O le Fouvalega Falani ma le uiga o le faʻatusa o le guillotine

O le Fouvalega Falani ma le Fa'ailoga o le Guillotine

O le Fouvalega Falani (1789–1799) e masani ona manatua o se tasi o suiga sili ona taua i le talafaasolopito o ona po nei. E le na o se suiga o le pulega mai le pulega a le malo pule tutoatasi i se ituaiga o malo e fai mai e faalagolago i le pule silisili ese a le atunuu, ae faapea foi ma se mafuiʻe lautele, tamaoaiga, ma aganuu na luluina ai Europa. Mai le faaupuga "Liberté, Égalité, Fraternité" i le faatoilaloina o le Tupu o Louis XVI, o le fouvalega na faaalia ai le faamoemoe ma le fefe, le manatu faapito ma le sauā. I le lotolotoi o lenei vevesi, o le guillotine—o le meafaigaluega lauiloa o le vavaeese o ulu o le vaitaimi o le Terror—na tulaʻi mai e le gata o se meafaigaluega o le faasalaga oti ae o se faailoga e tumu i uiga. Na atagia ai le naunautaiga mo le "faamasinoga tonu" talafeagai ma tutusa, ae na faatusaina ai foi le le amanaiaina o faiga faapolotiki ma le pule a le setete i ona tagatanuu.

Talaaga: O le Fa'alavelave na Afua ai le Fouvalega

Na tulaʻi mai le Fouvalega Falani mai se faʻalavelave faʻafuaseʻi ua leva ona i ai. I le tulaga tau tamaoaiga, sa i ai aitalafu tetele a le atunuʻu mai taua—e aofia ai le lagolago a Falani mo le Fouvalega Amerika—ae le tonu le faiga o lafoga. Sa fiafia aliʻi ma faifeʻau (o le First ma le Second Estates) i le tele o avanoa, aʻo mamafa le avega o lafoga i tagata lautele (le Third Estate), mai le au faipisinisi i le taulaga e oʻo atu i le au faifaatoʻaga.

I le va fealoai, o le lē tutusa o tulaga na faʻatupuina ai le faʻateleina o le lē fiafia. O le au bourgeoisie—o ē aʻoaʻoina ma e fai si tamaoaiga—na latou iloa ua tapunia faitotoʻa o le pule ona o le avanoa o le fanau mai, ae lē o le agavaa. I nuʻu i tua, na feagai ai tagata faifaatoʻaga ma le siʻitia o tau o falaoa, seleselega leaga, ma tiute faʻafeudal na manatu o se faiga faʻasauā. I le mafaufau, na salalau atu manatu o le Enlightenment: Rousseau, Voltaire, ma Montesquieu na musuia ai faitioga o le absolutism ma faʻalauiloa manatu o le konekarate faʻaagafesootai, saolotoga faʻalemalo, ma le vaevaeina o pule.

Na faateteleina feeseeseaiga ina ua valaauina e Louis XVI le Fono Aoao i le 1789 e foia le faafitauli tau tupe. Peitai, na tatalaina e lenei fonotaga se avanoa fou faaupufai: na tautino mai e le Third Estate o ia lava o le Fono Aoao a le Atunuu. O le pa'ū o le Bastille i le aso 14 o Iulai, 1789, na faatusa i le amatamata o le fefe o tagata lautele ma le pa'ū o le pulega tuai. Mai lena taimi, na ulufale atu ai le fouvalega i ni vaega ogaoga, aemaise lava a o feagai Falani ma le taufaamatau o taua mai fafo ma le tetee i le fouvalega mai totonu.

FAITAU FOI  O le Fouvalega Amerika ma lona aafiaga i le lalolagi

Mai le Idealism i le Sauāga Faapolokiki

I le amataga, na aumaia e le fouvalega se polokalame toe fuataʻiga: o le Folafolaga o Aia Tatau a Tagata ma Tagatanuu (Déclaration des Droits de l'Homme et du Citoyen) na faʻamaonia ai le saʻolotoga, tutusa i luma o le tulafono, ma le pule silisili ese a tagata lautele. Na soloia fausaga faʻale-feudal, luʻitauina avanoa faʻa-aririsiano, ma amata ona toe faʻaleleia le pulega a le setete.

