Teorya o le Noataga Kemikolo a Valence

Teorya o le Noataga Kemikolo a Valence

O le talitonuga o le fusi o le valence o se talitonuga e faamatala ai le auala e fusifusia ai atomu e fausia ai ni molela. O lenei talitonuga e taua tele i le kemisi, i le malamalama i le fausaga o molela ma le faamatalaina o tali atu i vailaʻau. O lenei tusiga o le a talanoaina ai le faavae o le talitonuga, mataupu faavae autu, ma nisi o faʻaoga taua o le talitonuga o le valence.

Folasaga i le A'oa'oga o le Fa'apipi'iina o Kemikolo

A'o le'i talanoaina loloto le mataupu faavae o le valence, e taua le malamalama i nisi o manatu faavae i le fusifusia o vaila'au. O le fusifusia o vaila'au o le fegalegaleaiga i le va o ni atoma se lua e mafai ai ona fausia se vaila'au. O nei fusifusia e mafai ona covalent, ionic, po'o metallic. O fusifusia o covalent e aofia ai le fefa'asoaa'i o paga electron i le va o atoma, o fusifusia ionic e aofia ai le fesiita'iga o electrons mai le tasi atom i le isi, ma o fusifusia metallic o fusifusia e tutupu i le va o atoma u'amea i totonu o se "sami" o electrons e fealua'i saoloto.

E taula'i le Valence Theory i fusi fa'atasi ma le auala e fa'asoa ai pe tufatufaina atu ai paga eletise i le va o atomu o lo'o a'afia ai.

Fa'avae o le Valence Theory

O le talitonuga o Valence e fa'avae i le manatu e fa'apea o le valence o se atomu, o le aofa'i lea o fusi e mafai ona faia e se atomu, e fuafua e ona electrons valence. O electrons valence o electrons ia e nonofo i le vaega pito i fafo o se atomu ma e masani ona auai i le fusifusia o vaila'au.

Fausaga o Lewis

O se tasi o auala autū i le aʻoaʻoga a Valence o le Lewis Notation poʻo le Lewis Structure, lea na faʻalauiloa e Gilbert N. Lewis i le 1916. O lenei faʻailoga e faʻaaogaina ai togitogi e siʻomia ai le faʻailoga o le atomu e fai ma sui o electrons valence. I le faʻaaogaina o lenei metotia, e mafai ona vavalo pe faʻapefea ona pipii faʻatasi atomu i totonu o molelaʻau. Mo se faʻataʻitaʻiga, mo se molelaʻau vai (H2O), o le faʻatulagaga a Lewis e faʻaalia ai o le okesene e ono electrons valence, ma o le hydrogen taʻitasi e tasi le electron valence. I le fausiaina o ni covalent bonds se lua (o fusi taʻitasi e aofia ai le tasi le pea electron), o le hydrogen ma le oxygen atom taʻitasi e ausia ai se faʻatulagaga electron e sili atu ona mautu.

FAITAU FOI  Talafaasolopito o le Atinaʻeina o le Aʻoaʻoga Faʻa-Atomika

Teorē a le VSEPR

I le fa’aopoopoga i fausaga o Lewis, o le fa’ata’ita’iga VSEPR (Valence Shell Electron Pair Repulsion) e masani ona fa’aaogaina i le teoria o le valence e vavalo ai foliga o molecular. O le VSEPR o se teoria e fa’avae i luga o le manatu o paga eletise e si’omia ai se atomu tutotonu o le a tete’e le tasi i le isi ma e masani ona mamao ese pe a mafai. O lenei mea e mafua ai se geometry molecular e mafai ona vavaloina e fa’avae i luga o le aofa’i o paga eletise e pipii ma paga lone. Mo se fa’ata’ita’iga, o le mole CH4 (methane) e iai le foliga tetrahedral aua o paga eletise e fa e pipii tete’e e tufatufa atu i le avanoa tolu-dimensional e ausia ai le tufatufaina maualuga.

Fa'afefiloi o le Orbital

O le fa'afefiloi o le orbital o se isi manatu taua i le valence theory. O le fa'afefiloi o le orbital e fa'amatala ai le fa'afefiloi o atomic orbitals e fausia ai ni hybrid orbitals fou e mafai ona sili atu ona lelei le fausiaina o ni fusi. O se fa'ata'ita'iga, o le carbon i le CH4 e faia le sp3 hybridization, lea e tu'ufa'atasia ai le tasi s orbital ma le tolu p orbitals e fausia ai ni sp3 orbitals tutusa e fa. O lenei mea e mafai ai ona fausia ni sigma (σ) fusi tutusa e fa, ma i'u ai i se foliga tetrahedral.

