Talafaasolopito o le Atinaʻeina o Tusitusiga o le Lalolagi
O tusitusiga o le lalolagi o se fa'ata o le aganu'u a tagata. E ala i galuega fa'atusitala, e mafai ona tatou va'aia le auala e malamalama ai tagata i le olaga, fa'atulaga tulaga fa'atauaina, fa'amanatuina le matagofie, ma fa'atalanoaina fa'atasi le pule ma le fa'amasinoga le tonu. O le talafa'asolopito o le atina'eina o tusitusiga o le lalolagi e le o se tala fa'asolosolo, ae o lo'o aga'i atu i vaitau eseese, itulagi, gagana, ma tū ma agaifanua. Mai tala tu'ugutu na usuina i tafatafa o afi i tala fa'aonaponei ma tusitusiga numera, o lo'o fa'aauau pea ona alualu i luma tusitusiga fa'atasi ai ma le fa'agasologa o le sosaiete. O lo'o mulimuli mai se aotelega fa'asolosolo o le malaga umi o tusitusiga o le lalolagi.
1. Tusitusiga Tu'ugutu: O A'a Muamua
A o leʻi amataina e tagata le tusitusi, sa iai tusitusiga i le gagana tautala. O tala tuufaasolo, tala o le foafoaga, tala tuu o toa, sipela, ma pese faaletapuaiga sa tuufaasolo mai lea tupulaga i lea tupulaga. O nei agaifanua e le gata o faafiafiaga, ae o ni meafaigaluega foi mo aoaoga tau amio, faamalamalamaga o mea tutupu faalenatura, faamalosia o le faasinomaga o le vaega, ma o se auala e faasaoina ai le talafaasolopito.
O tala fa'asolopito e pei o le Iliad ma le Odyssey, na mulimuli ane tusia i Eleni, e fa'avae i tū ma aga tu'u. O tū ma aga fa'apena fo'i e iai i isi vaega o le lalolagi: o tala i tagata fai griot i Aferika i Sisifo, o tala ma solo na usuina i le lalolagi o Malaya, ma tala fa'asolopito i Initia na atia'e i le Mahabharata ma le Ramayana. O tusitusiga tu'u e fa'ailoga ai se vaitaimi na malamalama ai i upu o ni mea malolosi—e mafai ona fa'amalolo, fetu'u, fa'amalosia, pe fa'atasia.
2. Le Fanau Mai o Tusitusiga ma Tusitusiga Anamua
O le atinaʻeina o tusitusiga na tatalaina ai se mataupu fou. Faatasi ai ma le mafai ona faamaumauina, ua le toe faalagolago atoatoa tusitusiga i le manatuaga faatasi. Na amata ona fausia e galuega anamua se "canon" faaleaganuu lea o le a tumau mo le faitau afe o tausaga.
O se tasi o galuega aupito leva o le Tala Fa'asolopito o Gilgamesh mai Mesopotamia, lea e su'esu'eina ai autu o le ola pea, faigauo, ma le fefe o tagata i le oti. I Aikupito anamua, o tusitusiga e pei o le Tusi a ē ua Maliliu na tu'ufa'atasia ai tatalo, mantra, ma ta'ita'iga fa'aleagaga. I Saina, na alia'e mai ai tusitusiga masani e pei o le Shijing (Tusi o Pese), o lo'o i ai solo fa'aleaganuu ma fa'alemalo, fa'apea fo'i ma tū ma aga fa'afilosofia na a'afia ai tusitusiga, e pei o le Confucianism ma le Taoism.
I le taimi nei, i Eleni ma Roma, sa manuia tusitusiga: o tala faanoanoa o Aeschylus, Sophocles, ma Euripides; o tala malie a Aristophanes; ma solo tetele ma solo fa'apese na avea ma fa'avae o le a'oa'oga fa'ale-aganu'u i Sisifo. I Roma, na tusia ai e Virgil le Aeneid, o se tala tele na tu'ufa'atasia ai tala fa'afagogo ma fa'asalalauga fa'apolokiki.
3. Tusitusiga o le Vaitaimi Tutotonu: Lotu, Tala Fa'asolopito, ma le Alofa Fa'a-Roma
O le Vaitau Tutotonu (pe tusa o le seneturi lona 5 i le seneturi lona 15) e masani ona fesootaʻi ma le pule a lotu, ae o le vaitaimi lea na salalau lautele ai tusitusiga i gagana eseese ma ituaiga eseese. I Europa, na manuia ai galuega faa-Kerisiano, faatasi ai ma tala toa e pei o Beowulf ma Le Pese a Roland. O tala ia Tupu Arthur ma le Au Naita o le Laulau Lapotopoto na mafua ai ona amata le agaifanua faale-aromata, ma faamamafaina ai le alofa, le mamalu, ma le malaga.
