O a Laina o le Latitude ma le Longitude?
O le latitu ma le loniti o ni vaega taua ia o lo tatou malamalama i le fa'afanua ma le folauga. O nei laina fa'atusa e sopo'ia le Lalolagi, ma fausia ai se faiga fa'amaopoopo e mafai ai ona tu'u sa'o i so'o se mea i luga o le fogaeleele. Pe o oe o se tagata malaga masani, o se tagata su'esu'e fa'afanua, po'o se tagata fa'aoga GPS, o le malamalama i laina latitu ma le loniti e taua tele. O lenei tusiga e su'esu'eina ai manatu, tala'aga, ma fa'aoga o nei meafaigaluega taua fa'afanua.
O Fa'avae o le Latitude ma le Longitude
saʻolotoga
O laina o le latitu, e ta'ua fo'i o laina tutusa, e tamo'e faalava i le kelope ma fuaina le mamao i matū po'o saute o le Ekueta. O le Ekueta, ua fa'ailoa mai o le latitu 0°, o se laina fa'afoliga e vaevaeina ai le Lalolagi i Itulagi i Matu ma Itulagi i Saute. O laina o le latitu e fuaina i tikeri (°), ma o tau e amata mai le 0° i le Ekueta i le 90° i pole.
O nisi o laina taua o le latitu e aofia ai:
– Le Teropika o Kanesa (23.5° Matū): O le latitu pito i matū lea e mafai ona tu sa'o ai le la i luga.
– O le Teropika o Kapikoni (23.5° i Saute): O le latitu pito i saute lea e mafai ona tu sa'o ai le la i luga.
– O le Li'o o le Arctic (66.5° i Matū): Fa'ailogaina le tuaoi o le eria lea, mo le itiiti ifo ma le tasi le aso i le tausaga, e iai pea le ao po'o le pogisa.
– O le Li'o o Antarctica (66.5° i Saute): E tai tutusa ma le Li'o o le Arctic, e fa'ailogaina ai vaitaimi o le ao po'o le pogisa faifai pea.
Longitude
O laina o le longitude, e ta'ua fo'i o meridians, e taufetuli fa'alava mai le Pole i Matu i le Pole i Saute. Latou te fuaina le mamao i sasa'e po'o sisifo o le Prime Meridian, lea e tu'uina atu i ai le tau o le 0° longitude ma e ui atu i Greenwich, Egelani. E fuaina fo'i le longitude i tikeri, fa'atasi ai ma tau e amata mai le 0° i le Prime Meridian i le 180° i le International Date Line, lea e taoto i le ogatotonu o le lalolagi.
O laina autū o le longitude e aofia ai:
– O le Prime Meridian (0°): O le tulaga fa'asino lea e fuaina mai ai le longitude i sasa'e ma sisifo.
– O le Laina Faavaomalo o Aso (pe tusa o le 180°): O se laina faafuainumera e vaevaeina ai le suiga mai le tasi aso kalena i le isi.
O le Talafaasolopito o le Latitude ma le Longitude
O le manatu o le latitu ma le loniti e toe foʻi i tua i aganuʻu anamua. O le tagata atamai Eleni o Claudius Ptolemy (pe tusa o le 100 – pe tusa o le 170 TA) e masani ona viia o ia o le taulamua i le faʻaaogaina o se faiga faʻamaopoopo. Peitaʻi, o sao muamua mai aganuʻu e pei o Papelonia, Aikupito, ma galuega muamua a Hipparchus na faʻataʻatia ai le faʻavae mo nei manatu.
Sa faigofie ona iloa le fuaina o le latitu i meafaigaluega anamua auā e mafai ona faʻavae i luga o mataʻituina o mea faʻalelagi, aemaise lava le La ma fetu. E mafai e tagata folau ma tagata suʻesuʻe ona fuafua lo latou latitu e ala i le fuaina o le tulimanu i le va o le tafailagi ma le Fetu i Matu (Polaris) i le Itulagi i Matu.
Peita’i, o le Longitude, e sili atu ona tāua le lu’itau. E le pei o le latitude, e leai se tino fa’alelagi e fa’atulagaina ma sasa’e po’o sisifo e faigofie ona fa’aaogaina mo le fuaina. O le fofo i lenei fa’afitauli na o’o mai i le seneturi lona 18, fa’atasi ai ma le fa’atuina o le chronometer o le sami e John Harrison. I le fa’atusatusaina o le taimi i le lotoifale i le sami ma le taimi i se nofoaga fa’asino ua iloa (e pei o Greenwich), e mafai ai e le au folau ona fuafua ma le sa’o lo latou longitude.
Fa'aaogāga ma le Taua o le Latitude ma le Longitude
tuʻuvaʻaga
Mo le tele o seneturi, o le latitu ma le loniti sa taua tele mo le folauga. Na mafai ai e tagata suʻesuʻe e pei o Christopher Columbus ma Ferdinand Magellan ona faʻatulaga a latou ala i luga o sami e leʻi faʻafanuaina. I aso nei, o vaʻa faʻapisinisi ma vaʻa militeri, faʻapea foʻi ma vaʻalele, e faʻalagolago tele i faʻamatalaga o tulaga na maua mai lenei faiga faʻamaopoopo.
