Tulafono Fa'apipi'i Fa'avae

Tulafono o le Fa'apipi'iina o le Fa'avae: O le Fa'avae o le Fa'atulagaga o le DNA

O le DNA (deoxyribonucleic acid) o le mea tau kenera e teuina ai faʻamatalaga taua mo le atinaʻeina, galuega, tuputupu aʻe, ma le toe gaosia o meaola ola uma ua iloa. O se tasi o elemene taua e mafai ai e le DNA ona galue lelei o tulafono faʻavae. O lenei tusiga o le a suʻesuʻeina atili ai po o a tulafono faʻavae, pe na faʻapefea ona maua, pe aisea e taua ai, ma pe faʻapefea ona faʻaaogaina i le biology molecular.

Malamalamaaga Fa'avae ma Talafa'asolopito

O le ā le Fa'aputuga Fa'avae?

O le uiga autū, o le DNA e aofia ai ni manoa uumi se lua e fausia ai se fausaga o le double helix. O lenei fausaga, e foliga tutusa ma se apefai ua milo, e aofia ai ni "sokes" e faia i ni fa'avae nucleotide ua fa'aipoipoina. E fa ituaiga o nucleotides i le DNA: adenine (A), thymine (T), guanine (G), ma le cytosine (C). O le tulafono o le fa'aipoipoina o le fa'avae o se mataupu fa'avae e fa'apea:

– E masani ona fa'atasi le Adenine (A) ma le Thymine (T)
– E masani ona fa'atasi le Guanine (G) ma le Cytosine (C)

O nei tulafono o fa'apipi'iga o se taunuuga lea o le fausaga mole mole o fa'avae ta'itasi ma le fusifusia o le haitorosene lea e mafai ai ona mautu maualuga mo le helix faalua.

Talafaasolopito o le Mauaina

O tulafono o le fa'apipi'iina o le fa'avae (base pairing) na fa'ailoa muamua e James Watson ma Francis Crick i le 1953 ina ua la fautuaina se fa'ata'ita'iga fa'alua-helikal o le fausaga o le DNA. O lenei sailiga na fa'alagolago i fa'amaumauga fa'ata'ita'i mai ia Rosalind Franklin ma Maurice Wilkins, o ē na fa'aogaina le X-ray diffraction e fa'ailoa ai le fausaga helikal o le DNA. Na iloa e Watson ma Crick, e ala i la la'ua fa'ata'ita'iga fou, o le mautu o le fausaga o le DNA e ausia e ala i lenei fa'apipi'iina fa'avae fa'apitoa.

FAITAU FOI  Fa'ata'ita'iga o fesili e talanoaina ai le A'oa'oga o le Evolusi a'o le'i oo i le vaitaimi o Darwin

Faiga Fa'apipi'i Fa'avae

Fausaga Fa'akemikolo o Fa'avae

O eseesega fa'akemikolo ma fa'ata'atitia i le va o fa'avae e mafai ai ona fa'apitoa le fa'apipi'iina. O le Adenine ma le thymine e fausia ai ni fusiua haitorosene se lua, ae o le guanine ma le cytosine e fausia ai ni fusiua e tolu. O nei fusiua haitorosene e taua ona, e ui ina vaivai ta'itasi, ae pe a iai i ni numera tele, e lava le mautu e fa'atumauina ai le tulaga fa'ale-genetika o le DNA.

Mataupu Faavae o le Tutusa a Chargaff

A o le’i maua e Watson ma Crick, na maua e se saienitisi e igoa ia Erwin Chargaff le mataupu faavae o le tutusa, lea e ta’u mai ai o le aofa’i o fa’avae purine (A ma le G) e tutusa lava ma le aofa’i o fa’avae pyrimidine (T ma le C) i totonu o se fa’ata’ita’iga DNA. O lona uiga o le aofa’i o fa’avae A e tutusa ma le aofa’i o fa’avae T, ma o le aofa’i o fa’avae G e tutusa ma le aofa’i o fa’avae C, o se fa’avae malosi lea mo tulafono fa’apa’aga na fautuaina e Watson ma Crick.

Taua Fa'aolaola

Mausali o le Tupuaga

O tulafono o le fa'apipi'iina o le fa'avae e fa'amautinoa ai a toe faia pe suia le DNA, e tumau pea le mautu ma le sa'o o fa'amatalaga tau kenera. A vaeluaina sela, e mana'omia e sela ta'itasi ona maua se kopi sa'o o le DNA a lona matua. O le fausaga o le fa'apipi'iina o le fa'avae i le taimi o le toe faia e pei o se ata, e mafai ai e enzymes ona galulue lelei.

