## Talafaasolopito o le Atina'eina o le A'oa'oga Fa'a-Atomika
O le atinaʻeina o le aʻoaʻoga faʻa-atomika o se malaga mataʻina i le tele o seneturi o suʻesuʻega faʻasaienisi ma le mauaina. O lenei matāʻupu o suʻesuʻega ua matuā alualu i luma, ua suia mai mafaufauga faʻafilosofia anamua i le faʻasaienisi faʻapitoa ma faʻataʻitaʻiga. O loʻo faʻaalia ai le sailiga faifai pea a tagata e malamalama i le natura autū o meafaitino. O lenei tusiga o loʻo suʻesuʻeina ai tulaga taua ma tagata taua ua fesoasoani i lo tatou malamalama i le taimi nei i le aʻoaʻoga faʻa-atomika.
### Faavae Faafilosofia Anamua
O manatu muamua na faamaumauina e uiga i le natura atomika o meafaitino e mafai ona toe suʻeina i tua i Eleni anamua, pe tusa o le seneturi lona 5 T.L.M. O faifilosofia e pei o Leucippus ma lana tamaititi aʻoga o Democritus na fautuaina o le atulaulau e aofia ai ni vaega laiti e le mafai ona vaevaeina e taʻua o le "atomos," o lona uiga "e le mafai ona tipiina." Na faia e Democritus le talitonuga o nei atomi e faavavau, e le vaaia, ma e eseese foliga ma le tele, e feoaʻi i totonu o le gaogao e fausia ai ni mea eseese.
E ui i le uiga fa'afilosofia, ae o nei manatu na feagai ma tete'ega tetele, aemaise lava mai faifilosofia e sili atu ona lauiloa e pei o Aristotle. Na fa'ailoa mai e Aristotle o mea faitino e fa'aauau pea ma e aofia ai elemene e fa: le eleele, vai, ea, ma le afi. Mo le toeitiiti atoa le lua afe tausaga, na pulea ai e le a'oa'oga a Aristotle mafaufauga fa'asaienisi, ma o le va'aiga a le atomicist sa tumau pea le le manino.
### Toe Fa'afouina ma le Toe Fa'afouina o le Vaitaimi o Ona Po Nei
Na toe faʻaolaolaina le aʻoaʻoga faʻa-atomika i le taimi o le Renaissance, o se vaitaimi na faʻailogaina i le toe faʻaolaolaina o le naunau i tusitusiga Eleni ma Roma anamua. O lenei vaitaimi na molimauina ai foʻi le faʻateleina o le faʻamamafa i auala faʻataʻitaʻi ma faʻataʻitaʻiga e malamalama ai i le lalolagi faʻalenatura.
O se tasi o tagata taua i lenei vaitaimi o Robert Boyle (1627-1691), e masani ona taʻua o le tamā o le kemisi faʻaonaponei. E ala i ana faʻataʻitaʻiga i kasa, na faʻataʻatia ai e Boyle le faavae mo le manatu e faʻapea o tali faʻakemikolo e aofia ai le toe faʻatulagaina o vaega laiti. O lana galuega na luʻitauina ai le manatu o Aristotelian e uiga i elemene ma faʻailoa mai ai le natura o mea laiti.
### O le Fouvalega Fa'akemikolo ma le A'oa'oga Fa'a-Atomika a Dalton
O le faaiuga o le seneturi lona 18 na faailogaina ai le amataga o le Fouvalega Faakemikolo. O le galuega a Antoine Lavoisier (1743-1794) i le faauigaina o elemene ma le faasaoina o le mamafa i tali faakemikolo sa matua taua tele. Peitai, o John Dalton (1766-1844) lea na fatuina le uluai aʻoaʻoga faʻaonaponei o le atomika.
O Dalton, na musuia e tulafono o fua fa'atatau mautinoa ma tele, na ia fautuaina ai o elemene e aofia ai ni vaega laiti e le mafai ona vaeluaina e ta'ua o atoms. Na ia fautuaina o atoms o se elemene faapitoa e tutusa le mamafa ma meatotino, ae o atoms o elemene eseese e eseese mamafa ma meatotino. O le a'oa'oga a Dalton na tu'uina mai ai se fa'amatalaga atoatoa mo tali fa'akemikolo, ma fa'amamafa ai o nei faiga e aofia ai le toe fa'atulagaina o atoms, ae le o lo latou foafoaina po'o le fa'aumatiaina.
### Mauaina o Vaega Subatomika
O le seneturi lona 19 na vaaia ai le atinaʻeina o meafaigaluega ma metotia na mafai ai e saienitisi ona suʻesuʻeina loloto le natura o atoms. O se tasi o mea taua na maua o le electron, na faʻailoa mai e JJ Thomson i le 1897 e ala i ana faʻataʻitaʻiga i ave o le cathode. O lana faʻataʻitaʻiga o le plum pudding na fautua mai ai o atoms e aofia ai electrons o loʻo faʻapipiʻiina i totonu o se "pudding" e molia lelei.
