Talafaasolopito o le atinaʻeina o le faiga faatemokalasi

Talafaasolopito o le Atinaʻeina o le Faiga Faatemokalasi

O le faatemokalasi o se tasi o faiga faapolokiki e sili ona taatele i le lalolagi i aso nei. I se faaupuga faigofie, o le faatemokalasi e malamalama i ai o se malo e mafua mai i le finagalo o tagata, e taitaia e tagata, ma e faasino i mea e fiafia i ai tagata. Peitai, o le faatemokalasi e le o se manatu e tupu faafuasei ma atoatoa. Na alualu i luma i se talafaasolopito umi, na oo i ai le lelei ma le leaga, suiga o foliga, ma le aafia i tulaga lautele, tamaoaiga, aganuu, ma le atamai i nofoaga eseese. O lenei tusiga e iloiloina ai le atinaeina o le talafaasolopito o le faiga faatemokalasi mai lona amataga seia oo i le vaitaimi o aso nei.

O le Amataga o le Temokalasi i le Lalolagi Anamua

O le upu "temokalasi" e sau mai upu Eleni o demos (tagata) ma kratos (malosi). O le ituaiga faatemokalasi sili ona lauiloa i le amataga na aliaʻe mai i Atenai i le seneturi lona 5 T.L.M. Sa lauiloa le faatemokalasi Atenai o se faatemokalasi tuusaʻo aua e mafai e tagatanuu (o ē agavaa) ona auai i fonotaga ma auai tuusaʻo i le faia o faaiuga i faiga faavae a le malo. O se mea fou tele lea pe a faatusatusa i malo faalemalo po o malo maualuluga na pulea i lena taimi.

Peita’i, sa i ai ni tapula’a taua i le faatemokalasi a Atenai: e le’o tagata uma na ta’ua o ni tagatanuu. Sa leai ni aia tatau fa’apolokiki a fafine, pologa, ma tagata malaga mai. Ae ui i lea, o le aafiaga a Atenai na fa’aalia ai le manatu taua e fa’apea, o le fa’atulafonoina o le pule e mafai ona mafua mai i le auai o tagatanuu. E le gata i Atenai, o le fa’atinoina o le auai fa’apolokiki e mafai fo’i ona maua i ituaiga eseese i le tele o sosaiete anamua, e pei o le tele o malo i Italia anamua ma ituaiga o felafolafoa’iga i nu’u fa’ale-aganu’u, e ui lava e le’o fa’aaogaina uma e i latou le upu faatemokalasi.

I Roma, na atiina ae le faatemokalasi i le tulaga o se malo faitele, aemaise lava ina ua maeʻa ona faatoilaloina tupu i le pe tusa o le 509 T.L.M. Na faamamafa e le Malo Faitele o Roma le vaevaeina o le pule e ala i faalapotopotoga e pei o le Senate ma le fono a tagata lautele. E ui ina mulimuli ane alualu i luma Roma i se malo tele, o ona talatuu faale-faalapotopotoga, e pei o tulafono tusitusia ma le manatu o le malo e faatapulaaina e tulafono, na avea ma musumusuga taua mo vaitaimi mulimuli ane.

O Vaitau Tutotonu: Pa'ū ma Fatu Fou

Ina ua mavae le pa'ū o le Emepaea o Roma i Sisifo, na ulufale atu ai Europa i le Vaitau Tutotonu, o se vaitaimi o le tele o faatosinaga i pulega faalemalo ma le pulega a le ekalesia. O le faatemokalasi, i le uiga o le lautele o le auai i faiga faaupufai, sa foliga mai ua vaivai. Peitai, e le faapea ai ua mou atu atoa le manatu o le faatapulaaina o le pule.

FAITAU FOI  O le iʻuga o le faailogalanu i Aferika i Saute

I le seneturi lona 13, o se tasi o pepa sili ona tāua i le talafaasolopito o le faatemokalasi faʻaonaponei na fanau mai i Egelani: o le Magna Carta (1215). O lenei pepa, e le o se ituaiga faatemokalasi faʻaonaponei, na faʻavaeina ai le mataupu faavae e faʻapea o le pule faʻale-tupu e le o se mea e le atoatoa. Sa manaʻomia le tupu e usitaʻia le tulafono ma faʻaaloalo i nisi o aia tatau, aemaise lava mo aliʻi maualuluga. I le aluga o taimi, na avea ai le Magna Carta ma faʻailoga tāua o le pule a le tulafono ma tapulaʻa o le pule.

I nisi o itulagi o Europa, na tulaʻi mai ai faʻalapotopotoga faʻa-sui na avea ma amataga o palemene. Na faʻavaeina e Egelani se palemene lea na faʻateleina lona malosi i le aluga o taimi, aemaise lava ina ua maeʻa feeseeseaiga i le va o le tupu ma aliʻi maualuluga ma tagata. Na atiina ae foʻi e aʻai fefaʻatauaʻiga a Europa ni faiga faʻalotoifale e sili atu ona auai, e ui lava e masani ona faʻatapulaʻaina i nisi vaega e mauoa pe tulaga maualuga.

