama o ni meaola e tasi le sela ma e atoatoa le fausaga o sela. E iai o latou puipui sela, membrane sela, cytoplasm, ma mea tau kenera e aofia ai le DNA. O le tele o siama e fua i le va o le 0,2 ma le 10 micrometers (µm). O nisi siama e iai fo'i flagella po'o pili e fesoasoani ia i latou e feoa'i ma fegalegaleai ma o latou siosiomaga.
I le isi itu, e laiti tele siama nai lo siama, e masani ona fua i le va o le 20 ma le 300 nanometa (nm). E leai se fausaga atoatoa o sela o siama. E aofia ai le RNA po'o le DNA o lo'o si'omia i totonu o se ufiufi porotini e ta'ua o le capsid. O nisi siama e iai fo'i se afifi lipid e maua mai le membrane o le sela talimalo. Talu ai e leai ni o latou lava fausaga o sela ma le metabolism, e le mafai e siama ona ola ma toe gaosia e aunoa ma le a'afia o se sela talimalo.
2. Faiga Fanautama
E eseese foʻi auala e toe gaosia ai siama ma siama.
E fanafanau siama e ala i le binary fission, lea e toe faia ai e se sela siama se tasi ana mea tau kenera ma vaevaeina i ni sela afafine se lua e tutusa. E mafai foi e nisi siama ona faasoa mea tau kenera e ala i le conjugation, transduction, po o le transformation, lea e mafai ona faaleleia atili ai lo latou eseesega tau kenera ma mafai ai ona fetuutuunai i siosiomaga fesuisuiai.
Ae o siama, e leai so latou gafatia e toe gaosia ai na o latou. Latou te manaʻomia se sela talimalo e toe gaosia ai. O le taamilosaga o le olaga o siama e aofia ai ni laasaga se tele:
1. Fa'asusu: E pipii le siama i mea e maua mai ai siama i luga o le fogāeleele o le sela talimalo.
2. Ulu atu i totonu: E ulufale atu le siama po'o ana mea tau kenera i totonu o le sela talimalo.
3. Fa'ateleina: E fa'aaogaina e le mea tau kenera o le siama le masini feavea'i a le tagata e taliaina e fai ai ni kopi fou o le siama.
4. Fa'apotopotoina: O vaega fou o le viral ua fa'apotopotoina i totonu o le sela talimalo.
5. Lysis po'o le Budding: E fa'asa'olotoina siama fou mai le sela talimalo, e masani ona fa'aumatia ai le sela i le faagasologa.
3. Fa'ama'i e mafua mai
E mafai e siama ma vairasi ona mafua ai le tele o ituaiga eseese o faʻamaʻi, ae e masani ona eseese uiga o faʻamaʻi latou te mafua ai.
E masani ona tupu fa'ama'i pipisi pe a fa'ateleina siama i totonu o le tino ma fa'asa'oloto mea oona e fa'aleagaina ai le tino o le tagata. O nisi fa'ata'ita'iga o fa'ama'i pipisi e aofia ai le tuberculosis (Mycobacterium tuberculosis), fa'ama'i pipisi streptococcal (Streptococcus pyogenes), ma fa'ama'i pipisi E. coli (Escherichia coli). E mafai ona amata mai fa'ama'i pipisi e pei o fa'ama'i pipisi o le urinary tract i tulaga e lamatia ai le ola e pei o le sepsis.
E mafua mai siama i faʻamaʻi e ala i le aʻafia o sela o le tino ma faʻalavelaveina ai a latou galuega masani. O nisi siama e matuā patino lava i le ituaiga o sela latou te aʻafia ai. O faʻataʻitaʻiga o faʻamaʻi pipisi e aofia ai le fulū (virus fulū), COVID-19 (SARS-CoV-2), ma le AIDS (Human Immunodeficiency Virus, HIV). O nisi faʻamaʻi pipisi e ogaoga, e pei o le fulū, ae o isi e mafai ona tumau, e pei o le HIV poʻo le hepatitis B.
4. Togafitiga ma le Puipuiga
O le isi eseesega tāua i le va o siama ma siama o loʻo taoto i le auala e togafitia ai ma puipuia ai.