O le fa'aleleia atili o le fausaga o le atomika na sau mai le fa'ata'ita'iga o le pepa auro a Ernest Rutherford i le 1911, lea na suia ai le fa'ata'ita'iga o le plum pudding. Na fa'aalia e Rutherford o atomika e aofia ai se nucleus la'ititi, mafiafia, ma lelei le molia, e si'omia e se ao o eletise. O lenei fa'ata'ita'iga fa'aniukilia o le atomika na maua ai ni malamalamaga loloto i le fausaga o le atomika ma fa'ata'atia ai le fa'avae mo su'esu'ega i le lumana'i.
### Mekanika Kuantum ma le Faʻataʻitaʻiga Atomika Faʻaonaponei
O le amataga o le seneturi lona 20 na aumaia ai ni suiga fou i lo tatou malamalamaaga i le atomu. Na fautuaina e Niels Bohr se faʻataʻitaʻiga fou i le 1913, e tuʻufaʻatasia ai le teoria kuantum e faʻamatalaina ai le fausaga atomu ma laina spectral. Na faʻalauiloa mai e le faʻataʻitaʻiga a Bohr le manatu e faʻataʻamilomilo eletise i le nucleus i tulaga malosi faʻatulagaina, ma faʻamalamalamaina ai le mautu o atomu ma suiga eletise.
Peita'i, e le'i lava le fa'ata'ita'iga a Bohr e fa'amatala ai mea uma e tutupu i le atomika. O le atina'eina o le quantum mechanics e paionia e pei o Werner Heisenberg, Erwin Schrödinger, ma Paul Dirac i le vaitau o le 1920 ma le 1930 na maua ai se fa'avae e sili atu ona atoatoa. O le mataupu faavae o le le mautonu a Heisenberg ma le Schrödinger's wave equation na fa'amalamalamaina ai le natura fa'atatau o tulaga ma amioga a le eletise, ma o'o atu ai i le mafaufauina o atomic orbitals nai lo fixed orbits.
### Le Mauaina o le Neutron
O le mauaina o le neutron e James Chadwick i le 1932 o se isi laasaga tāua i le teolo o le atomika. O neutrons, faatasi ai ma protons, e fausia ai le nucleus atomika. O lenei mauaina na foia ai le tele o mea e le masani ai e fesoʻotaʻi ma le tele o atomika ma isotopes, ma faʻamautuina atili ai le faʻataʻitaʻiga faaniukilia o le atomika.
### Kemisi Fa'aniukilia ma le Malosiaga Fa'a-Atomika
O le suʻesuʻeina o tali atu faaniukilia ma le radioactivity na faʻalauteleina atili ai le aʻoaʻoga faʻa-atomika. O le galuega faʻapitoa a Marie Curie i le radioactivity, faʻatasi ai ma suʻesuʻega a Henri Becquerel ma le 'au a Rutherford, na taʻitaʻia ai le malamalama e mafai e atoms ona suia le foliga e ala i le pala o le radioactive, faʻasalalauina o vaega ma le malosi.
O le seneturi lona 20 na vaaia ai foi le amataga o le vaitaimi o le atomika. O le atinaʻeina o le fission faaniukilia, lea na muamua faʻaalia e Otto Hahn ma Fritz Strassmann, ma mulimuli ane faʻamatalaina e Lise Meitner ma Otto Frisch, na taitai atu ai i le fausiaina o reactors faaniukilia ma pomu atomika. O le tumutumuga o nei taumafaiga o le Manhattan Project i le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, lea na faʻaalia ai le tele o le gafatia o le malosiaga atomika, mo faʻamoemoega fausia ma faʻaumatia.
### Atina'e Fa'aonaponei ma le Fisiki o Partikela
Ua fa'alauteleina le a'oa'oga fa'a-atomika i aso nei i le vaega o le fisiki o vaega ma le su'esu'eina o malosiaga fa'avae. O le Fa'ata'ita'iga Fa'atonu o le fisiki o vaega e fa'amatalaina ai vaega o protons ma neutrons—quarks—ma a latou fegalegaleaiga e ala i le fesuia'iga o vaega e tauaveina le malosi e pei o gluons. O fa'atelevavega o vaega, e pei o le Large Hadron Collider, e mafai ai e saienitisi ona su'esu'e loloto i le natura o mea, ma fa'aalia ai se ie lavelave o vaega ma malosiaga subatomic.
### Fa'ai'uga
O le atinaʻeina o le aʻoaʻoga faʻa-atomika o se molimau i le fia iloa ma le atamai o tagata. Mai mafaufauga anamua a Democritus i faʻataʻitaʻiga faigata o le quantum mechanics ma le particle physics, ua matuā alualu i luma lo tatou malamalama i le atom. O lenei malaga e faʻamamafaina ai le taua o faʻamaoniga faʻapitoa ma le faʻafouga faʻateorē i le faʻatulagaina o le malamalama faʻasaienisi. A o tatou faʻaauau pea ona suʻesuʻeina le lalolagi subatomika, o le talatuu o le aʻoaʻoga faʻa-atomika o le a musuia ai tupulaga o le lumanaʻi e faʻamatala mea lilo o le atulaulau.