Vairasi ma siama e mafua ai le fa'ama'i
O le faʻamaʻi pipisi o se tulaga e ulufale ai siama i le tino, faʻateleina, ona faʻaosofia ai lea o se faʻalavelave mumū pe faʻalavelaveina ai le galuega a totoga. O mafuaʻaga e lua e masani ona talanoaina o le faʻamaʻi pipisi o siama ma siama. E mafai e lua ona mafua ai faʻamaʻi, sosolo mai le tasi tagata i le isi, ma faʻaosofia ai faʻamaʻi pipisi. Peitaʻi, e eseese o latou olaga, le auala latou te osofaʻia ai le tino, ma le auala e togafitia ai. O le malamalama i eseesega i le va o siama ma siama e taua tele ina ia ʻalofia ai manatu sese—mo se faʻataʻitaʻiga, o le manatu e mafai e vailaʻau faʻamaʻi ona faʻamaloloina faʻamaʻi pipisi uma, ae o le mea moni e le mafai ona latou faia.
O le ā le siama?
O siama e matuā laiti lava ni siama pipisi, e sili atu foʻi nai lo siama. E lē o ni sela ola atoatoa siama, e leai se fausaga atoatoa o sela ma e lē mafai ona toe gaosia na o ia. Ina ia toe gaosia, e tatau i siama ona ulufale i totonu o se sela o le tagata (sela o le tagata, manu, po o le laʻau) ma "faʻaaoga" le masini a lena sela e fai ai ni kopi o ia lava.
I se faaupuga faigofie, o siama e masani ona aofia ai:
– Meafaitino tau kenera (DNA poʻo le RNA),
– Capsid (ofu o le porotini),
– I nisi ituaiga, e iai se ufi lipid (teuteuga) e afua mai i le membrane o le sela talimalo.
O le natura fa'alagolago o siama i sela o le tagata e ana le siama e mafua ai ona faigata fa'ama'i pipisi. E mafai ona mama fa'ailoga e pei o le fulū, pe ogaoga fo'i e pei o le fa'aleagaina o totoga po'o fa'aletonu o le puipuiga o le tino. Talu ai ona fa'aaogaina e siama sela o le tagata e fa'ateleina ai, e tatau ona matua'i fa'apitoa vaila'au fa'asaga i siama e taofia ai le siama e aunoa ma le fa'aleagaina o sela o le tagata e ana le siama.
Faʻataʻitaʻiga o faʻamaʻi pipisi
E tele faʻamaʻi lauiloa e mafua mai i siama, e aofia ai:
– Fulu (vairusi fulū) lea e osofaʻia ai le faiga manava,
– COVID-19 (SARS-CoV-2) lea e mafai ona mafua ai faʻalavelave tau manava i faʻalavelave faʻaletino,
– Hepatitis B ma le C e aʻafia ai le ate,
– E feaveaʻi le fiva dengue (vairasi dengue) e namu,
– Misela (vairusi misela) lea e matuā pipisi tele,
– E osofaʻia e le HIV le puipuiga o le tino.
O fa'ailoga o fa'ama'i pipisi e masani ona aofia ai le fiva, vaivai, tiga o maso, tafe le isu, tale, po'o fa'afitauli i le manava. Peita'i, e eseese uiga ma le ogaoga o siama ta'itasi.
O a siama?
E le pei o siama, o siama o ni meaola e tasi le sela (prokaryotic) e mafai ona ola tuto'atasi. O siama e iai le fausaga o sela, puipui o sela, ma le membrane o sela, ma e mafai ona toe gaosia e ala i le vaevaeina. O le tele o siama e aoga moni lava, e oo lava i le ola masani i le tino o le tagata e pei o microbiota (mo se faʻataʻitaʻiga, i totonu o le manava ma luga o le paʻu), fesoasoani i le faʻagaʻoina o meaʻai poʻo le puipuia mai siama.
Peita'i, o nisi siama e fa'ama'i, o lona uiga e mafai ona latou mafua ai fa'ama'i. E masani ona tupu fa'ama'i pipisi pe a ulufale siama fa'ama'i i le tino, fa'ateleina, ona fa'aleagaina lea o le tino pe gaosia ni mea oona.