Peita’i na vave ona fa’aleagaina le tulaga. Na fa’ato’ilaloina Falani i le taua fa’asaga i se fa’apotopotoga o malo fa’a-Europa, ona o le popole i le salalau atu o le fouvalega. I totonu o le atunu’u, na tula’i mai ai feeseesea’iga i le va o vaega fa’apolokiki: o le au Girondins e sili atu le to’afilemu ma le au Jacobins e sili atu le malosi. O le popole i le fa’alata, fa’aputuga oloa, fa’alavelave, ma le fouvalega na fa’amalosia ai le manatu o le “fa’alavelave fa’afuase’i o le fouvalega”—o le manatu e fa’apea o fuafuaga fa’apitoa e tatau ona fa’asaoina ai le fouvalega.

O le vaega sili ona mata’utia o le Puleaga o le Fa’amata’u (1793–1794), ina ua fa’apotopoto e le Komiti o le Saogalemu Lautele (aemaise lava i lalo o le faatosinaga a Robespierre) le pule ma fa’atino ni faiga fa’asauā fa’asaga i “fili o le fouvalega.” I le taimi lea, na avea ai le guillotine ma auala autū e fa’atino ai le fa’asalaga i luma o le lautele. E faitau afe tagata—o ali’i maualuluga, faife’au, faipule, ma e o’o lava i tagata lautele—na fa’asalaina, e masani lava i lalo o fa’amasinoga fa’avavevave ma moliaga mama.

O le Guillotine: Amataga ma Aiaiga o le “Atagata”

O le mea e malie ai, o le guillotine sa muai faʻalauiloaina o se mea fou e sili atu le "agamalu". A o leʻi oʻo i le fouvalega, e eseese ituaiga o faasalaga oti ma e masani ona tiga: tautau, susunuina, vavae ese o le ulu i se pelu poʻo se toʻi (lea e ono le manuia pe afai e le tomai le tagata faʻasalaina). O eseesega o vasega na aʻafia ai foʻi le auala e oti ai: e sili atu ona vavae ese o latou ulu e aliʻi, aʻo tagata lautele e masani ona maua ni faʻasalaga e sili atu ona sauā.

O le guillotine—lea e fesootaʻi ma le fomaʻi o Joseph-Ignace Guillotin, e ui lava na atiaʻe e isi lona mamanu—na fuafuaina e avea ma se masini vave ma "tutusa". O lona manatu autū: e le tatau ona avea le oti ma se faʻaaliga o le faʻasauāina, ma e tatau i le tulafono ona taulimaina tutusa tagata uma. I totonu o le faʻavae o se fouvalega lea na lagolagoina ai le tutusa, o se masini e tasi mo tagata uma na vaʻaia o loʻo faʻatinoina le mataupu faavae o le tutusa i luma o le tulafono.

FAITAU FOI  Fa'ailoga o le talafaasolopito o Mayan

O le mea lea, mai lava i le amataga, sa i ai se feteenai i le guillotine: o se faailoga lea o le alualu i luma "mafaufau" i le faiga o faasalaga ma o se meafaigaluega lea o le a mulimuli ane avea ma faailoga o le sauaga a le setete.

O le Fa'atusa o le Guillotine: Tutusa, Mafaufauga Loloto, ma le Setete Fa'aonaponei

E sili atu le guillotine nai lo na o se masini; o le gagana vaaia lea o le fouvalega. E iai ni vaega o faʻatusa e tele e tauaveina.

1) Tutusa o le malulu ma le masini
Sa vaaia le guillotine o se “fa’asala fa’amasino tonu” auā sa fa’ailogaina ai tulaga fa’aagafesootai. E o’o lava i tupu—o Louis XVI ia Ianuari 1793 ma Marie Antoinette ia Oketopa 1793—sa pa’u’ū i lalo o lana pelu. O lenei mea na fa’amamafaina ai le fe’au o le fouvalega: ua malepelepe le pule tu’usa’o, ua le toe mafai ona fa’aleagaina le pulega fa’ale-aganu’u.

Ae o lenei "tutusa" e fa'amekanika ma malulu. A fa'atinoina mataupu fa'avae fa'apolokiki e ala i masini, e fa'aitiitia tagata i ni mea e fa'atino ai. O lenei mea e tula'i mai ai se faitioga tau amio: pe lava ea le tutusa i luma o le tulafono pe afai o le tulafono lava ia e pulea e le fa'atupu fa'alavelave?

2) Fa'amatala le fa'asaua
O le fouvalega na aumaia ai le manatu e mafai ona toe fuafuaina le sosaiete i se auala talafeagai. O le guillotine o se faaopoopoga lea o lena manatu: o le oti na faatonutonuina, faatulagaina, ma faanatinatiina. O le sauā na avea ma vaega o le pulega, ae le na o se pa o lagona. I lenei tulaga, o le guillotine o se faatusa o se vaitaimi pogisa: o le mafai e le setete ona pulea lelei olaga ma maliu o ona tagatanuu.

