Auala e togafitia lelei ai le migraines

Auala e Togafitia ai le Migraines i se auala Lelei

E sili atu le tiga o le ulu nai lo na o le tiga o le ulu masani. E masani ona toe tupu, e lagona le tata, e masani lava i le tasi itu o le ulu, ma e mafai ona o faatasi ma le niniva, pua'i, ma le maaleale i le malamalama (photophobia) ma le leo (phonophobia). I nisi tagata, e muamua atu fo'i le tiga o le ulu i se "aura" e pei o le emo o le malamalama, tetete, po'o ni fa'alavelave va'ai. Talu ai ona o lo latou a'afiaga e mafai ona fa'alavelaveina ai galuega i aso ta'itasi, o le malamalama i le auala e togafitia lelei ai le tiga o le ulu e mana'omia ai se auala atoatoa: mai le puleaina o osofa'iga fa'afuase'i, puipuiga mo se taimi umi, suiga o le olaga, ma le taimi e saili ai se fesoasoani fa'afoma'i.

Malamalama i mea e fa'aosofia ai: o le la'asaga muamua e masani lava o le la'asaga sili lea ona aoga

O se tasi o ki sili ona tāua i le puleaina o le maʻi ulu (migraine) o le iloaina lea o mea e mafua ai. E eseese mea e mafua ai tagata taʻitoʻatasi, ma e masani ona aʻafia le oso o le maʻi ulu i le tuʻufaʻatasiga o mea eseese. O mea masani e mafua ai:

– Le lava o le moe po'o ni mamanu moe e le masani ai
– Lotovaivai umi pe “tiga ulu le ulu” (e tupu le migraine pe a faʻaitiitia le atuatuvale)
– Tuai 'ai, leai o se vai i le tino, pe tele naua le inuina o le caffeine
– O nisi meaʻai e pei o le sukalati, sisi ua leva ona faʻamaʻaʻaina, meaʻai e tele ai le MSG, aano o manufasi ua uma ona faʻagasolo, 'ava malosi (aemaise lava le uaina)
– Suiga o hormones (e.g. a'o le'i o'o i le masina)
– Fa'aalia i le malamalama susulu, manogi malolosi, po'o pisa leotele
– Suiga o le tau ma le mamafa o le ea

O se auala aogā e iloa ai mea e mafua ai le ma'i ulu o le tausia lea o se api talaaga: faamaumau pe a tutupu osofa'iga, mea e te 'ai, le tele o lau moe, lou tulaga popole, au gaioiga, ma so'o se vaila'au e te inuina. A mae'a ni nai vaiaso, e masani ona amata ona alia'e mai se mamanu.

Togafitiga i le taimi o le oso o le migraine (togafitiga fa'afuase'i)

O le sini autū o togafitiga fa'afuase'i o le taofia lea o le osofa'iga i se taimi vave e mafai ai ma fa'aitiitia ai fa'ailoga e o fa'atasi ma lea tulaga. O le vave ona amata togafitiga i le amataga, o le lelei fo'i lea o le i'uga.

1. Malolo ma sui le siosiomaga
Laasaga faigofie ae e tele lava ina aoga:
– Ta'oto i se potu pogisa ma filemu
– Fa'a'ofu malulu i le muaulu po'o malumalu
– Aloese mai laupepa pupula ma leo tetele
– Inu vai e puipuia ai le leai o se vai i le tino

FAITAU  Iloiloga Fa'afoma'i o Fa'aletonu o le Endocrine

Mo nisi tagata, o se moe puupuu e mafai ona fa'aitiitia ai se fa'alavelave fa'afuase'i.

2. Fualaau fa'aitiitia le tiga (analgesics)
Mo migraines e le ogaoga tele, o nisi o vailaʻau e masani ona faʻaaogaina:
– Paracetamol
– Ibuprofen po'o isi NSAID
– Aspirin (e le fautuaina mo tamaiti)

E sili ona aogā lenei vailaʻau pe a faʻaaogaina i le taimi lava e amata ai ona amata faʻailoga. Peitaʻi, o le faʻaaogaina tele e mafai ona mafua ai le soona faʻaaogaina o vailaʻau i le tiga o le ulu. I se tulaga lautele, ʻaloʻese mai le faʻaaogaina o vailaʻau faʻaitiitia le tiga i le sili atu i le 2–3 aso i le vaiaso e aunoa ma le faʻafesoʻotaʻi o se fomaʻi.