Faʻataʻitaʻiga o faʻamaʻi pipisi
O faʻamaʻi pipisi masani e aofia ai:
– TB (Mycobacterium tuberculosis) lea e osofaʻia ai mama,
– Tiga o le fa'a'ī ona o le Streptococcus pyogenes,
– Niamu siama (e pei o le Streptococcus pneumoniae),
– O faʻamaʻi pipisi o le urinary tract (UTIs) e masani ona mafua mai i le Escherichia coli,
– Taifo (Salmonella typhi),
– Cholera (Vibrio cholerae) lea e mafua ai le manava tata tele,
– Fa'ama'i pipisi o le pa'u e pei o ma'i pupuga e mafua mai i le Staphylococcus aureus.
O fa'ailoga o se fa'ama'i pipisi e mafai ona aofia ai le fiva, tiga i le vaega o le tino, fulafula, tafe mai o le nana, tale ma le pulupulu mafiafia, po'o le manava tata. I tulaga ogaoga, e mafai e siama ona ulufale i le toto ma mafua ai le sepsis, o se fa'alavelave fa'afuase'i e lamatia ai le ola.
O eseesega autū i le va o siama ma siama
E ui e mafai e nei mea uma ona mafua ai faʻamaʻi, ae o eseesega i le va o nei mea e lua e matua manino lava:
1. Fausaga ma le ala o le soifuaga
– Vairasi: e lē o ni sela atoatoa, e tatau ona fa'aogaina sela talimalo e toe gaosia ai.
– Pa'ateria: sela ola tuto'atasi, e mafai ona toe gaosia e i latou lava.
2. Tali atu i vailaʻau
– Vairasi: e lē tali atu i vailaʻau faʻamaʻi; o nisi e mafai ona togafitia i vailaʻau faʻapitoa e faʻamaʻi ai siama.
– Pa'ateria: e masani ona mafai ona togafitia i vaila'au fa'ama'i, e ui e tatau ona sa'o le ituaiga ma le fua.
3. Auala e faasalalau ai
– E mafai ona sosolo uma ia mea e lua e ala i ni mataua (tale/mafatua), fesootaiga tuusa'o, mea'ai ma meainu, toto, feusuaiga, po'o ni mea e feavea'i ai siama e pei o namu. Peita'i, o le mamanu o le feavea'i e fa'alagolago i le ituaiga o siama.
4. Puipuiga
– E mafai ona puipuia uma ia mea e lua e ala i le tumama lelei, le tumama, ma tui puipui (mo siama fa'apitoa). E sili atu ona lautele le maua o tui puipui ma aoga mo le tele o fa'ama'i pipisi, ae e iai fo'i tui puipui mo siama e pei o le tetanus ma le diphtheria.
E faʻapefea ona mafua mai faʻamaʻi i siama ma siama?
Faiga o le pipisi o siama
E mafua mai faʻamaʻi i siama e ala i:
– Ulu atu i totonu o sela o le tino,
– Toe fa'atupuina e ia lava,
– Fa'aleagaina sa'o sela pe fa'aosofia ai se tali malosi tele o le puipuiga o le tino,
– I nisi tulaga, e mafai e le siama ona tumau mo se taimi umi ma mafua ai faʻamaʻi pipisi tumau (mo se faʻataʻitaʻiga, hepatitis poʻo le HIV).
E mafai ona tutupu fa'alavelave fa'afuase'i mai fa'ama'i pipisi ona o le fa'aleagaina o a'ano, mumū umi, po'o le fa'aitiitia o le puipuiga o le tino, lea e mafai ona mafua ai fa'ama'i pipisi lona lua.
Faiga o le pipisi o siama
E mafua mai siama i faʻamaʻi e ala i:
– Faateleina o le numera o siama i totonu o le tino,
– Gaosiga o mea oona (mea oona) e faʻaleagaina ai sela,
– O le osofa'iga i a'ano e mafua ai le mumū ma le fausia o le nana.
E mafai e nisi siama ona fausia ni biofilms pe i ai ni capsules, ma faigata ai mo le puipuiga o le tino ona taulimaina. E mafai foi ona faigata ai le togafitiga pe afai e le filifilia lelei vailaau fa'ama'i.
Su'esu'ega ma togafitiga: aiseā e le tatau ai ona e inuina na'o vaila'au fa'ama'i?
