O le talitonuga a Darwin i le amataga o le ola

O le Aʻoaʻoga a Darwin i le Amataga o le Ola

O talanoaga e uiga i le amataga o le ola e masani ona sese le malamalama i ai e pei o le talitonuga o le evolusione. I le talafaasolopito o le saienisi, o Charles Darwin (1809–1882) e sili ona lauiloa i le faamatalaina o le auala e fausia ai ma suia ai le eseesega o meaola ola i augatupulaga e ala i le faiga o le filifiliga faalenatura. Peitai, e lei atiae e Darwin se talitonuga atoatoa i le auala na muamua tupu mai ai le ola mai mea e le o ni ola. Ae ui i lea, o manatu o Darwin e uiga i le evolusione na saunia ai se faavae faasaienisi e matua aoga mo le malamalama i le atinaeina o le ola ina ua uma ona i ai. O lenei tusiga e iloiloina ai le "talitonuga a Darwin i le amataga o le ola" i lona uiga moni: o le mea na faamatalaina e Darwin, o le mea na te lei faamatalaina auiliili, ma le auala na saunia ai e ona mafaufauga le ala mo le suesuega faasaienisi o le amataga o le ola.

O Darwin ma le autū o lana aʻoaʻoga: evolusione, ae le o le “foafoaga muamua”

Na lolomiina e Darwin lana galuega tāua, On the Origin of Species (1859), e tali ai le fesili e uiga i le amataga o meaola—ae lē o le amataga o le ola mai le amataga. Ina ua faaaogā e Darwin le faaupuga “amataga,” o lona uiga o le amataga o meaola e ala i se faagasologa o suiga faifai malie, ae lē o le amataga o le sela muamua. O le uiga autū o lana aʻoaʻoga, o le eseesega o vaega o meaola, ma ona o le faatapulaaina o punaoa, e tupu ai se “tauiviga mo le ola.” O suiga lelei i se siosiomaga e sili atu ai ona ola ma toe fanauina tagata taʻitoʻatasi, ina ia sili atu ona taatele uiga i tupulaga o loʻo mulimuli mai. O lenei faiga na ia taʻua o le filifiliga faalenatura.

I se isi faaupuga, na ofoina atu e Darwin se faʻamatalaga faasaienisi i le auala e mafai ai e le ola o loʻo iai ona suia ma salalau atu i le tele o ituaiga, ma iʻu ai i le eseesega i le Lalolagi. Na ia taulaʻi atu i faiga faʻaola e mafai ona vaʻaia: fesuiaiga, tofi (e ui lava e leʻi tulaʻi mai ni kenera faʻaonaponei), fetuʻunaʻiga, ma suiga i se taimi umi.

O le manatu o le "tupuaga masani" ma le laau o le ola

O se tasi o sao sili a Darwin i le amataga o le ola o le manatu o le tupuaga masani. Na fautuaina e Darwin e foliga mai o meaola uma e tupuga mai i se tasi pe ni nai ituaiga faigofie o le olaga i le amataga. Na ia faamatalaina le talafaasolopito o le olaga e pei o se laau e lala: mai se ogalaau e tasi, e tulaʻi mai ai lala, ona lala lea i ni vaega o meaola ua tatou iloa.

FAITAU FOI  O le matafaioi a Plato i le atinaʻeina o filosofia

E tāua lenei manatu auā e suia ai le vaaiga a tagata mai le faaupuga “na foafoaina eseese ituaiga” i le “e fesootai ituaiga.” O lea la, afai e moni lava sa i ai se “amataga” o le olaga, na manatu Darwin a maeʻa lena amataga, o le atinaʻe mulimuli ane e mulimuli mai i se faagasologa masani e aunoa ma le faalagolago i mea eseese mo ituaiga taitasi.

Filifiliga faanatura o se masini mo le faatupuina o le faigata

Na faamatala foi e Darwin le auala e mafai ai ona tula'i mai ni fausaga faigata e aunoa ma se mamanu tuusa'o, e ala i le faaputuputuina o ni suiga laiti ua faamamaina e le filifiliga faalenatura. Mo se faataitaiga, o le mata—e masani ona faaaogaina o se faataitaiga o se totoga faigata—ua faamatalaina o se taunuuga o suiga faasolosolo mai se foliga faigofie, e malamalama i le malamalama i ni fausaga e faateleina le aoga. O laasaga laiti taitasi e maua ai se tulaga lelei faapitoa, ma sili atu ai ona ono faatumauina i totonu o le faitau aofai.

