O le Fouvalega Falani ma lona aafiaga

O le Fouvalega Falani ma Ona Aafiaga

O le Fouvalega Falani (1789–1799) o se tasi o mea na tutupu sili ona iloga i le talafaasolopito o ona po nei. O lenei fouvalega e le gata na luluina ai le faatulagaga faaupufai ma agafesootai i Falani ae na faasalalauina ai foi ni manatu fou e uiga i le saolotoga, tutusa, ma le pule silisili ese a tagata lautele i le lalolagi atoa. O le fouvalega na faailogaina ai le iuga o le pulega faalemalo atoatoa ma le fanau mai o le manatu o le setete faaonaponei, lea na faamamafaina atili ai aia tatau a tagatanuu. Peitai, e ui i lona tulaga lelei atoatoa, ae na tuua foi e le Fouvalega Falani le sauaga, feeseeseaiga i totonu, ma suiga e le o taimi uma e sologa lelei ai.

Talaaga o le Fouvalega Falani

A o le’i oo i le fouvalega, sa i lalo o Falani se faiga fa’aagafesootai e ta’ua o le Ancien Régime. Sa vaevaeina le sosaiete i ni vasega se tolu (estates): o le First Estate o le au faife’au (ekalesia), o le Second Estate o le au ali’i maualuluga, ma o le Tolu Estate e aofia ai le to’atele o tagata—o tagata faifa’ato’aga, tagata faigaluega i le taulaga, ma e o’o lava i le bourgeoisie (vasega ogatotonu ma tagata fa’atau’oa a’oa’oina). Sa manino le le tutusa: o vasega pito i luga e lua sa fiafia i avanoa eseese, e aofia ai fa’aitiitiga o lafoga, a’o le Tolu Estate na tauaveina le mamafa o le avega tau tamaoaiga.

O le faʻalavelave tau tamaoaiga o se isi foʻi mafuaʻaga taua e tutusa. Na aʻafia Falani i se faʻaletonu o le paketi ona o tupe faʻaalu i taua, e aofia ai lona auai i le Taua e Fitu Tausaga ma le lagolagoina o le American Revolution. E le gata i lea, o le olaga faʻatauvaʻa o le maota i lalo o le pulega a le Tupu o Louis XVI ma le Masiofo o Marie Antoinette na atili faʻaleagaina ai le igoa o le malo i mata o tagata. O le le manuia o fualaʻau ma le siʻitia o tau o falaoa—o se meaʻai autū—na faʻaosofia ai le ita tele o tagata lautele.

E le gata i mea tau tamaoaiga ma agafesootai, ae sa i ai foi se sao taua o mea tau atamai. O mafaufauga o le malamalama na tusia e tagata e pei o Voltaire, Montesquieu, ma Rousseau na faitioina ai le pule atoatoa ma faamamafaina ai le mafaufau lelei, tulafono, ma aia tatau a tagata. O manatu o le konekarate lautele ma le pule silisili ese a tagata lautele na musuia ai le toatele, aemaise lava le au bourgeoisie, e talosagaina ni suiga i le faiga faaupufai.

FAITAU FOI  O le Taua a Korea ma lona aʻafiaga i fegalegaleaiga faavaomalo

O Le Ala o le Fouvalega: Mai le Faamoemoe i le Fenumiai

Na amata ona malosi le fouvalega ina ua valaauina e le Tupu o Louis XVI le Estates-General ia Me 1789 e foia ai le faaletonu tau tupe. Peitai, o lenei sauniga na avea ma malae mo tauiviga faapolokiki. Na manaomia e le Third Estate se faiga palota talafeagai ma tautino atu i latou lava o le Fono Aoao a le Atunuu. Na tupu se mea taua ia Iulai 14, 1789, ina ua osofaia e tagata le Bastille, o se faailoga o le pule sauā a le tupu. O le osofaia o le Bastille na avea ma faailoga o le fouvalega ma faailoa mai ai ua le toe mafai ona pa'i atu i ai le pule a le tupu.