Toe Fa'afouina ma le Malamalama: Le Fanau Mai o le Temokalasi Fa'aonaponei

I le ulufale atu i le Renaissance ae maise lava le Enlightenment (seneturi lona 17 ma le 18), na amata ona vave ona atiina ae manatu e uiga i le saolotoga o tagata taitoatasi, le mafaufau lelei, ma aia tatau a tagata. O tagata mafaufau e pei o John Locke, Montesquieu, ma Jean-Jacques Rousseau sa i ai se sao taua i le faʻatulagaina o aʻoaʻoga faʻapolokiki faʻaonaponei lea na lagolagoina ai le faatemokalasi.

Na faamamafa e John Locke aia tatau faalenatura a tagata e pei o le ola, saolotoga, ma meatotino. Na ia finau o loo i ai malo e faavae i luga o se konekarate faaagafesootai ma e tatau ona puipuia nei aia tatau. Afai e solia e le malo nei aia tatau, e i ai le aia tatau a tagata e aveese ai. Na faalauiloa e Montesquieu le manatu o le vaevaeina o pule i vaega o le tulafono, pulega, ma le faamasinoga, e faamoemoe e puipuia ai le pule sauā. Na faamamafa e Rousseau le manatu o le pule silisili ese a tagata lautele ma le "finagalo lautele" o le faavae lea mo le aloaia o le malo.

O nei manatu na avea ma musumusuga mo se fouvalega tele lea na suia ai le faafanua faaupufai o le lalolagi.

O Fouvalega Tele: Amerika ma Falani

O le Fouvalega Amerika (1776) na fa'ailogaina ai le fanau mai o le malo-setete fa'aonaponei, e fa'avae i luga o le mataupu fa'avae o le malo e fa'avae i luga o le maliega a tagata. Na fa'atuina e le Fa'avae o le Iunaite Setete le vaevaeina o pule, le filifilia o sui, ma le puipuiga o aia tatau a tagatanuu e ala i le Pili o Aia Tatau. E ui i le amataga sa fa'atapula'aina le palota (mo se fa'ata'ita'iga, e tele setete sa mana'omia le umiaina o fanua, ma sa fa'aauau pea le nofo pologa), ae o le Fouvalega Amerika na fa'ailogaina ai se la'asaga taua i le atina'eina o le fa'atemokalasi fa'avae.

FAITAU FOI  O le talafaasolopito o le atinaʻeina o le matematika mai lea taimi i lea taimi

O le Fouvalega Farani (1789) na aumaia ai le manatu o le "saolotoga, tutusa, ma le usoga." Na soloia ai le malo pule tutoatasi ma faalauteleina ai le manatu o tagata uma e iai aia tatau faapolokiki. Peitai, na faaalia ai foi e le Fouvalega Farani le faigata o le faatemokalasi: feeseeseaiga i totonu, sauaga faapolokiki i le taimi o le Puleaga o le Faatupu Faalavelave, ma mulimuli ane le tulaʻi mai o le pule faamalosi i le tulaga o le Malo o Napoleone. Ae ui i lea, o le faatosinaga a le Fouvalega Farani na salalau lautele i Europa ma le lalolagi atoa, ma faamalosiauina ai manaoga mo se faavae ma se sui o tagata lautele.

Seneturi lona 19: Fa'alauteleina o Aia Tatau Fa'apolokiki ma le Temokalasi Sui

I le seneturi lona 19, na atiina ae ai le faatemokalasi e ala i le faalauteleina o le palota ma le faamalosia o faalapotopotoga fai ma sui. I le amataga, o faatemokalasi i aso nei e masani ona avea ma faiga faatemokalasi fai ma sui: o tagata e filifilia sui e faia faaiuga faaupufai. Sa manatu o lenei mea e sili atu ona moni mo atunuu e toatele tagata nai lo le faatemokalasi tuusao.

I Peretania, na faia ni toe fuata’iga fa’apolokiki e ala i Tulafono o Toe Fuata’iga (1832, 1867, 1884), lea na fa’alauteleina ai le pule ma fa’aitiitia ai le pule a le au maualuluga. O vaega faigaluega ma iuni a tagata faigaluega na tuleia aia tatau fa’apolokiki ma le puipuiga lautele. I atunu’u eseese o Europa, o le galu o fouvalega o le 1848 na fa’aalia ai mana’oga mo le saolotoga o le au tusitala, se fa’avae, ma se malo e sili atu ona fa’atusalia.

I le taimi lea, sa masani ona iai faatasi le faatemokalasi ma le faiga faapisinisi tau pisinisi ma suiga tetele i le va fealoai. O le fausiaina o taulaga, aoga, ma ala o faasalalauga lautele sa fesoasoani i le auai lautele i faiga faaupufai. Peitai, sa feagai foi le faatemokalasi ma luitau: le le tutusa o le tamaoaiga, le faaaogaina sese o le vasega faigaluega, ma le pulega faakolone, lea na faaalia ai tulaga faalua—faatemokalasi i le atunuu o loo kolone, ae o le pule i atunuu o loo kolone.