I le tulaga lautele o le "amataga," o le faʻamatalaga a Darwin ua maua ai se tali i le fesili masani: e faʻapefea ona tulaʻi mai le faigata o mea ola? O le tali a Darwin: e le tatau ona tulaʻi mai le faigata i le taimi e tasi; e mafai ona faʻatupuina e ala i se faiga faifai malie e faʻaaogaina ai le suiga masani ma le filifiliga.

O le ā le tala a Darwin e uiga i le uluaʻi olaga?

Sa fa'aeteete Darwin i le talanoaina o le fesili e uiga i le amataga o le ola. I ona taimi, e le'i lava le alualu i luma o le kemisi ma le biology o sela e fa'amatala ai le faiga e mafai ona fausia ai le ola mai mea e leai ni ola. E le'i fa'atulaga e Darwin se fa'ata'ita'iga auiliili ma mafai ona fa'ata'ita'iina e pei o le filifiliga fa'alenatura. Peita'i, e le'i fa'ate'aina e ia le avanoa e mafua mai ai le ola e ala i faiga fa'alenatura.

O se tasi o manatu e masani ona fa'atatau i ai Darwin o le manatu o le "vaituloto mafanafana la'itiiti". I se tusi patino ia Joseph Dalton Hooker (1871), na mafaufau ai Darwin e mafai ona afua mai le ola i se vaituloto la'itiiti ma mafanafana, fa'atasi ai ma vaila'au, vevela, eletise (e pei o le uila), ma tulaga e lelei mo le fausiaina o ni mea fa'apitoa. Na te le'i fai mai o se a'oa'oga mulimuli lenei, ae o se mea e ono mafai ona tupu. E ui o se manatu fa'apitoa, ae sa i ai sona aafiaga tele o le manatu aua na fa'aalia ai le tulaga o Darwin: o le amataga o le ola e mafai ona fa'amatalaina e tulafono o le natura.

FAITAU FOI  Mea moni manaia e uiga i le Vikings

O Darwin ma le teena o le tupulaga fa'afuase'i masani

I le seneturi lona 19, sa faaauau pea le finauga e uiga i le tupuaga faafuasei: o le talitonuga e faapea, e mafai e mea ola ona tutupu mai mea e le o ni mea ola i lalo o tulaga masani, e pei lava o anufe e "oso mai" mai aano o manu ua pala. O suesuega a Louis Pasteur ma isi na mulimuli ane faaalia ai o le ola (i lalo o tulaga na matauina i lena taimi) na tupu mai i se olaga na iai muamua, ae le o se mea na tupu faafuasei i le olaga i aso faisoo.

Sa talia e Darwin e faapea i lalo o tulaga i le Lalolagi, e le tupu fua le tuputupu aʻe e pei ona sa mafaufauina muamua. Peitai, sa ia tuua le avanoa e faapea o tulaga i le Lalolagi sa matua eseese lava ma atonu na tutupu ai ni tali atu o vailaau e seasea tupu i le taimi nei i le taimi ua tuanai. O lea la, sa teena e Darwin le tuputupu aʻe e pei o se mea e masani ona matauina, ae sa lei aveesea le avanoa e faapea i aso anamua o le Lalolagi, o faiga masani na gaosia ai ni ituaiga ola faigofie.

O le matafaioi o le fesuiaiga ma le tofi: tapulaʻa i le taimi o Darwin

O le isi itu taua i le malamalama ia Darwin o tapulaʻa o le malamalama i kenera i le taimi lea. Sa leʻi iloa e Darwin le DNA poʻo faiga faʻaonaponei o tofi tuufaasolo. Sa ia malamalama o uiga e tuufaasolo, ae sa le manino auala na faia ai. Ae ui i lea, sa tumau pea le malosi o lana talitonuga ona sa faʻavae i luga o le matauina: e eseese tagata taʻitoʻatasi i totonu o se faitau aofaʻi, ma o nisi eseesega e fesoʻotaʻi ma o latou avanoa e ola ai ma toe fanauina.