FAITAU FOI  Fa'atulagaga Atomika e tusa ai ma Bohr

Fa'aoga ma le Taua o le Valence Theory

Vavalo o le Fausaga o Molekiula

O se tasi o faʻaoga autū o le valence theory o le vavaloina lea o fausaga molecular. I le faʻaaogaina o manatu e pei o Lewis structures, VSEPR, ma le hybridization, e mafai ai e le au kemisi ona fuafua ma le saʻo le foliga ma meatotino o molecules. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le foliga V o le molecule vai na suʻesuʻeina ma vavaloina e faʻaaoga ai le valence theory ma le VSEPR, lea e faʻamatalaina ai le mafuaʻaga e tusa ma le 104.5° le tulimanu o le fusifusia o le vai.

Meatotino Fa'akemikolo ma le Tali atu

E iai fo'i le sao o le a'oa'oga a Valence i le fuafuaina o meatotino fa'akemikolo ma le tali vave o molela'au. Mo se fa'ata'ita'iga, i le kemisi fa'aola, o fusi fa'alua (e pei o na e maua i le ethene, C2H4) e maualuga atu le malosi ma o lea e sili atu ona tali vave nai lo fusi fa'atasi (e pei o na i le ethane, C2H6). O nei valo'aga e mafai ai e le au kemisi ona mamanuina ni tali vave fa'akemikolo lelei i totonu o le fale su'esu'e.

Kemisi Faafoma'i ma Fa'afoma'i

I le kemisi fa'afoma'i ma vaila'au, o le a'oa'oga o le valence e fesoasoani i saienitisi i le mamanuina o vaila'au. O le malamalama i fegalegaleaiga o le valence e mafai ona a'afia ai le mamanuina o molela'au o vaila'au e fa'atatau lelei i nofoaga fa'agaoioia o le enzyme po'o ni mea e maua mai ai porotini. O le malamalama i le auala e fusifusia ai vaila'au i a latou sini o le ki lea i le atina'eina o togafitiga fa'apitoa ma ni a'afiaga laiti.

Meafaitino Polymer ma Kemisi

FAITAU FOI  O a Valence Electrons?

I se tulaga lautele, o le talitonuga o le fusi o le valence ua i ai foi se aafiaga tele i meafaitino ma le kemisi o le polymer. I le fa'aogaina o le fausaga molecular e ala i mataupu faavae o le valence, ua atiae ai e saienitisi le tele o meafaitino e iai meatotino mana'omia, e pei o le malosi maualuga, fetu'una'i, ma le tete'e atu i le vevela tele. O fa'ata'ita'iga e aofia ai meafaitino tu'ufa'atasi e fa'aaogaina i alamanuia o le ea ma ta'avale.

Tapula'a o le Valence Theory

E pei o mataupu faasaienisi uma, e iai tapula'a o le mataupu o le valence. O se tasi o tapula'a, e le o taimi uma e maua ai se ata atoatoa o le tufatufaina o eletise i totonu o se mole. Mo se fa'ata'ita'iga, e le mafai e le mataupu o le valence ona fa'amatalaina atoatoa uiga fa'amaneta o mole e pei o le O2 (okesene), lea e iai uiga paramagnetic e sili atu ona fa'amatalaina e le mataupu o le molecular orbital.

I'uga

O le Valence Bond Theory o se faavae autū lea o le kemisi faʻaonaponei. Mai Lewis Structures ma le VSEPR i le orbital hybridization, o manatu taʻitasi e maua ai ni malamalamaga taua i le malamalama i le covalent bonding ma meatotino molecular. Faatasi ai ma le lautele o faʻaoga i le vavaloina o le fausaga molecular, malamalama i le tali atu o vailaʻau, ma le atinaʻeina o mea fou, o loʻo faʻaauau pea ona avea le aʻoaʻoga ma poutū o le mauaina ma le faʻafouga o vailaʻau.

I le avea ai o se meafaigaluega taua i totonu o le meafaigaluega a se saienitisi, e le gata ina mafai ai ona tatou malamalama i le lalolagi molecular ae ia faʻaaogaina foʻi mo le manuia o tagata soifua, mai vailaʻau faʻafomaʻi i mea faʻaonaponei. E ui o loʻo i ai ni tapulaʻa e manaʻomia ai ni aʻoaʻoga faʻaopoopo pe sili atu ona faigata, ae o sao o le aʻoaʻoga valence e le mafai ona suia i le kemisi.

Taofi faamatalaga

E fa'aaogā e lenei 'upega tafa'ilagi le Akismet e fa'aitiitia ai spam. Aoao pe fa'apefea ona fa'agasolo au fa'amatalaga fa'amatalaga