3. Vaila'au fa'apitoa mo le ma'i ulu: triptans
Afai e feololo pe ogaoga le tiga pe lē faaleleia i vailaau fa'aitiitia tiga masani, e ono fautuaina e lau foma'i ni triptans (e.g., sumatriptan, rizatriptan). E aoga Triptans i ala o neula ma alatoto e a'afia i le ma'i ulu.

Faamaumauga Taua:
– E lē talafeagai Triptans mo tagata uma, aemaise lava i latou e iai ni fa'afitauli patino o le fatu, toto maualuga e le'i pulea, pe ua iai se tala'aga o le stroke.
– E sili ona aogā pe a fa'aaogaina i le amataga o se osofa'iga (ae le o le taimi ua matuā ogaoga le tiga).

4. Faatoilaloina o le niniva ma le pua’i
E masani ona faigata ona folo pe mitiia vailaʻau ona o le niniva. O nisi taimi e faʻaopoopo e fomaʻi vailaʻau e teteʻe ai i le niniva (vailaʻau e teteʻe ai i le niniva). I le faʻaopoopoga i le fesoasoani i le niniva, o nisi vailaʻau e teteʻe ai i le niniva e faʻaleleia atili ai foʻi le mitiia o vailaʻau mo le maʻi ulu.

Migraine faifai pea: fuafuaga puipuia (puipuiga)

Afai e toe tupu soo le ma'i ulu—mo se fa'ata'ita'iga, e sili atu ma le 4 aso o le ma'i ulu i le masina, e matua fa'alavelave lava ia osofa'iga, pe le lava vaila'au fa'afuase'i—e ono mafaufau i le puipuiga mo se taimi umi. O le sini e le o le fa'aumatia atoa o le ma'i ulu, ae ia fa'aitiitia lo latou tele, umi, ma le ogaoga.

1. Vaila'au puipuia
E mafai e fomaʻi ona filifili vailaʻau e faʻatatau i le tulaga o le maʻi, faʻamaʻi tuʻufaʻatasi, ma aʻafiaga. O vaega e masani ona faʻaaogaina e aofia ai:
– Beta-blockers (e pei o le propranolol)
– O nisi vailaʻau e teteʻe i le atuatuvale (e pei o le amitriptyline i ni fua maualalo)
– Vailaau e tete'e ai i le ma'i oso (e pei o le topiramate)
– I nisi tulaga, e ono mafaufauina ni togafitiga faapitoa e pei o le CGRP inhibitors poʻo le botulinum toxin (e masani lava mo migraines tumau) e faʻavae i luga o le iloiloga a se fomaʻi.

FAITAU  Togafitiga fa'a-la'au mo ma'a fatuga'o

E masani ona tele ni vaiaso e fa'aalia ai aogā o vaila'au puipuia, ma o le mea sili, e tatau ona iloiloina i lea taimi ma lea taimi mo le aoga ma le onosa'i.

2. Togafitiga e lē fa'aaogāina ai vaila'au mo le puipuiga
O lenei auala e masani ona i ai se aafiaga tele ma e mafai ona tuufaatasia ma vailaau:
– Pulega o le atuatuvale: mafaufau loloto, faamalositino o le manava, tusitusi i se api talaaga, auala CBT (togafitiga o amioga fa'apitoa)
– Faamalositino masani e faia i le ea: savali vave, tietie uila, aau 3–5 taimi i le vaiaso (aloese mai le soona faamalositino faafuasei)
– Togafitiga fa'aletino pe a iai ni fa'aletonu i le ua/musele e mafua ai le tiga o le ulu
– E mafai e le biofeedback i nisi o gasegase ona faʻaitiitia le tele o osofaʻiga.

