Faaliliuga o le vevela

E eseese fua o le vevela o le Celsius ma le Fahrenheit. Afai e fuaina le vevela o se mea ma faʻaalia i le Celsius ona tatou manaʻo lea e faʻaalia le vevela o le mea i le Fahrenheit, tatou te liliu mai le Celsius i le Fahrenheit. I lenei vaega, tatou te aʻoaʻoina ai le auala e liliu ai pe faʻatino ai suiga o le vevela.

Fa'aliliuga o le vevela - 1I le mamafa o le 1 atm, o le vevela o le aisa mo le termometa Celsius = 0 oC, ae o le fua o le termomita Fahrenheit = 32 oF. I se isi itu, i le mamafa o le 1 atm, o le vevela o le ausa mo le termometa o le Celsius = 100 oC, ae o le fua o le termomita Fahrenheit = 212 oF. Matau le ata o loʻo i lalo!

faitau atili

Fua fa'atatau o le vevela

Ituaiga o Fua Fa'atatau o le Thermometer

Ina ia mafai ona fa'aaogaina se termometa e fua ai le vevela, e tatau ona fa'atuina se fua fa'atatau. E lua fua fa'atatau. fua fa'atatau o le termometa O fua fa'atatau e masani ona fa'aaogaina e aofia ai le fua o le Celsius ma le Fahrenheit. O le fua fa'atatau o le vevela e masani ona fa'aaogaina i Initonesia o le fua o le Celsius. O le isi igoa mo le fua o le Celsius o le fua o le centigrade. Centigrade = selau la'asaga. O le fua o le Fahrenheit e masani ona fa'aaogaina i le Iunaite Setete po'o atunu'u e iai le taumalulu. O se fua fa'atatau taua tele o le vevela i le saienisi o le fua atoatoa, po'o le fua o le Kelvin. O le a talanoaina mulimuli ane le fua o le Kelvin.

O tulaga mautu o fua fa'atatau o Celsius ma Fahrenheit e fa'aogaina ai tulaga fa'a'aisa ma tulaga fa'apuna o le vai. O le tulaga fa'a'aisa o se mea o le vevela lea e tutusa ai le vevela o tulaga malo ma tulaga vai. paleni vevela. I se isi itu, o le tulaga pupuna o se mea o le vevela lea e iai le tulaga vai ma le tulaga kesi i le paleni fa'avevela. E suia lava tulaga aisa ma tulaga pupuna e tusa ai ma le mamafa o le ea, o lea e tatau ai ona fuafua muamua le mamafa o le ea. E masani ona tatou fa'aogaina le mamafa masani, o le 1 atm (tasi le ea). O le ea o se iunite o le mamafa o le ea.

faitau atili

Fa'atulagaina o le vevela

O le fa'atulagaina o le vevela o le fa'agasologa lea o le faia o se fua fa'atatau i luga o se vevela. O nisi nei o la'asaga e fa'atulaga ai se vevela . Muamua , saunia se vevela mercury po'o se vevela 'ava malosi e aunoa ma se fua fa'atatau. Lua , saunia ni aisa e lava. Tolu , saunia ni vai e lava. Fa , saunia se fa'avevela vai e mafai ona fa'aaogaina e fa'avevela ai le vai se'ia o'o ina pupuna. Lima , tu'u le aisa ma le vai i totonu o se koneteina (e tutusa le mamafa o le vai ma le aisa). A mae'a lena, tu'u le vevela i totonu o le koneteina o lo'o i ai le vai ma le aisa.

faitau atili

Fa'amatalaga o le termometa

O le termometa o se masini ua mamanuina e fua ai le vevela . E tele ituaiga o termometa, ae e tutusa lava le mataupu faavae e faʻagaoioia ai. E masani lava, tatou te faʻaaogaina mea faʻatermometa, o meatotino e suia i le vevela. Afai e suia le vevela o se mea, e suia foʻi lona foliga ma lona tele. O le tele o termometa e faʻaaogaina mea e faʻalautele pe faʻapuʻupuʻu i suiga o le vevela.

faitau atili

Tulafono zeroth o le thermodynamics

Tulafono Zeroth o Meafaitino Thermodynamics

Seia oo mai i le taimi nei, ua na o le paleni fa'avevela e oo i ai mea e lua o lo'o fesoota'i ua tatou iloiloina. Ina ia malamalama atili i le manatu o le paleni fa'avevela, se'i o tatou mafaufau i mea e tolu (tatou ta'ua o le mea faitino A, mea faitino B, ma le mea faitino C). Mo se fa'ata'ita'iga, o mea faitino B ma le C e le o pa'i le tasi i le isi, ae o le mea faitino A o lo'o fesoota'i ma le mea faitino B ma o le mea faitino A o lo'o fesoota'i ma le mea faitino C. Matau le ata o lo'o i lalo.