I le amataga, e tele ni toe fuata’iga na fa’atinoina. Na soloia e le Fono Aoao a le Atunu’u le faiga fa’afeudal, fa’aleaogaina avanoa o ali’i maualuluga, ma ia Aokuso 1789 na tu’uina atu ai le Folafolaga o Aia Tatau a Tagata ma Tagatanu’u. O lenei pepa na fa’amaonia ai o tagata uma e fananau mai ma le sa’olotoga ma tutusa i aia tatau, ma e tatau i le malo ona fa’alagolago i le finagalo o tagata.

Peita’i, sa vave ona ulufale atu le fouvalega i se tulaga e sili atu ona ogaoga. Sa tula’i mai ni feeseeseaiga i totonu i le va o tagata fa’ale-ogatotonu ma tagata fa’atupu fa’alavelave. Ina ua molia le malo i le fa’alata ma taumafai e sola ese (le Varennes Affair, 1791), sa pa’u’ū le talitonuga o le lautele. I le 1792, na soloia ai le malo ma folafola atu ai Falani o se malo fa’apolokiki. Na fasiotia Louis XVI i le guillotine ia Ianuari 1793, sosoo ai ma Marie Antoinette e le’i pine ae mavae lena.

O le faasalaga oti o le tupu na mafua ai se tali malosi mai malo tetele o Europa, ona o le popole i le salalau atu o le fouvalega. Na ulufale atu Falani i le taua faasaga i se tuufaatasiga o malo tetele o Europa. I le lotolotoi o le taua ma le popole faapolokiki, na tulaʻi mai ai le vaitaimi sili ona pogisa: le Puleaga o le Faamataʻu (1793–1794), na taitaia e le Komiti o le Saogalemu Lautele ma tagata e pei o Maximilien Robespierre. E faitau afe na fasiotia i moliaga o le tetee i le fouvalega. O manatu faavae o le fouvalega na liua i le sauā ma le faasauā, ma faaalia ai le vaivai o le suiga faapolokiki.

FAITAU FOI  O le tāua o le taua a Bubat i le talafaasolopito o Javanese

Ina ua maeʻa le paʻū o Robespierre i le 1794, na faasolosolo malie ona mautu le tulaga, ae sa leai lava se faiga malo malosi a Falani. O le vaitaimi o Directory (1795–1799) sa faailogaina i le faiga piʻopiʻo ma le le mautu. Mulimuli ane, na faoa faamalosi e se taitaiʻau talavou e igoa ia Napoleon Bonaparte le pule i se fouvalega i le 1799, ma tapunia ai le mataupu o le fouvalega ma amatalia ai se vaitau fou.

O le Aafiaga i totonu o le Atunu'u o le Fouvalega Falani

O le aafiaga autū o le Fouvalega Falani o se suiga tele lea i le fausaga faapolokiki. Na pa'ū le pulega faalemalo atoatoa, ma ua faateleina le taliaina o le manatu e faapea o le pule e maua mai tagata. E ui ina toe foi atu Falani i le pulega faalemalo i vaitaimi na sosoo ai, ae o faavae o le setete faaonaponei—le faavae, palemene, ma le manatu o le tagatanuu—ua uma ona mautu.

I le va fealoai, na soloia e le fouvalega le faiga faa-feudal ma faaitiitia ai le pule a alii maualuluga. O le tutusa i luma o le tulafono na avea ma mataupu faavae autu, i se tulaga aloaia. Na faateleina avanoa mo le au bourgeoisie ao tuuina atu faalauaitele tulaga o le malo ma le militeri e faavae i luga o le tomai, nai lo le tofi tuufaasolo.

I le itu tau tamaoaiga, na mafua ai ona suia le puleaina o fanua ona o le fouvalega. Na faoa faamalosi ma faatau atu fanua o le ekalesia, ma fausia ai se tufatufaga fou o le puleaina o fanua—e ui lava i le tele o taimi e faamuamua ai le vasega ogatotonu nai lo le aufaifaatoaga matitiva. E le gata i lea, o suiga i le faiga o lafoga ma le pulega a le setete o ni laasaga taua ia agai i se faiga faapolotiki faaonaponei.

