Talafaasolopito o le Atina'eina o Va'a i Lalo o le Vasa
O le vasa, e lautele ma e leʻi tele se suʻesuʻega, ua leva ona i ai se mea lilo ma se gafatia mo tagata soifua. Mo le tele o seneturi, ua le gata ina naunau tagata e folau i luga o lona fogaeleele ae ia suʻesuʻe foʻi le loloto o mea lilo i lalo. O lenei sailiga ua iʻu ai i le atinaʻeina o le vaʻa suʻesuʻe, o se mea fou ua toe faʻamatalaina ai le taua i le vaʻa, suʻesuʻega faasaienisi, ma le inisinia i lalo o le vai. O le talafaasolopito o le atinaʻeina o vaʻa suʻesuʻe o se malaga mataʻina, e atagia ai le atamai o tagata, alualu i luma faatekinolosi, ma le sailiga faifai pea o le malamalama loloto i le vai.
Miti Anamua ma Amataga Anamua
O le manatu o femalagaaiga i lalo o le sami e anamua lava, ma o tusitusiga faasolopito o loʻo fautua mai ai e oʻo lava i le seneturi lona 4 T.L.M., na fai mai ai le faifilosofia Eleni o Alesana le Sili na faʻaaogaina se logo faʻasolo e faʻasusu ai i lalo o le sami. Ae ui i lea, o nei taumafaiga muamua sa faʻatapulaʻaina ma faigofie, ma avea ai ma musumusuga mo ni mea fou i le lumanaʻi nai lo o ni taʻavale aoga i lalo o le sami.
Seneturi lona 16 i le 18: Fa'avae Fa'avae
O le vaitaimi o le Renaissance, na faailogaina i mea faasaienisi na maua ma mamanu fatufatuaʻi, na faataatia ai faavae mo vaʻa sulu i lalo o le sami i aso nei. Na tusia e Leonardo da Vinci ni mamanu o se vaʻa e mafai ona sulu i lalo o le sami, ma faʻaalia ai lona fia iloa i femalagaaiga i lalo o le sami i lona amataga. Peitaʻi, e leʻi faʻatinoina ana mamanu i lona olaga atoa.
O le taumafaiga muamua na faamaumauina e fausia se taavale e mafai ona faatofu i lalo o le sami na tupu i le 1620, ina ua fausia e Cornelius Drebbel, o se tagata fatufatuga Holani, se "vaa e faatofu ai" mo le Tupu o James I o Egelani. I le faaaogaina o se vaa foe ua toe faaleleia ma ufiufi i le pa'u ua valiina i le kesi ma se faiga o paipa ea, e lipotia mai e mafai ona tumau le vaa a Drebbel i lalo o le sami mo ni itula, e ui lava na o le pau lava le mea na galue ai i lalo ifo o le Vaitafe o Thames. O le laasaga muamua lea mai mamanu fa'ateorē i le fa'ata'ita'iga fa'atino.
Seneturi lona 19: Fa'apisinisi ma le Fouga Fou
O le alualu i luma o le gaosiga o oloa na aumaia ai ni faaleleiga taua i le inisinia ma meafaitino, ma tuleia ai le atinaeina o va’a su’e. I le taimi o le Taua a Amerika i le va o tagata, na fausia ai e le Setete o Amerika le HL Hunley, o se va’a su’e e fa’amalosia e le malosi o le tagata. I le 1864, na manuia ai le fa’agotoina e le Hunley o le USS Housatonic, ma avea ai ma va’a su’e muamua na fa’agotoina se va’a a le fili i le taua. O le mea e fa’anoanoa ai, o le Hunley lava ia na leiloa mulimuli ane, ma fa’ailoa mai ai tulaga lamatia o galuega i va’a su’e i le amataga.
I le taimi lava e tasi, sa tulimataʻia e tagata faʻafou Europa ni mea fou i lalo o le sami. I le 1800, na mamanuina ma fausia ai e le inisinia Amerika o Robert Fulton, o loʻo galue i Falani, le Nautilus. E ui i lona mamanu fou, e aofia ai se pou e gaugau ma se peʻapeʻa e faʻataʻamilomilo i le lima, ae leʻi taliaina lautele le Nautilus.
O le vaega mulimuli o le seneturi lona 19 na vaaia ai ni laasaga taua i le atinaeina o uluai va’a su’esu’e e fa’aaogaina le ausa. I le 1878, na mamanuina ai e John Philip Holland, o se inisinia Aialani, le Holland VI, lea na avea ma uluai va’a su’esu’e fa’aonaponei na fa’atonuina e le US Navy i le 1900. O le mamanu a Holland na aofia ai vaega autu e pei o se afi penisini mo femalagaaiga i luga o le fogaeleele, afi eletise mo le fa’agaoioiga i lalo o le vai, ma se paipa torpedo, ma fa’atuina ai se fa’ata’ita’iga mo taua i va’a su’esu’e fa’aonaponei.
Amataga o le Seneturi 20: Va'a Suau'u i Taua ma le Filemu
Sa vave ona alualu i luma le atinaʻeina o vaʻa i lalo o le sami i le amataga o le seneturi lona 20, na mafua ona o le faʻamiliteliina o vaʻa i le sami. I le taimi o le Taua Muamua a le Lalolagi, na faʻaalia ai e vaʻa i lalo o le sami lo latou gafatia tau togafiti. O nei vaʻa i lalo o le sami na faʻaleagaina e ala i le faʻamalosia o poloka ma le faʻalavelaveina o laina sapalai, ma mafua ai ona tele ni gau ma amata ai se vaitau o taua i lalo o le sami. O le goto ifo o le RMS Lusitania e se vaʻa U Siamani i le 1915 na faʻaalia ai le aoga mataʻutia o vaʻa i lalo o le sami.