Tulafono zeroth o le thermodynamicsOna o loʻo paʻi le tasi i le isi, o mea A ma le B o loʻo i ai i le paleni faʻavevela, ma e faʻapena foʻi mea A ma le C o loʻo i ai i le paleni faʻavevela. Pe o mea B ma le C, e le o paʻi le tasi i le isi, o loʻo i ai foʻi i le paleni faʻavevela?

faitau atili

Paleni o le vevela

Mea Fa'apaleni Fa'avevela

Ua e inuina ea se lauti aisa? O le lauti aisa e faia e ala i le palu faatasi o le vai lauti vevela ma le aisa. A uma ona fa'agae'e pe tu'u mo ni nai sekone pe minute, ona liua lea o le paluga o le vai lauti vevela ma le aisa i se lauti aisa malulu. E maualuga atu le vevela o le vai lauti vevela, ae o le aisa e maualalo ifo lona vevela. A palu faatasi le vai lauti vevela ma le aisa i totonu o se koneteina e pei o se ipu tioata, o nisi o le vevela mai le vai vevela e fa'aliliuina atu i le aisa, o lea e maualalo ifo ai le vevela o le lauti aisa nai lo le vevela o le vai vevela ma maualuga atu nai lo le vevela o le aisa.

faitau atili

Fesiitaiga o le vevela e ala i le radiation

O le ā sou lagona pe afai e te ofuina ni lavalava uliuli i se aso vevela pe a e faamalositino i le ao? Faatusatusa i lou ofuina o lavalava papaʻe? Afai e te ofuina ni lavalava uliuli i le ao, e faigofie ona e lagona le vevela. Aiseā? O le mamao i le va o le la ma le lalolagi i le taeao e toetoe lava tutusa ma le mamao i le va o le la ma le lalolagi i le aoauli ma le afiafi. Aiseā la e mālūlū ai le taeao ma le afiafi, ae vevela le aoauli? O le tali i nei fesili e fesoʻotaʻi ma le fesiitaiga o le vevela e ala i le radiation.

faitau atili

Fesiitaiga o le vevela e ala i le fa'aosofiaga

Afai e te nofo i luga o se nofoa laupapa, e mafanafana le fogāeleele o le nofoa laupapa. I se isi itu, afai e te nofo i luga o se nofoa e fai i le palasitika po o le uʻamea, e le lagona le mafanafana o le fogāeleele o le nofoa uʻamea po o le palasitika pe a uma ona nofo ai. Aiseā e mafanafana ai le fogāeleele o se nofoa laupapa, ae leai se mafanafana o le fogāeleele o se nofoa uʻamea? Aiseā e mafai ai e le moe i luga o se fola malulu e aunoa ma se faʻamalūlū ona mafua ai le tiga? Pe na e ofuina ea se peleue malulu? Aiseā e tele ai peleue malulu e fai i fulufulu mamoe? E tele lava mea e mafaufau i ai ma fesili e uiga i le mataupu o le fesiitaiga o le vevela e ala i le faʻaosoina o le vevela.

faitau atili

Fesiitaiga o le vevela e ala i le convection

Ua e i ai ea i se matafaga i se aso susulu? I se aso susulu, e iai lava le matagi e agi mai le sami i le laueleele i le matafaga. Aiseā e iai ai pea le matagi i le matafaga ma aiseā e tupu ai le savili o le sami (matagi e agi mai le sami i le laueleele) i le ao, ma le savili o le laueleele (matagi e agi mai le laueleele i le sami) i le pō? Aiseā e pa'ū ifo ai ao i luga o mauga i le taimi o timuga? Aiseā e mālū ai le matagi? O tali i nei fesili e feso'ota'i ma le vevela fa'apitoa o le laueleele ma le sami, le fa'alauteleina, le mafiafia , ma le fesiitaiga o le vevela e ala i le convection ( fesiitaiga o le vevela ). I le malamalama lelei ma le sa'o i lenei autu, e mafai ona e taliina fesili o lo'o i luga ma isi fesili e te ono fesiligia mulimuli ane.

faitau atili

Fesiitaiga o le vevela

E tolu ituaiga o le fesiitaiga o le vevela po'o le fesiitaiga o le vevela , e aofia ai le fesiitaiga o le vevela e ala i le conduction, convection, ma le radiation.

Fesiitaiga o le vevela e ala i le fa'asoloina. A pa'i se mea e vevela tele ma se mea e maualalo le vevela, e fesiita'i le malosi mai le mea e vevela tele i le mea e maualalo le vevela. O le malosi fa'aopoopo e mafua ai ona vave gaoioi atomu ma molela'au e fausia ai le mea. A'o latou fesiita'i, e iai le malosi fa'agaoioi o molela'au (EK = ½ mv 2 ). O molela'au e vave fe'avea'i (ma le malosi fa'agaoioi tele) e feto'ai ma molela'au i o latou tafatafa. Ona feto'ai lea o nei molela'au ma isi molela'au i o latou tafatafa. Ma fa'apena fo'i. O lea la, e feto'ai ai molela'au le tasi ma le isi, ma fesiita'i ai le malosi. O le fesiitaiga o le vevela e tupu e ala i feto'ai i le va o molela'au e fausia ai se mea e ta'ua o le fa'asoloina. E masani ona tupu le fa'asoloina i mea malo pe mai mea malo i vai (vai i mea malo) pe mai mea malo i kesi (kesi i mea malo).

faitau atili