3) Fa'aaliga fa'apolokiki ma le fa'amata'u i tagata lautele
Sa faatinoina faasalaga oti i nofoaga faitele, ma molimauina e le motu o tagata. O le kilotiini sa avea o se malae e faamaonia ai: o ai lava e umia le pule na te fuafua po o ai o se “tagatanuu” ma po o ai o se “fili.” Sa faasalalauina ai le fefe ma fatuina ai se lagona o le “faatonuga fouvale.” Mo nisi, o le molimauina o se faasalaga oti o se ituaiga o le auai i faiga faaupufai; mo isi, o se faamanatu lea e mafai e le tetee ona oo atu ai i le oti.

4) O se faʻailoga o le mama o le fouvalega—ma o se tagata e 'ai lana lava fanau
I le lauga a Jacobin, sa manatu le fefe o se "faamasinoga tonu vave ma le le alofa" e lagolagoina ai uiga lelei o le malo. Na avea le guillotine ma faailoga o le taumafaiga e faamamā le tino faaupufai mai elemene na manatu ua faaleagaina. Peitai sa lauiloa le fouvalega i le "'aina o ana lava fanau": e toatele tagata fouvale na iu lava ina vavae ese o latou ulu, e aofia ai Robespierre ia Iulai 1794. I le taimi lea, na avea le guillotine ma faailoga o le taamilosaga o le faatupu faalavelave: a faagaoioia le pule e ala i le masalosalo, e leai se tasi e saogalemu moni.

FAITAU FOI  O mea mataʻutia na tutupu i le pomu a Hiroshima ma Nagasaki

Aafiaga Fa'aleaganuu ma Manatuaga Fa'atasi

E le gata i tala faasolopito faapolokiki, ae o loo ola pea le guillotine i mafaufauga faaleaganuu. E aliali mai i tamaitusi, ata tifaga, tusitusiga, ma mulimuli ane, ata tifaga. E faailogaina ai le auala na malamalama ai i le fouvalega: o se manumalo mo tagata, ae o se lapataiga foi e uiga i lamatiaga o le soona fai ma le pule ua faamaonia e le "finagalo lautele."

Mo tupulaga ina ua mavae le fouvalega, na avea le guillotine ma se ituaiga faapuupuuga mo le Terror. Na laga ai ni fesili e uiga i tapulaa o le fouvalega: o afea e liua ai le tauiviga mo le saolotoga i se ituaiga fou o sauaga? E mafai ona tauamiotonuina le sauā i le suafa o se manatu lelei? Ma o ai e pulea le faauigaga o se "fili o tagata"?

I Falani lava ia, o le guillotine e iai sona talafaasolopito umi e sili atu nai lo le Fouvalega Falani. Sa faaauau pea ona faaaogaina i le faiga faaletulafono seia oo i le seneturi lona 20, faatasi ai ma le faasalaga oti mulimuli i le 1977 ma le faasalaga oti na soloia i le 1981. O lenei mea moni e faamalosia ai lona faatusa: o le guillotine e le na o se mea na tupu i le fouvalega, ae o se vaega o le alualu i luma o le setete i aso nei ma ana faiga faaletulafono.

Faaiuga: O le Guillotine o se Faaata o Faiga Fa'afeagai o le Fouvalega

O le Fouvalega Falani na tuua ai le lalolagi ma se talatuu loloto: o le manatu o aia tatau a tagata lautele, o le atunuu faaonaponei, ma le tuleia agai i faiga faapolotiki e sili atu ona sui. Ae na faaalia ai foi le vaivai o manatu faavae i luma o taua, faalavelave tau tamaoaiga, ma feeseeseaiga i totonu. O le guillotine o loo faamatala ma le tiga lenei mea feteenai. I le tasi itu, na afua mai i faanaunauga mo tagata soifua ma le tutusa; i le isi itu, na avea ma faailoga o le sauāga ua faatulagaina, o le fefe tele, ma se malosiaga e aveesea ai fili i lalo o le foliga o le agalelei.

O le malamalama i le faʻatusa o le guillotine o le malamalama lea i le feeseeseaʻiga e faʻavavau i le va o manatu ma auala e ausia ai. E faamanatu mai ai ia i tatou o le fouvalega e le gata i le faatoilaloina o pulega sauā tuai, ae faapea foi i le taofia o le fanau mai o pulega sauā fou—e tusa lava pe o na pulega sauā o loo tautala i le suafa o le nuu ma le saolotoga.

Taofi faamatalaga