I le lalolagi Isalama, sa oo i tusitusiga se vaitaimi auro. Sa atiina ae solo Arapi ma le malosi faaleo, ae o Peresia na fanau mai ai tusisolo sili e pei o Rumi, Hafez, ma Ferdowsi faatasi ai ma le Shahnameh. I lenei agaifanua, o autu o le alofa faalilolilo, le sailiga mo le Atua, ma le mafaufau loloto i amioga mama e sili ona taatele. O le aoina o tala o le Afe ma le Tasi le Po o loo faaalia ai foi le manaia o tala faatulagaina e tumu i le malie, faalavelave ma tala fatu.
I Asia i Sasaʻe, na gaosia e Iapani ni galuega mataʻina e pei o le The Tale of Genji (Murasaki Shikibu), e masani ona taʻua o le tusi tuai i le lalolagi, ona o lona faʻamatalaga auiliili o le mafaufau ma le olaga i le maota. O tū ma aga faʻa-tusitala a Asia e faʻaalia ai e leʻi naʻo Sisifo na afua mai ai tala fou.
4. Toe Fa'afouina ma le Humanism: Tagata i le Ogatotonu
O le Renaissance (seneturi lona 14 i le 17) na faʻailogaina ai le toe faʻafouina o le naunau i tusitusiga masani a Greco-Roma ma le fanau mai o le humanism—o se manatu na tuʻuina ai le tagata soifua, le mafaufau, ma le poto masani faalelalolagi i le totonugalemu o le mafaufau. I Italia, na tusia ai e Dante le Divine Comedy, na atiina ae e Petrarch le sonnet, ma na tusia e Boccaccio le Decameron, lea na tuʻufaʻatasia ai le tala faʻa-alofa, faʻataʻitaʻiga, ma faitioga lautele.
I Egelani, na faʻatusalia e Shakespeare le tumutumuga o tala faatino o le Renaissance. O ana galuega na faʻaalia ai le lavelave o tagata soifua: le naunautaʻiga, le lotoleaga, le alofa, le pule, ma le faʻalavelave tau amio. I Sepania, na tusia ai e Cervantes le Don Quixote, o se galuega e masani ona manatu i ai o se faʻailoga taua i le tala faʻaonaponei ona o lona taʻalo i le va o le mea moni ma le mafaufau, faʻapea foʻi ma lana faitioga o le toa faʻafealofani.
O le fa'afouga a Gutenberg o le masini lomitusi na fa'avavevaveina ai le salalau atu o tusi. Na faigofie ona maua tusitusiga, ma faasolosolo malie ona siitia mai le pule a fa'amasinoga ma fa'alapotopotoga fa'alelotu i se lautele lautele.
5. O le Malamalama ma le Fanau Mai o le Tusi Fa'aonaponei
I le seneturi lona 17 ma le 18, na faʻamamafa ai e le vaitaimi o le Malamalama le mafaufau, le saienisi, ma le faitioina o pulega masani. Na avea tusitusiga ma auala mo finauga faʻaagafesootai ma faʻapolokiki. I Falani, na tusia ai e Voltaire ni tala faʻatauemu faʻafilosofia; i Egelani, na aliaʻe mai ai galuega e pei o Robinson Crusoe (Defoe) ma Gulliver's Travels (Swift), na tuʻufaʻatasia ai mea mataʻutia ma faitioga ogaoga o le sosaiete.
I le vaitaimi lea, na atiina ae ai le tala o se ituaiga tala e taua tele. Sa mafai ona faʻaalia ai le olaga i aso faisoo, vasega faʻaagafesootai, ma suiga tau tamaoaiga. Sa tuʻuina atu ai le avanoa i tagata "masani", ae le o ni toa, ma faʻaalia ai mea moni e latalata i le au faitau.
6. Fa'a-Romantisi, Fa'a-Mea Moni, ma le Fa'a-Natura
O le seneturi lona 19 na faailogaina i se tali atu faasaga i le mafaufauga faalemafaufau o le Malamalama. Na faamamafaina e le Romanticism lagona, mafaufauga, natura, ma le saolotoga o le tagata lava ia. Na faamamafaina e tusisolo e pei o Wordsworth ma Goethe aafiaga i totonu ma le sailiga mo le uiga o le olaga. O lenei vaitaimi na vaaia ai foi le fanau mai o galuega gothic ma tala fatu pogisa lea na faalauteleina ai tuaoi o tusitusiga.