Suiga o le olaga: o se faavae e masani ona le amanaiaina

O le togafitia o le migraines e lē gata i vailaʻau, ae faʻapea foʻi i le masani. O le ki autū o le puipuia lea o le tino mai le "faʻateʻia" i ni suiga tetele.

1. Moe soo: taimi masani e moe ai ma ala ai, 'alo'ese mai le ala umi.
2. 'Ai e le aunoa: 'aua ne'i misia le 'aiga o le taeao, 'ai ni mea'ai mama maloloina e puipuia ai le pa'ū ifo o le suka i le toto.
3. Lava le fa'asusu i le vai: e masani ona mafua ai le leai o se vai i le tino.
4. Fa'atapula'a le caffeine: e mafai e sina caffeine ona fesoasoani i nisi tagata, ae o le tele naua pe fa'afuase'i ona tolopoina le caffeine e mafai ona mafua ai le fa'alavelave.
5. Pulea le fa'aalia o le lau: fa'aaoga le night mode, fetu'una'i le malamalama, fa'amālōlō ou mata.
6. Ia iloa le vaega muamua o le togafitiga: o nisi tagata e iloa ni faailoga vave e pei o le malō o le ua, matapogia, ma le fesuisuiai o lagona. Atonu o le taimi sili lea e amata ai togafitiga.

Fa'aopoopoga ma togafitiga fa'aopoopo: e mafai ona fesoasoani, ae ia filifili lelei

O nisi fa'aopoopoga e iai fa'amaoniga lelei o le aoga i nisi tagata, e pei o le magnesium, riboflavin (vitamin B2), po'o le CoQ10. Peita'i, e eseese le fua, le lelei o le oloa, ma le talafeagai mo tagata ta'ito'atasi. E sili le fa'afeso'ota'i o se foma'i, aemaise lava pe afai o lo'o e ma'itaga, fa'asusu, maua i fa'ama'i fatuga'o, pe inuina ni vaila'au masani.

Ua lipotia mai fo'i e fesoasoani togafitiga fa'aopoopo e pei o le acupuncture i nisi tagata, e ui e le tutusa uma taunuuga.

O afea e tatau ai ona e alu i le fomaʻi poʻo le potu faʻafuaseʻi?

FAITAU  Auala e puipuia ai ma togafitia ai le Malaria

Saili loa se fesoasoani faafoma'i pe afai:
– Fa'afuase'i ona tiga le ulu ma le ogaoga tele ("tiga le ulu o le faititili")
– O le tiga o le ulu e o faatasi ma le vaivai o vae ma lima, le mautonu o le tautala, le mautonu, tetete, ma le matapogia
– Fiva maualuga, mageso o le ua, mageso, pe le iloa se mea
– O le tiga o le ulu fou i le matua e silia ma le 50 tausaga, pe o se suiga tele i le mamanu o le migraine
– Ua faʻateleina le mageso o le ulu ma ua le toe aoga foʻi le vailaʻau
– O loʻo e maʻitaga ma o loʻo e lagonaina le tiga o le ulu (e manaʻomia se iloiloga faapitoa)

I'uga

O le togafitia lelei o le maʻi ulu e manaʻomia ai se fuafuaga faʻapitoa: iloa mea e mafua ai, togafitia osofaʻiga faʻafuaseʻi i se taimi vave e mafai ai, mafaufau i togafitiga e puipuia ai pe a toe tupu soo, ma tausia se olaga mautu. O le tuʻufaʻatasia o nei fuafuaga e masani ona maua ai taunuuga sili ona lelei. Afai e masani ona faʻalavelave ou maʻi ulu pe le faʻaleleia pe a e tausia oe lava ia, e matua fautuaina lava le feutagai ma se fomaʻi mo se faiga talafeagai o vailaʻau ma le iloiloga.

Afai e te loto malie, e mafai ona ou fesoasoani ia te oe e fatuina se fuafuaga e sili atu ona patino mo le puleaina o le migraine e faʻavae i luga o: le tele o taimi e tupu ai ou migraine i le masina, pe iai sau aura pe leai, mea e masalomia e mafua ai, ma soʻo se vailaʻau na e faʻataʻitaʻiina.

Taofi faamatalaga