Tekinolosi GPS
O le fa'alauiloaina o le Global Positioning System (GPS) na suia ai le fa'aaogaina o le latitude ma le longitude. E fa'alagolago le GPS i se feso'ota'iga o satelite e fa'asalalauina atu fa'ailo i masini e maua ai fa'amatalaga i le Lalolagi, ma maua ai fa'amatalaga sa'o o le tulaga fa'afanua. Pe o e ave ta'avale i se a'ai fou, savaliga i le vao, pe su'e se nofoaga mamao, e fa'aaoga e le GPS le latitude ma le longitude e ta'ita'ia ai oe ma le sa'o.
Fa'afanua ma le Fa'afanua
O le faia o fa'afanua, po'o le fa'afanua, e fa'alagolago tele i le latitude ma le longitude. O nei laina e fausia ai le faiga o le grid i luga o fa'afanua, e mafai ai ona fa'atusaina tutusa ma fa'atulagaina foliga fa'afanua. O fa'afanua topographic, atlas, ma auaunaga fa'afanua numera e pei o Google Maps e fa'aaogaina uma lenei faiga fa'amaopoopo.
Su'esu'ega Fa'asaienisi ma le Mata'ituina o le Siosiomaga
E taua tele le latitu ma le loniti mo matā'upu fa'asaienisi eseese. E fa'aaogā e le au su'esu'e tau e siaki ai faiga o le tau ma mamanu o le tau. E mafai e le au su'esu'e meaola ona fa'amaumauina nofoaga o ituaiga eseese e fa'avae i luga o nei fa'amaopoopoga. E mata'ituina e le au saienitisi o le siosiomaga le fa'aleagaina o vaomatua, le liusuavai o le aisa, ma isi suiga fa'ale-siosiomaga i tulaga fa'afanua.
Fa'alavelave Fa'afuase'i ma Fa'alavelave Fa'alavelave
I taimi o faʻalavelave faʻafuaseʻi, o faʻamaopoopoga o le latitu ma le lonitu e mafai ai ona vave iloa nofoaga, e taua tele mo le tali vave atu i faʻalavelave faʻafuaseʻi. O 'au laveai, tagata tinei afi, ma faʻalapotopotoga fesoasoani e faʻaaogaina nei faʻamaopoopoga e oʻo atu ai i nofoaga ua aʻafia ma le lelei ma faʻamaopoopo a latou taumafaiga.
Malamalama i Fa'amaopoopoga
E tu'ufa'atasia e fa'amaopoopo le latitude ma le longitude e fa'amaoti mai ai so'o se nofoaga i le Lalolagi. E masani ona tusia i tikeri, minute, ma sekone (DMS) po'o tikeri tesimale (DD). Mo se fa'ata'ita'iga:
– Faatulagaga DMS: 40° 42′ 51″ N, 74° 0′ 21″ W (mo le Aai o Niu Ioka)
– Tesimale tikeri: 40.7142° N, -74.0060° W
Lu'i ma Fa'amatalaga Sese
E ui o le latitude ma le longitude e ofoina atu se faiga sa'o mo le tulaga, ae o lo'o tula'i mai ni lu'itau ma ni manatu sese:
– Fa'api'opi'o: O le foliga o le Lalolagi e fai si lamolemole e mafua ai ni fa'api'opi'o laiti i fua. O tekinolosi fa'aonaponei e mafua ai nei eseesega.
– Feso'ota'iga o Meridians: E feiloa'i laina o le longitude i poles, ma faigata ai fa'aaliga o fa'afanua.
– Fa'auigaga Sese: O le fa'alagolago atoatoa i fa'amaopoopoga GPS e aunoa ma le malamalama i lona uiga e mafai ona o'o atu ai i mea sese i le folauga.
Le Lumanai o Tekonolosi Fa'afanua
A o alualu i luma le tekinolosi, e faapena foi ona faaaogaina le latitude ma le longitude. O faiga faaleleia o satelite, faaleleia atili o faataitaiga faakomepiuta, ma le tuufaatasia ma le atamai faapitoa o loo saunia ai le ala mo ni faaaogaina e sili atu ona sa'o ma fou, mai taavale tutoatasi i faataitaiga faaleleia o le tau.
iʻuga
O laina o le latitu ma le longitude o ni maa taua ia o le malamalama i mea tau fa'afanua ma le folauga. O lo latou alualu i luma i le talafaasolopito, fa'aoga tetele, ma le tu'ufa'atasia i tekinolosi fa'aonaponei o lo'o fa'aalia ai lo latou taua tele. Pe o le fa'afanua o aniva mamao pe o le folauga i ou auala i le lotoifale, o nei faiga fa'amaopoopo e taua tele i le so'otaga fa'atasi o le lalolagi. O le malamalama i le latitu ma le longitude e fa'amalosia ai i tatou e su'esu'e, folau, ma talisapaia lo tatou lalolagi i se auala sili atu ona atoatoa.