Peita’i, o le fa’atupuina o pisinisi ma suiga fa’aagafesootai na fanau mai ai le Realism: o tusitusiga na taumafai e fa’aalia le olaga e pei ona i ai. Na fa’amamafa e Charles Dickens le mativa i totonu o le taulaga; Na su’esu’eina e Tolstoy ma Dostoevsky le lavelave o amioga ma mafaufauga; Na fa’afanua auiliili e Balzac le sosaiete Farani. Mulimuli ane, na tuleia e le Naturalism le realism i se tulaga ogaoga, ma fa’amamafa ai le determinism—o tagata e fa’atulagaina e mea tau si’osi’omaga, tamaoaiga, ma mea tau ola.
7. Fa'aonaponei: Fa'ata'ita'iga i ni Faiga Fou ma le Malamalama
O le amataga o le seneturi lona 20 na aumaia ai ni faalavelave tetele: taua a le lalolagi, le pa'ū o malo, le fausiaina o taulaga, ma faafitauli o le faasinomaga. Na tula'i mai faiga faaonaponei e tali atu ai, ma faataitai i le faiga ma le gagana. E le tatau ona toe sa'o lelei tala; e mafai ona vaevaeina fuafuaga; e mafai ona tafe saoloto mafaufauga o tagata i se vaitafe o le mafaufau.
Na gaosia e James Joyce, Virginia Woolf, ma Franz Kafka ni galuega na pu'eina ai le fa'aesea o tagata fa'aonaponei. Na pu'eina fo'i e solo a T.S. Eliot le malepelepe o se aganu'u malepelepe. Na fa'aalia e le Modernism e le gata ina fa'amatala e tusitusiga tala ae fesiligia fo'i le auala e fa'amatala ai tala.
8. Tusitusiga Fa'aonaponei ma Tusitusiga Fa'aonaponei: Tele Leo, Tele Manatu
Ina ua maeʻa le Taua Lona Lua a le Lalolagi, na tulaʻi mai ai le postmodernism, ma teena ai upu moni e tasi ma e masani ona taʻalo i le faʻatauemu, faʻataʻitaʻiga, ma tala fatu. Na fesiligia e galuega postmodern le tuaoi i le va o mea moni ma tala fatu, tusitala ma le faitau, talafaasolopito ma tala faʻamatala.
I le taimi lava e tasi, ua faʻateleina le tele o tusitusiga faʻalelalolagi. O loʻo faʻateleina leo mai atunuʻu na faʻaauauina le pulega o malo, e faʻatalanoaina ai autu o le faasinomaga, mafatiaga faʻakolone, femalagaaʻiga, ma teteʻe faʻaleaganuu. O loʻo atiaʻe tusitusiga Amerika Latina e ala i le faʻataulāitu moni—o se sitaili faʻamatala tala e faʻafefiloi lelei ai le moni faʻaagafesootai ma elemene tala faʻataulāitu. O loʻo faʻateleina foʻi le talanoaina o tusitusiga Aferika, Asia i Saute, ma Asia i Sautesasaʻe i le lalolagi atoa.
I le vaitaimi nei, o tusitusiga e fesoʻotaʻi foʻi ma tekinolosi: tusi eletise, faʻavae tusitusi i luga ole initaneti, ma faʻasologa o tala faʻamatala fegalegaleai. E ui ina suia ala o faasalalauga, ae o loʻo tumau pea le manaʻoga o tagata mo tala: ia malamalama ia i tatou lava ma le lalolagi.
Fa'ato'a
O le talafaasolopito o le atinaʻeina o tusitusiga o le lalolagi o se talafaasolopito o suiga i le auala e talanoa ai tagata e uiga i le olaga. Mai tala tuugutu i tala faʻaonaponei, mai solo faʻaleagaga i tala faʻatauemu faʻapolokiki, o tusitusiga sa avea pea ma nofoaga e feiloaʻi ai mafaufauga ma mea moni. E puipuia ai manatuaga faʻatasi, faʻaalia ai faitioga, faʻafaileleina ai le agaalofa, ma faʻamauoa ai gagana. O le mafuaʻaga lea e le uma ai tusitusiga o le lalolagi—e faʻaauau pea ona alualu i luma aʻo faʻaauau pea ona fesili tagata, moemiti, ma saili uiga i le malaga a le aganuʻu.