Faiga o le Tete'e atu i Vailaau Fa'ama'i i Pa'u Fa'ama'i
Ua leva ona lauiloa vailaau fa'ama'i o ni vailaau fa'avavega, e suia ai togafitiga fa'aonaponei ma fa'asaoina ai le tele o ola. Peita'i, o le aoga o nei vailaau ua fa'aitiitia ona o le fa'atupula'ia o le tete'e atu o siama fa'ama'i i vailaau fa'ama'i. O auala e ausia ai e siama lenei tete'e e tele ona itu ma o se lu'itau tele i le soifua maloloina lautele i le lalolagi atoa. O lenei tusiga o lo'o su'esu'eina ai auala autu o le tete'e atu o siama fa'ama'i i vailaau fa'ama'i, ma ofoina atu ai ni malamalamaaga i lenei taufa'amata'u ua fa'atupula'ia.
Faatomuaga i le Tete'e atu i Vailaau Fa'ama'i
E tupu le tete'e atu i vaila'au fa'ama'i (AR) pe a fa'atupuina e siama ni auala e tete'e atu ai i a'afiaga o vaila'au na fa'aumatia muamua. O nei auala tete'e e mafai ai e siama ona ola, fa'ateleina, ma e o'o lava i le fa'aliliuina atu o uiga tete'e i isi siama. O le atina'eina ma le salalau o le AR e mafua mai i le tele o mea, e aofia ai le so'ona fa'aaogaina ma le fa'aaoga sese o vaila'au fa'ama'i, le le lava o faiga e pulea ai fa'ama'i, ma le leai o ni vaila'au fa'ama'i fou o lo'o atina'eina.
Auala e Tete'e ai i Vailaau Fa'ama'i
1. Fa'aleagaina o le Enzymatic po'o le Suiga o Antibiotics
O se tasi o auala masani e tete'e ai i vaila'au fa'ama'i o le gaosia lea o enzymes e fa'aleagaina pe suia ai vaila'au fa'ama'i, ma fa'aitiitia ai lo latou aoga. E gaosia e siama le tele o ia enzymes:
– Beta-lactamases: O nei enzymes e taula’i i vaila’au fa’ama’i beta-lactam, e aofia ai penicillins ma cephalosporins, e ala i le motusia o le mama beta-lactam e taua mo a latou gaioiga e fa’aumatia ai siama.
– Enzima e suia ai le Aminoglycoside: O nei enzymes e fa'apipi'i le phosphate, acetyl, po'o le adenyl groups i aminoglycosides, ma suia ai lo latou fausaga ma fa'alavelaveina ai lo latou gafatia e fusifusia ai ribosomes siama.
2. Suiga o Nofoaga Fa'atatau
E galue vailaʻau faʻamaʻi e ala i le fusifusia i ni vaega faʻapitoa i totonu o sela o siama. E mafai e siama ona atiaʻe le teteʻe e ala i le suia o nei vaega, ma faigata ai pe le mafai ai e vailaʻau faʻamaʻi ona fusifusia. O faʻataʻitaʻiga masani e aofia ai:
– Methicillin-resistant Staphylococcus aureus (MRSA): Ua maua e le MRSA se porotini ua suia e fusifusia ai le penicillin (PBP2a) ma e itiiti sona malosi e aafia ai beta-lactams.
– Siama e tete'e i le rifampin: O fesuia'iga i le gene rpoB e suia ai le beta-subunit o le RNA polymerase, ma fa'aitiitia ai le malosi e fusifusia ai le rifampin.
3. Pamu Fa'asu'u
O pamu e tafe ai siama o ni porotini felauaiga o loʻo faʻapipiʻiina i totonu o le membrane o le sela o siama. Latou te faʻateʻaina malosi vailaʻau faʻamaʻi mai le sela, ma faʻaitiitia ai le maualuga o le vailaʻau i totonu o le sela i tulaga e le oti ai. E mafai ona faʻapitoa pamu e tafe ai siama mo le tasi ituaiga vailaʻau faʻamaʻi pe mafai foʻi ona faʻateʻaina le tele o vailaʻau faʻamaʻi. O faʻataʻitaʻiga lauiloa e aofia ai:
– Tet transporters: O nei porotini e tafe ese e pamuina ese le tetracycline, ma mafua ai ona tete'e atu i le tetracycline.
– AcrAB-TolC: O lenei pamu e tafe ese ai vailaʻau eseese i le Escherichia coli e teteʻe atu i vasega eseese o vailaʻau faʻamaʻi, e aofia ai fluoroquinolones ma beta-lactams.
4. Fa'aitiitia le Permeability
O suiga i le fausaga ma le galuega a puipui po'o pa'u o sela o siama e mafai ona fa'aitiitia ai le fa'aaogaina o vaila'au fa'ama'i. O siama Gram-negative, mo se fa'ata'ita'iga, e iai se pa'u i fafo e fai ma pa puipui fa'aopoopo. O suiga i porotini porin, ia e fai ma auala mo le ulufale atu o vaila'au fa'ama'i, e mafai ona fa'aitiitia ai le permeability:
– Tete'e atu i le beta-lactam i le Pseudomonas aeruginosa: O fesuia'iga i le OprD porin gene e fa'aitiitia ai le mafai ona ulufale atu i carbapenems, e pei o le imipenem.
