Toe Fuata'iga o le Ekalesia ma Martin Luther
O le Toe Fuata’iga o le Ekalesia i le seneturi lona 16 o se mea taua tele i le talafaasolopito faa-Kerisiano ma Europa. O lenei mea na tupu e le gata ina suia ai le foliga o le faa-Kerisiano i Europa ae sa i ai foi ni aafiaga taua i le va fealoai, faaupufai, ma aganuu. I tua atu o lenei gaioiga o le Toe Fuata’iga o se tagata autu e le mafai ona le amanaiaina: o Matini Luteru. O lenei tusiga o le a su’esu’eina loloto ai le talaaga o le Toe Fuata’iga o le Ekalesia, le matafaioi a Matini Luteru, ma le aafiaga o le gaioiga.
Talaaga o le Toe Fuataʻiga o le Ekalesia
I le Vaitau Tutotonu, sa umia e le Ekalesia Katoliko Roma se tulaga malosi i le olaga faaleagaga, agafesootai, ma faaupufai o Europa i Sisifo. Sa tele le tamaoaiga ma le faatosinaga a le ekalesia i olaga patino ma le lautele. Peitai, i le aluga o taimi, sa amata ona aliaʻe mai ni eseesega ma le le fiafia i faiga a le ekalesia. O se tasi o eseesega tetele o le faiga o le faatauina atu o pepa faamagalo.
O fa'amagalo agasala sa muai fa'atatau i le fa'amagaloina o agasala e tu'uina atu e le ekalesia pe a uma ona faia e se tagata ni galuega o le salamo ma le togiola. Peita'i, i le seneturi lona 16, na amata ona se ese le faiga o le fa'atauina atu o fa'amagalo agasala mai lona fa'amoemoega muamua. Nai lo le avea ma se ituaiga moni o le togiola, na amata ona fa'atau atu fa'amagalo agasala o se auala e aoina ai tupe mo fa'amoemoega a le ekalesia, e pei o le fausiaina o le Falesa o St. Peter i Roma.
E le gata i lea, o le i ai o faiga pi’opi’o ma le fa’aaogaina sese o le pule i totonu o taitai o le ekalesia na mafua ai ona le fiafia le to’atele ma amata ona fesiligia le pule a le ekalesia. O faitioga i faiga pi’opi’o a le ekalesia ma le valaau mo ni toe fuata’iga e le o se mea fou. Muamua atu, o tagata e pei o John Wycliffe i Egelani ma Jan Hus i Bohemia na latou faitioina fo’i le ekalesia, e ui lava i le feagai ai ma tete’e malosi ma fa’asalaga mai le ekalesia.
Matini Luteru ma Mataupu Taua e 95
Na soifua mai Matini Luteru i le aso 10 o Novema, 1483, i Eisleben, Siamani. O ia o se monike Augustinian ma o se polofesa o le teolosia i le Iunivesite o Wittenberg. Faatasi ai ma lenei talaaga, na atiina ae ai e Luteru se malamalamaga loloto i aoaoga a le ekalesia ma faiga faalelotu.
Na matuā ita lava Luther i le faatauina atu o faamagaloga ina ua taunuu Johann Tetzel, o se faifeau e lauiloa i ana faatau atu faamalosi o faamagaloga, i Siamani i le 1517. I le vaaia o lenei mea o se eseesega tele mai le aoaoga moni faa-Kerisiano e uiga i le togiola, na tusia ai e Luther ni Mataupu e 95 e faitioina ai le faiga ma mafua ai se finauga faaleaʻoaʻoga i le mataupu.
I le aso 31 o Oketopa, 1517, na fa'amau fa'afa'ailoga ai e Luther ia Theses e 95 i le faitoto'a o le falesa o le Maota o Wittenberg. O Theses na vala'auina ai ni toe fuata'iga i le fa'atinoina o fa'amagalo agasala ma isi vaega eseese o le olaga ma le fausaga o le ekalesia. Na vave ona salalau atu ia Theses i Siamani ma Europa fa'afetai i tekinolosi fou o le lomitusi.
Tali a le Ekalesia ma le Amataga o le Feteenaiga
O le tali muamua a le Ekalesia Katoliko ia Luther sa le amanaiaina ma le faamemelo. Peitai, a o salalau atu le faatosinaga a Luther ma maua le lagolago mai vaega eseese, e aofia ai ma le tele o alii sili Siamani, sa faia e le ekalesia ni gaioiga matuia. I le 1520, na tuuina atu ai e Pope Leo X le poloaiga a le Pope "Exsurge Domine," e ta’usalaina ai aoaoga a Luther ma poloaiina o ia e teena ona manatu.
I le tetee, na susunuina faalauaitele e Luther le tusi ma tautino atu e le mafai ona ia teena ana talitonuga. O le iʻuga o lenei mea na faateʻaina ai Luther mai le Ekalesia Katoliko i le 1521. I le tausaga lava lea, na valaauina ai Luther e tulai i luma o le Fono a Worms, o se fonotaga a le emeperoa na faia i le aai Siamani o Worms.