O le Seneturi lona 20: Ua Fa'alauteleina ma ua Fa'ata'ita'iina le Fa'atemokalasi

O le seneturi lona 20 na vaaia ai le salalau atu o le faatemokalasi, ae na tofotofoina foi e manatu faapolotiki sauā ma taua a le lalolagi. Ina ua maeʻa le Taua Muamua a le Lalolagi, na faaaogaina e le tele o atunuu ni faiga faapalemene ma faalauteleina le aia tatau e palota ai, e aofia ai ma tamaitai. Peitai, o faalavelave tau tamaoaiga ma le le mautu o faiga faaupufai na mafua ai le faiga faafitafita ma le faiga faa-Nasi i Italia ma Siamani, ma le faamalosia o le faiga faa-komunisi i le Soviet Union. E tele atunuu faatemokalasi na pa'ū pe liua i ni pulega pule sauā.

Ina ua maeʻa le Taua Lona Lua a le Lalolagi, na toe malosi le faatemokalasi, aemaise lava i Europa i Sisifo, Amerika i Matu, ma isi atunuu. O le fanau mai o Malo Aufaatasi (UN) ma le Folafolaga Lautele o Aia Tatau a Tagata (1948) na faamalosia ai tulaga faatauaina i le lalolagi atoa o aia tatau faapolokiki ma saolotoga faalemalo. I le ogatotonu o le seneturi lona 20, na tupu ai se galu o le faatemokalasi i itulagi eseese: le aveesea o le pulega faakolone i Asia ma Aferika, suiga faatemokalasi i Amerika Latina, ma le pa'ū o pulega faakomunisi i Europa i Sasaʻe i le faaiuga o le 1980 ma le amataga o le 1990.

FAITAU FOI  Talafaasolopito o aganuu anamua a Saina

Peita’i, e lē o taimi uma e sologa lelei ai le faatemokalasi. O nisi atunuu ua oo i ai ni fouvalega faamiliteli, taua faalemalo, po o se solomuli faatemokalasi. O le isi lu’itau o le auala e fausia ai ni faalapotopotoga malolosi, le pule a le tulafono, ma se aganuu faaupufai e faaaloalo i le eseesega ma le fesiitaiga filemu o le pule.

Vaitaimi Fa'aonaponei: Lu'itau Fou mo le Temokalasi

I le ulufale atu i le seneturi lona 21, o loo feagai le faatemokalasi ma luʻitau e sili atu ona lavelave. O le lalolagi atoa o lona uiga o faaiuga faapolokiki e masani ona aafia e le tau faavaomalo, maketi faavaomalo, ma faalapotopotoga faavaomalo. Ua i ai se aafiaga lua o tekinolosi faamatalaga: faalauteleina le avanoa i faamatalaga ma le auai, ae ua mafua ai foi ona i ai faamatalaga sese, fevaevaeaiga, ma le taufaasese o manatu o tagata lautele e ala i ala o faasalalauga lautele.

I le tele o atunuu, o loo aliaʻe mai faailoga o le lauiloa ma le le talitonuina o faalapotopotoga faaupufai. O nisi tagata e lagona e le mafai e le faatemokalasi ona foia le le tutusa o le tamaoaiga ma manaoga lautele. I le isi itu, o loo i ai foi se uiga e faamalosia ai le pule malosi i lalo o le foliga o le mautu ma le saogalemu. O le mea lea, e manaomia ai faatemokalasi i aso nei ona fetuutuunai pea, faamalosia le manino, le tali atu, le puipuiga o aia tatau a tagata laiti, ma le auai taua o tagatanuu.

Fa'ato'a

O le talafaasolopito o le atinaʻeina o faiga faatemokalasi ua faʻaalia ai o le faatemokalasi o le taunuuga lea o se alualu i luma umi na aʻafia i le poto masani faasolopito ma le tauiviga o manatu. Mai le faatemokalasi tuusaʻo i Atenai i le faatemokalasi sui o aso nei, mai le faʻatapulaʻaina o le pule a tupu i le iloaina o aia tatau a tagata, o loʻo faʻaauau pea ona faʻaleleia le faatemokalasi aʻo feagai ma luʻitau fou. O le faatemokalasi e le na o se faiga palota, ae o tulaga faatauaina ma faiga e manaʻomia ai le faaaloalo i le tulafono, saolotoga, tutusa, ma le avanoa mo eseesega. O le mea lea, o le tumau o le faatemokalasi e faʻalagolago tele i le malamalama ma le auai o ona tagatanuu, faʻapea foʻi ma le mafai o faʻalapotopotoga faʻapolokiki e tali atu i taimi fesuisuiaʻi.

Taofi faamatalaga