E masani lava ona mafai ona togafitia fa'ama'i pipisi i vaila'au fa'ama'i, lea e aoga e ala i le fasiotia o siama po'o le taofia o lo latou tuputupu a'e. Peita'i, e tatau ona talafeagai ma fa'aeteete le fa'aaogaina o vaila'au fa'ama'i e puipuia ai le tete'e atu i vaila'au fa'ama'i, lea e atia'e ai e siama le malosi e tete'e atu ai i a'afiaga o vaila'au fa'ama'i.
E le mafai ona togafitia faʻamaʻi pipisi i vailaʻau faʻamaʻi. O togafitiga mo faʻamaʻi pipisi e masani ona iai ni faʻailoga, e fesoasoani e faʻaitiitia ai faʻailoga aʻo atiaʻe le tali atu masani a le tino. Peitaʻi, o nisi vailaʻau faʻamaʻi e mafai ona mamanuina e faʻatatau i siama patino, e taofia ai o latou taʻamilosaga ola ma faʻaitiitia ai le ogaoga o le faʻamaʻi. Mo se faʻataʻitaʻiga, o vailaʻau faʻamaʻi e faʻaaogaina e pulea ai le HIV, ma vailaʻau faʻamaʻi e pei o le oseltamivir e faʻaaogaina mo le fulū.
E eseese fo'i le puipuiga i le va o fa'ama'i pipisi ma fa'ama'i viral. O le tui puipui o se metotia sili ona lelei mo le puipuia o le tele o fa'ama'i viral, e pei o fa'ama'i mo le fulū, hepatitis, ma le HPV. O nisi fa'ama'i pipisi e mafai fo'i ona puipuia e ala i tui puipui, e pei o fa'ama'i mo le tetanus, pertussis, ma le Haemophilus influenzae type b (Hib). O faiga lelei o le tumama, le tumama, ma faiga e puipuia ai fa'ama'i e taua fo'i i le puipuia o le salalau o siama ma siama.
5. Atina'eina o le Tete'e
O le atinaʻeina o le teteʻe o se mataupu taua tele foʻi i le tulaga o siama ma siama.
Ua avea le tete'e o siama i vaila'au fa'ama'i ma fa'afitauli matuia i le lalolagi atoa. O le so'ona fa'aaogaina ma le le talafeagai o vaila'au fa'ama'i ua mafua ai ona tuputupu a'e siama e tete'e i nei vaila'au, ma faigata ai ona pulea nisi o fa'ama'i sa faigofie ona togafitia muamua. O fa'ata'ita'iga o siama e tete'e i ai e aofia ai le methicillin-resistant Staphylococcus aureus (MRSA) ma le multidrug-resistant Mycobacterium tuberculosis (MDR-TB).
I le isi itu, e mafai fo'i e siama ona tete'e atu i vaila'au fa'asaga i siama. Mo se fa'ata'ita'iga, o nisi ituaiga o HIV ua tete'e atu i le tele o togafitiga fa'asaga i siama. O le vave o suiga o kenera i siama e pei o le fulū o lona uiga fo'i e tatau ona fa'afouina pea tui puipui ma vaila'au e fa'afetaui ai ituaiga fou o siama.
I'uga
O le malamalama i eseesega i le va o siama ma siama e taua tele i tulaga faafomaʻi ma le soifua maloloina lautele. E ui e mafai e siama uma e lua ona mafua ai faʻamaʻi, ae e eseese lava i lo latou fausaga, auala e toe fanau ai, ituaiga o faʻamaʻi latou te mafua ai, ma auala e togafitia ai ma puipuia ai. O lenei malamalama e taua tele e le gata mo fomaʻi faʻapitoa ae faʻapea foʻi mo tagata lautele ina ia tausia le soifua maloloina ma aloese mai le faʻaaogaina sese o vailaʻau. Faatasi ai ma le malamalama lelei ma auala talafeagai e puipuia ai, e mafai ona tatou pulea le salalau o faʻamaʻi ma faʻaleleia atili ai le soifua maloloina o le lalolagi.