I le taimi o le faamasinoga, sa tumau pea le mausali o Luther i ona talitonuga e ui lava i faamata’uga o le a faate’aeseina ma e oo lava i le oti. Sa lauiloa lana saunoaga, “O lea ua ou tu atu. E leai se isi mea e mafai ona ou faia. Ia fesoasoani mai le Atua ia te a’u.” Ina ua mae’a le faamasinoga, sa ta’ua Luther o se tagata ua le toe taliaina e le Malo Paia o Roma, ae sa mafai ona ia maua le puipuiga mai ia Frederick III, le Sui o Saxony, o le na nanā o ia i le Maota o Wartburg.
Atina'eina o A'oa'oga Porotesano
I le taimi o lona sulufaʻiga, sa faaauau pea ona atiina ae ma faasalalau atu e Luther ana aoaoga. O se tasi o ana sao taua o le faaliliuina lea o le Tusi Paia mai le gagana Latina i le gagana Siamani. O lenei faaliliuga na faigofie ai ona maua e tagata lautele tusitusiga paia ma faaitiitia ai le faalagolago i le pule a le ekalesia mo le faauigaga o le Tusi Paia.
Na aʻoaʻo e Luther e le mafai ona maua le faaolataga e ala i galuega lelei po o le faʻamalieina o agasala, ae naʻo le faʻatuatua ia Iesu Keriso. Ua taʻua lenei mea o le aʻoaʻoga o le "sola fide" (naʻo le faʻatuatua). Na ia aʻoaʻoina foʻi le "sola scriptura" (naʻo le Tusi Paia), lea e faʻamaonia ai o le Tusi Paia o le pule silisili mo le olaga Kerisiano, e sili atu nai lo tu ma aga masani ma aʻoaʻoga a le ekalesia.
Aafiaga Lautele ma Faapolokiki
O le gaioiga o le Toe Fuata’iga na amataina e Luther na vave ona salalau atu i Europa atoa ma mafua ai ona tula’i mai ni gaioiga eseese o le toe fuata’iga i le lotoifale na taitaia e tagata e pei o Ulrich Zwingli i Suitiselani ma John Calvin i Farani. O le Toe Fuata’iga Porotesano na mafua ai ni suiga tetele i fausaga fa’aagafesootai ma fa’apolokiki a Europa.
I Siamani, na tupu ai se taua faalelotu i le va o soo o le Lutheran Reformation ma vaegaau Katoliko. Na faaiuina lenei feeseeseaiga i le Schmalkaldic War (1546–1547) ma faaiuina i le Peace of Augsburg i le 1555, lea na aloaia ai le Lutheranism o le lotu aloaia ma tuuina atu ai i taitai o teritori le aia tatau e filifili ai le lotu a o latou tagatanuu (le mataupu faavae o le “Cuius regio, eius religio”).
I Egelani, na ese le faiga o le Toe Fuata’iga Porotesano i lalo o le Tupu o Henry VIII, o lē na vavae’eseina le Ekalesia o Egelani mai le pulega a Roma ma faavaeina le Ekalesia Anglican ina ua musu le Pope e fa’aleaogaina lana fa’aipoipoga.
I le va fealoai, na faʻalauiloa e le Toe Fuataʻiga Porotesano le faitau ma le tusitusi ma le aʻoaʻoga e ala i lona faʻamamafa i le faitauina o le Tusi Paia. I le tele o itulagi, na faʻatuina ai e ekalesia Porotesano ni aʻoga ma iunivesite e aʻoaʻo ai faifeʻau ma faʻapotopotoga a le au failotu. Na faʻamalosia foʻi e le Toe Fuataʻiga se agaga galue ma le faʻapisinisi lea o le a faʻavaeina ai le faʻavae mo le atinaʻeina o le faiga faʻapisinisi i Europa i Sisifo.
Fa'ato'a
Sa i ai se aafiaga loloto ma lautele o Martin Luther ma le gaioiga o le Toe Fuata’iga i le talafaasolopito faa-Kerisiano ma le lalolagi. O le mea na amata o se faitioga i le faatinoga o le faamagaloga ua iu ina avea ma se suiga tele o le olaga faalelotu, faaleagafesootai, ma faaupufai i Europa. O Luther, faatasi ai ma lona tumau ma le lototele, na avea ai e le gata o se faailoga o le tetee atu i le amioletonu ma le pulega sese, ae o se tagata foi na saunia le ala mo le malamalama ma le toe faafouina i le faatuatuaga faa-Kerisiano. E oo mai i le aso, o loo ola pea le talatuu a Luther o le Toe Fuata’iga i tu ma aga faa-Porotesano i le lalolagi atoa.