O lenei tapulaʻa e aʻafia ai talanoaga e uiga i le amataga o le ola auā ina ia faʻamatalaina le aliaʻe mai o uluaʻi ituaiga ola, e manaʻomia ona tatou malamalama i le auala e teuina ma kopiina ai faʻamatalaga faʻaola. E leai se faʻavae faʻavae o Darwin mo faʻamatalaga tau kenera. O le mea lea e le o se mea e ofo ai lona le ofoina atu o se aʻoaʻoga auiliili mo le aliaʻe mai o le uluaʻi faiga tofi.

FAITAU FOI  Talafaasolopito o le feeseeseaiga i le va o Isaraelu ma Palesitina

Mai ia Darwin i aʻoaʻoga faʻaonaponei e uiga i le amataga o le ola

E ui lava e leʻi amataina e Darwin le aʻoaʻoga o le amataga o le ola i le tulaga faʻaonaponei o vailaʻau-faʻaola, ae o ana sao na fesoasoani e faʻatulaga ai mafaufauga faasaienisi e uiga i le ola. Na finau Darwin e mafai ona faʻamatalaina mea tutupu faʻaola e ala i mafuaʻaga masani, e aunoa ma le manaʻomia e faʻatulaga ni faʻalavelave faʻapitoa mo meaola taʻitasi. O lenei tulaga faʻavae na uunaʻia ai saienitisi mulimuli ane e tulituliloa le suʻesuʻega faasaienisi o le amataga o le ola.

I le seneturi lona 20, na atiae ai le suʻesuʻega o amataga o le ola i se matata tulaga ese e masani ona taʻua o le abiogenesis poʻo le evolusione faʻakemikolo. O faʻataʻitaʻiga e pei o le Miller-Urey (1953) na taumafai e faʻataʻitaʻi pe mafai e molelaʻau faʻaola faigofie ona fausia mai kasa e manatu na i ai i le ea muamua o le Lalolagi. Ona oʻo mai lea o le manatu "lalolagi RNA", le suʻesuʻega o pu hydrothermal, ma isi faʻataʻitaʻiga eseese. E leai se tasi o nei mea na maua saʻo mai ia Darwin o ni aʻoaʻoga atoatoa, ae o le agaga o Darwin—o faiga masani faasolosolo e mafai ona mafua ai le faigata—e ogatasi ma auala faʻaonaponei.

I'uga

Afai o le “aʻoaʻoga a Darwin i le amataga o le ola” e malamalama i ai o se aʻoaʻoga e uiga i le aliaʻe mai o le ola muamua mai mea e leai ni ola, ona leʻi tuʻuina mai lea e Darwin se faʻamatalaga auiliili ma faʻaiʻu. O lana taulaʻiga autū o le amataga lea o ituaiga meaola e ala i le evolusione, aemaise lava le faiga o le filifiliga faanatura, ma le manatu o se tuaa tutusa e avea ma faavae o le laau o le ola. Ae sa i ai foʻi se faatosinaga tele a Darwin: na ia faʻamalosia le manatu e mafai ona malamalama i le ola ma lona eseesega e ala i tulafono faanatura, ma na ia tuʻua le avanoa e ono tulaʻi mai ai le ola muamua i lalo o tulaga eseese i le Lalolagi muamua, e pei ona ia mafaufau i ai i le manatu o “vaituloto mafanafana laiti.”

O lea la, o le sao o Darwin i le finauga i le amataga o le ola e taoto tele lava i lana faavae o le evolusione ma mafaufauga faasaienisi lea na uunaia ai nisi suesuega. Na faamatala e Darwin le auala na suia ai ma alualu i luma ai le ola ina ua mavae lona tulaʻi mai—o se faamatalaga na avea ma faavae o le biology i aso nei—ae o le fesili i le auala na muamua tulaʻi mai ai le ola na avea ma se galuega faasaienisi mo augatupulaga na sosoo ai.

Taofi faamatalaga