O se manatu sese masani e faapea o vailaau fa'ama'i o se fofo mo fa'ama'i pipisi uma. Peita'i, e na'o siama e aoga i vailaau fa'ama'i, ae le o siama. O le fa'aaogaina le talafeagai o vailaau fa'ama'i—mo se fa'ata'ita'iga, mo le fulū masani, lea e masani ona mafua mai i siama—e mafai ona o'o atu ai i le tete'e atu i vailaau fa'ama'i, o se tulaga e tete'e atu ai siama i le vaila'au.
O le tete'e atu i vaila'au fa'ama'i o se fa'afitauli i le lalolagi atoa ona e faigata ai ona togafitia fa'ama'i pipisi o siama ia sa faigofie ona togafitia muamua. O le i'uga, e ono mana'omia e gasegase ni vaila'au fa'ama'i malolosi ma taugata fa'atasi ai ma ni a'afiaga tetele, ma e o'o lava i le lamatia o le le manuia o togafitiga.
Ina ia iloa le mafuaʻaga o le faʻamaʻi, e mafai e le aufaigaluega soifua maloloina ona faʻaaogaina:
– Su'esu'ega fa'afoma'i ma tala'aga fa'afoma'i,
– Su'ega toto (e pei o fa'ailoga o le mumū),
– Su'ega swab ma PCR mo nisi siama,
– O le su'esu'ega o siama mai le toto, mimi, po'o le sputum,
– Su'esu'ega fa'a-X e pei o X-ray pe a masalomia se fa'ama'i pipisi o le mama.
O le togafitiga talafeagai e faʻalagolago i le mafuaʻaga:
– Fa'ama'i pipisi: malolo, lava vai, vaila'au e fa'aitiitia ai fa'ailoga o le fiva (fa'aitiitia le fiva), ma vaila'au e tete'e atu i siama pe a maua ma mana'omia.
– Fa'ama'i pipisi: vaila'au fa'ama'i e pei ona fa'ailoa mai, umi talafeagai o togafitiga, ma le mata'ituina o fa'ailoga.
Puipuiga mai fa'ama'i pipisi i le olaga i aso faisoo
O auala lelei e puipuia ai e faʻaitiitia ai le lamatiaga o faʻamaʻi pipisi viral ma bacteria e aofia ai:
1. Fufulu ou lima i le fasimoli ma le vai tafe, aemaise lava a'o le'i 'ai ma pe a uma ona alu i le faleuila.
2. Aga masani i le tale ma le mafatua e ala i le ufiufiina o lou gutu/isu i se pepa solo po'o le totonu o lou tulilima.
3. 'Ai mea'ai mama ma vela, ma inu vai mamā.
4. Tausia le mama o le si'osi'omaga ma le tumama lelei.
5. Tui puipui e tusa ai ma le taimi atofaina (e.g. tui puipui o tamaiti, tui puipui o le fulū, tui puipui o le hepatitis, ma isi e pei ona fautuaina).
6. Ia ofuina se ufimata ma aloese mai le fesootaʻi vavalalata pe a maʻi, aemaise lava mo faʻamaʻi pipisi o le manava.
7. Faaaoga ma le poto vailaau fa'ama'i, e tusa ai ma se fa'atonuga po'o se fautuaga mai se tagata tomai faapitoa i le soifua maloloina.
Fa'ato'a
O siama ma siama o mafuaʻaga autū ia e lua o faʻamaʻi pipisi i tagata, ae e eseese o la uiga, auala e osofaʻia ai le tino, ma togafitiga. E manaʻomia e siama sela e toe gaosia ma e le mafai ona togafitia i vailaʻau faʻamaʻi, ae o siama o meaola ola tutoʻatasi e mafai ona togafitia i vailaʻau faʻamaʻi pe a faʻaaogaina talafeagai. O le malamalama i nei eseesega, e mafai ai e le lautele ona malamalama atili i le tali atu i faʻamaʻi pipisi: faia o puipuiga, ʻalofia le popole, ma ʻalofia le faʻaaogaina faʻasolitulafono o vailaʻau. O aʻoaʻoga, tumama, ma tui puipui o loʻo tumau pea le taua i le taofiofia o le salalau o faʻamaʻi pipisi i le alalafaga.