FAITAU FOI  Fa'ata'ita'iga o fesili e talanoaina ai le Gametogenesis

Fa'aaliga o Gene

E taua tele fo'i le fa'apipi'iina o le fa'avae (base pairing) i le fa'aliliuga ma le tusitusiga, o faiga ia e fa'aaogaina ai le DNA e fai ai le RNA, lea e fa'aaogaina e fai ai porotini. I le taimi o le fa'aliliuga, e fa'aaogaina se manoa DNA e fai ma fa'ata'ita'iga e fa'aputu ai le RNA, ma o lenei faiga e fa'atumauina ai fo'i le mataupu faavae o le fa'apipi'iina o le fa'avae, fa'atasi ai ma sina suiga itiiti: i le RNA, e sui le uracil (U) i le thymine (T). O lea la, i le RNA, e fa'apipi'i le A ma le U.

Suiga ma le Evolusi

E masani ona aofia ai i fesuiaʻiga o kenera ni suiga i le paga o le faʻavae. O nisi taimi, e tutupu ni mea sese, e pei o le suia o le tasi faʻavae i le isi. E le o fesuiaʻiga uma e afaina; o nisi e mafai ona maua ai ni faʻamanuiaga faʻale-evolusi. E faʻalagolago le evolusione i suiga faʻale-kenera i le aluga o taimi, ma i lenei tulaga, o le fetuutuunaʻi e mafai ai ona tutupu fesuiaʻiga e iai sona sao taua.

Fa'aoga i le Biotechnology

Inisinia Fa'a-Kenetika

O le biotechnology fa'aonaponei e fa'alagolago tele i le manatu o le fa'apipi'iina o fa'avae (base pairing). Mo se fa'ata'ita'iga, o le CRISPR-Cas9, o se tekinolosi atamai e fa'asa'o ai kenera, e fa'aogaina le fa'apipi'iina o fa'avae e su'e ma suia ai vaega fa'apitoa o le DNA fa'amoemoeina. O lenei meafaigaluega molecular e mafai ona su'e ai fa'asologa fa'avae fa'apitoa i totonu o le genome ma faia ni tipi po'o ni suiga fa'ale-kenera ma le sa'o maualuga.

Tekonolosi PCR (Polymerase Chain Reaction)

O le PCR o se metotia e fa'aaogaina lautele i le fale su'esu'e mo le fa'ateleina o vaega o le DNA. O lenei faiga e fa'alagolago i le fa'apipi'iina o le fa'avae e fa'ateleina ai fa'asologa o le DNA i se tulaga fa'ateleina. O primers i le faiga o le PCR ua mamanuina fa'apitoa e fa'apipi'i ma le fa'asologa o le fa'avae fa'amoemoeina ma amata ai le faiga o le fa'ateleina.

FAITAU FOI  Vaksin

Su'ega ma Su'esu'ega Fa'asolopito o le Genetic

I totonu o matā'upu fa'afoma'i ma su'esu'ega fa'asaienisi, e masani ona fa'aaogaina e su'ega fa'asolopito le mataupu fa'avae o le fa'apipi'iina o fa'avae (base pairing) e iloa ai le fa'asologa o le DNA a se tagata. O le fa'ailoaina o le single nucleotide polymorphisms (SNPs), po'o suiga ta'itasi i se tasi o fa'avae (base pair) i le DNA, e mafai ona tu'uina atu ai fa'amatalaga taua tau le soifua maloloina e uiga i le ono a'afia i nisi fa'ama'i.

Luʻitau ma le Lumanai

E ui o tulafono o le fa'apa'aga fa'avae o se fa'avae autū o kenera uma, ae e tele lava mea e tatau ona a'oa'oina e uiga i le fa'agasologa o nei fa'apa'aga i siosiomaga eseese o le soifuaga. O le 'ese'esega mai nei tulafono, e ui e seasea tupu, ae o lo'o iai fo'i ma e mafai ona maua ai ni malamalamaga fou i auala fa'afoma'i po'o le fa'atonutonuina o kenera. E le gata i lea, o taumafaiga e fa'amatalaina ai fausaga DNA e sili atu ona lavelave, e aofia ai fegalegaleaiga epigenetic ma le fausaga tolu-dimensional supercoiled o chromosomes, o lo'o fa'atusalia ai se tuaoi fou i le biology molecular.

I le faaiuga, o tulafono o le fa'apipi'iina o fa'avae o mataupu faavae taua ia e le gata ina fausia ai le faavae o le fausaga o le DNA ae o lo'o tu'uina atu ai fo'i le fa'avae mo le tele o faiga taua o meaola. Mai le mautu o kenera i le fa'afouga o tekinolosi fa'atekonolosi ma le alualu i luma fa'afoma'i, o lo tatou malamalama i nei tulafono o lo'o fa'aauau pea ona fa'alauteleina ma fa'aleleia, ma saunia ai le ala mo ni sailiga sili atu ona ofoofogia.

Taofi faamatalaga