O atina'e i le va o taua na fa'aleleia atili ai tekinolosi o va'a i lalo o le sami. O faiga fa'aola eletise-diesel ua avea ma tulaga masani, ma fa'aleleia atili ai le tumau i lalo o le sami ma le mamao e mafai ona fa'agaoioia ai. O le propeller e fesuisuia'i le pitch ma mamanu fa'alelei o le va'a na fesoasoani i le fa'aleleia atili o le fa'atinoga o le hydrodynamic.
Na molimauina e le Taua Lona Lua a le Lalolagi se faatelega e le mafaatusalia i taua i lalo o le sami. Na toe faamataʻuina foʻi e le vaʻa U-boat a Siamani vaʻa a le ʻAu Faʻatasi i le Taua o le Atalani. O tekinolosi fou, e pei o le sonar ma torpedoes faʻaonaponei, na faʻaleleia atili ai le mafai ona iloa ma osofaʻi. Na faia foʻi e le ʻAu Faʻatasi ni mea fou, faʻatasi ai ma le "vaʻa i lalo o le sami" a le US Navy na avea ma mea taua i le Pasefika, e faia ai suʻesuʻega ma faʻagotoina ai vaʻa Iapani.
Vaitaimi o le Taua Malulu: Fouvalega Faaniukilia
O le vaitaimi ina ua maeʻa le Taua Lona Lua a le Lalolagi na faʻailogaina e le Cold War, o se vaitaimi o le tauvaga malosi i le va o le Iunaite Setete ma le Soviet Union. O lenei tauvaga na faʻaosofia ai le alualu i luma e le mafaatusalia i tekinolosi o vaʻa sulu, e mafua ona o le faʻalauiloaina o le malosiaga faaniukilia. I le 1954, o le USS Nautilus, o le vaʻa sulu muamua lea i le lalolagi e faʻaaogaina le malosiaga faaniukilia, na suia ai femalagaaiga i lalo o le sami. O le faʻamalosia o le faʻaniukilia na tuʻuina atu ai i vaʻa sulu le tumau i lalo o le sami ma le loloto o le faʻagaioiga, ma suia ai le faʻataʻitaʻiga o le mamanu ma le faʻaaogaina o vaʻa sulu.
Na vaaia fo'i i le Taua Malulu le atina'eina o va'a su'esu'e ballistic missile (SSBN), e mafai ona fa'alauiloa ni missiles fa'aniukilia mai lalo o le sami, ma avea ai i latou ma vaega taua o le triad fa'aniukilia fa'atasi ai ma missiles fa'avae i luga o le laueleele ma va'a fa'apa'u ta'iala. O nei va'a su'esu'e, fa'atasi ai ma lo latou natia ma le tumau, na fa'amautinoa ai le gafatia e osofa'i lona lua, ma avea ai ma ma'a autu o le fuafuaga fa'alavelave.
Vaitaimi Fa'aonaponei: Tomai Fa'apitoa ma Matafaioi e Tele ona Vaega
I le vaitaimi fa'aonaponei, ua avea va'a su'e sami ma ni fa'avae fa'aonaponei e eseese matafaioi e le gata i taua. O le alualu i luma o tekinolosi ua maua ai ni va'a su'e sami e sili atu le filemu ma le lelei ua fa'apipi'iina i sonar fa'aonaponei, gafatia fa'alilolilo, ma auupega sa'o. O va'a su'e sami osofa'i (SSNs) ma va'a su'e sami ta'ita'ia (SSGNs) ua fa'apipi'iina i ni missiles fa'aonaponei, e fa'aleleia atili ai lo latou agava'a i fuafuaga ma togafiti.
E le gata i lea, e taua tele matafaioi a va'a su'esu'e i su'esu'ega fa'asaienisi, su'esu'ega i le sami loloto, ma le tausiga o atina'e i lalo o le sami. O va'a su'esu'e, e pei o le Alvin submersible, ua latou su'esu'eina lua loloto o le sami, fesoasoani e su'e ni pu vai e tafe ai le vai, ma fesoasoani i galuega su'esu'e i mea anamua i lalo o le sami.
O Ta'avale e Le'i Fa'auluina i Lalo o le Vai (UUV) o lo'o fa'atusalia ai le fa'afouga aupito lata mai, e fa'atinoina ai le mata'ituina, tete'e atu i maina, ma le mata'ituina o le siosiomaga ma le tuto'atasi ma le lelei tele. O le tu'ufa'atasia o le atamai fa'apitoa i UUV o lo'o folafola mai ai le fa'aleleia atili o tomai, fa'aitiitia ai le lamatiaga o tagata ma fa'alauteleina le a'afiaga o galuega.
iʻuga
O le talafaasolopito o le atinaʻeina o vaʻa i lalo o le sami o se molimau i le atamai o tagata ma le naunau e faʻatoʻilaloina le loloto o le sami. Mai faʻailoga muamua o le osooso o Alesana le Sili e oʻo atu i vaʻa tetele faʻaniukilia o le vaitaimi faʻaonaponei, ua i ai se aafiaga tele o vaʻa i lalo o le sami i fuafuaga tau vaʻa, suʻesuʻega faasaienisi, ma le alualu i luma o tekinolosi. A o faʻaauau pea ona alualu i luma le tekinolosi, o le lumanaʻi o le atinaʻeina o vaʻa i lalo o le sami e sili atu ona folafolaina, e tatala ai tuaoi fou i lalo o le sami ma faʻaauau ai le sailiga mo le malamalama loloto ma le saogalemu.