5. Fausiaina o le Biofilm
O biofilms o ni vaega lavelave o siama e pipii i luga ma ua fa'apipi'iina i totonu o se mea polymeric extracellular (EPS). O siama e feso'ota'i ma le biofilm e fa'aalia ai le tete'e tele i vaila'au fa'ama'i ona o le tele o mea:
– Fa'atapula'aina le sosolo o vaila'au fa'ama'i: E mafai e le EPS matrix ona fa'alavelaveina le sosolo o vaila'au fa'ama'i.
– Suiga o tulaga o le metabolism: O siama i totonu o biofilms e masani ona faaitiitia ai le gaioiga o le metabolism, ma faigata ai ona aafia i vailaau fa'ama'i e fa'atatau i sela o lo'o tuputupu a'e.
6. Puipuiga o le Fa'amoemoega
O nisi siama e gaosia ni porotini e puipuia sa'o ai vaega o vaila'au fa'ama'i e aunoa ma le suia o latou vaega. O nei porotini puipuia e taofia ai le vaila'au fa'ama'i mai le mauaina o lona nofoaga e fusifusia ai:
– Porotini Qnr: O nei porotini e puipuia le DNA gyrase ma le topoisomerase IV mai quinolones i le Quinolone-resistant Enterobacteriaceae.
– Tet(M) ma le Tet(O): O nei porotini puipuia o ribosomal e puipuia mai le tetracycline e ala i le aveeseina o le vailaau fa'ama'i mai lona nofoaga e pipii ai i le ribosome.
Fa'avae o le Gene ma le Fesiitaiga o Gene Faalava
E mafai ona maua ni genes tete'e i vaila'au fa'ama'i (ARGs) i luga o le chromosome o le siama po'o luga o elemene fa'asolopito feavea'i, e pei o plasmids, transposons, ma integrons. O le mea mulimuli e fa'afaigofie ai le fesiitaiga fa'alava o genes (HGT) i le va o siama, ma mafai ai ona vave fa'asalalauina le tete'e. O auala autū o le HGT e aofia ai:
– Fa'afeso'ota'iga: Fesiita'iga o plasmids o lo'o tauaveina ARGs e ala i le fesoota'iga tuusa'o o le sela i le sela.
– Suiga: Aveina o vaega o le DNA saoloto mai le siosiomaga o loʻo tauaveina ni kene teteʻe.
– Fa'aliliuina: Fa'aliliuina o ARG e ala i bacteriophages, o siama ia e a'afia ai siama.
A'afiaga ma Fa'atonuga i le Lumana'i
O le salalau o le tete'e atu o vaila'au fa'ama'i e mafua ai se lamatiaga tele i le soifua maloloina o le lalolagi, e faigata ai le togafitia o fa'ama'i pipisi ma e o'o atu ai i le maualuga o le ma'i, oti, ma tau o le tausiga o le soifua maloloina. O le foia o lenei mataupu e mana'omia ai se auala e tele ona vaega:
– Faaaogāina tatau o vailaʻau faʻamaʻi: Faʻatinoina o ni taʻiala faʻamalosi e taofia ai le soona faʻaaogaina ma le faʻaaogaina sese o vailaʻau faʻamaʻi i vailaʻau faʻafomaʻi a tagata, fomaʻi manu, ma faʻatoʻaga.
– Puleaina o faʻamaʻi pipisi: Faʻaleleia atili le tumama, le tumama, ma faiga e puipuia ai faʻamaʻi pipisi i totonu o nofoaga tau soifua maloloina.
– Mataituina: Fa'amalosia o faiga mata'ituina i le lalolagi atoa e mata'ituina ai le tula'i mai ma le salalau o tete'ega.
– Suesuega ma atinae: Faafaigaluega i le atinaeina o vailaau fa'ama'i fou ma isi togafitiga, e pei o bacteriophages, antimicrobial peptides, ma immunotherapy.
iʻuga
O le tete'e atu i vaila'au fa'ama'i i siama fa'ama'i o se mea lavelave ma tele ona mafua'aga e mafua mai i le tele o faiga fa'amolekuli. O le malamalama i nei faiga e taua tele mo le atina'eina o ni fuafuaga lelei e tete'e atu ai i le tete'e atu ma puipuia ai le aoga o vaila'au fa'ama'i mo tupulaga o le lumana'i. O taumafaiga fa'atasi mai saienitisi, tagata tomai fa'apitoa i le soifua maloloina, tagata faia tulafono, ma tagata lautele e taua tele e foia ai lenei lu'itau fa'afuase'i o le soifua maloloina i le lalolagi atoa.