Na suia foʻi e le fouvalega le va fealoaʻi i le va o le malo ma le ekalesia. Na leiloa e le Ekalesia Katoliko le tele o avanoa, ma sa taumafai le malo e pulea faʻalapotopotoga faʻalelotu. O lenei faiga faʻavae na mafua ai ni feeseeseaiga fou, aemaise lava i nuʻu i tua o loʻo tumau pea le malosi o talitonuga faʻalelotu.

O le Aafiaga o le Fouvalega Falani i le Lalolagi

O se tasi o aafiaga sili ona tetele o le Fouvalega Falani o le salalau atu lea o manatu faapolokiki faaonaponei i le lalolagi atoa: o le atunuu, le saolotoga, le faa-republicanism, ma aia tatau a tagata. O le mataupu faavae o le "saolotoga, tutusa, ma le usoga" (liberté, égalité, fraternité) na avea ma se faaupuga na sopoia ai tuaoi faaleatunuu.

I Europa, o fouvalega na mafua ai le popole i pulega faalemalo tutoatasi, ae na musuia ai foi ni gaioiga toe fuata’i ma isi fouvalega. Na tuputupu a’e se galu o le lotonuu, aemaise lava ina ua faasalalauina e ‘autau a Napoleone le faatosinaga a Farani i le itulagi atoa. Na amata ona fesiligia e le tele o atunuu le aloaia o pulega faalemalo tutoatasi, ma na faamalosia ai manaoga mo se faavae i le seneturi lona 19.

FAITAU FOI  O le mealilo o le mou atu o le Titanic

I Amerika Latina, o manatu o le saolotoga ma le pule silisili ese a le atunuu na fesoasoani e musuia ai le tauiviga mo le tutoatasi mai le pulega faakolone. O taitai e pei o Simón Bolívar ma José de San Martín sa nonofo i se siosiomaga faalelalolagi na aafia i fouvalega tetele, e aofia ai le Fouvalega Farani. E ui ina eseese tulaga mai lea itulagi i lea itulagi, ae o le Fouvalega Farani na faaalia ai le mafai e le malo ua faavaeina ona faatoilaloina ni gaioiga a le atunuu.

O le isi aafiaga o le toe fuata’iga faaletulafono. I le taimi o le nofoaiga a Napoleone, na faia ai le Tulafono a Napoleone, lea na faamaonia ai le tutusa i luma o le tulafono ma puipuia ai aia tatau i meatotino. O lenei tulafono na aafia ai faiga faaletulafono i le tele o atunuu i Europa ma le lalolagi, e aofia ai vaega na muamua i lalo o le faatosinaga a Farani.

Peita’i, e taua le maitauina o le Fouvalega Falani na fa’aalia ai fo’i le itu pogisa o suiga fa’aagafesootai ma fa’apolokiki. O faiga sauā fa’apolokiki, fa’asalalauga fa’asalalau, ma le fevaevaea’iga na maua ai ni lesona taua e mafai e fouvalega ona tula’i mai ai ni faiga sauā fou pe afai latou te leiloa le pulea fa’alapotopotoga ma amioga mama. O le tele o malo na mulimuli mai—e aofia ai malo fa’atemokalasi ma malo pule fa’amalosi—na a’oa’oina mai manuia ma toilalo o le fouvalega.

I'uga

O le Fouvalega Falani o se suiga tele lea i le talafaasolopito o tagata. Na faʻaumatia ai le faʻatulagaga faʻafeudal ma le pulega faʻapitoa a le tupu, faʻalauiloa ai le manatu o le avea ma tagatanuu ma aia tatau a tagata, ma faʻamumuina ai le malamalama o suiga i le lalolagi atoa. E le gata i lea, na faʻaalia ai foʻi e le fouvalega le auala e mafai ai ona tulaʻi mai le vevesi, faiga faʻatupu faʻalavelave, ma le sauā pe a oʻo i se sosaiete ni suiga tetele. E ui i lona lavelave, ae o loʻo tumau pea le tāua o le Fouvalega Falani e suʻesuʻeina auā o loʻo faʻaalia ai le tauiviga e faʻavavau i le va o le pule, le faʻamasinoga tonu, ma le manaʻo o tagata mo le pulea o latou lava manaʻoga.

Taofi faamatalaga