O le taua o Taua Paia mo le atinaʻeina o Europa

O le Taua o Taua Paia mo le Atinaʻeina o Europa

O Taua Paia, o se faasologa o malaga faamiliteli mai le seneturi lona 11 i le seneturi lona 13 e Kerisiano Europa na faʻamoemoe e toe faoa le Nuu Paia mai tagata Musalimi, o nisi ia o mea na tutupu e sili ona mataʻina i le talafaasolopito o lalolagi i Sisifo ma Sasaʻe. E ui lava e masani ona vaʻaia Taua Paia e ala i le tioata o feeseeseaiga ma faiga sauā, ae e le mafai ona faafitia lo latou talatuu taua i le atinaʻeina o Europa. O lenei tusiga o le a suʻesuʻeina ai le auala na aʻafia ai e Taua Paia le tamaoaiga, aganuʻu, faiga faʻapolokiki, ma tekinolosi o Europa i lena taimi ma le lumanaʻi.

Talaaga Faasolopito o Taua Paia

Na amata le feeseeseaiga ina ua sailia e le Emepaea o Byzantine, i lalo o le mamafa mai le au Muslim Seljuk Turks, se fesoasoani mai ia Pope Urban II. I le Fono a Clermont i le 1095, na valaau atu ai Pope Urban II i Kerisiano Europa e auai i se "taua paia" e toe faoa ai Ierusalema. O lea na amata ai le mea ua ta'ua o le Taua Muamua a le Atua (1096–1099), sosoo ai ma se faasologa o isi taua faamiliteli na faaauau mo le tele o seneturi.

Aafiaga Tau Tamaoaiga

O Taua Paia na aumaia ai se fesoasoani tele i le tamaoaiga o Europa i le taimi lea. Muamua, na latou fausia ai ni maketi fou mo tagata faatauʻoa Europa. O le tatalaina o auala fou tau fefaʻatauaʻiga e fesoʻotaʻi ai Europa ma Sasaʻe Tutotonu ma fefaʻatauaʻiga tuusaʻo ma aai e pei o Acre ma uafu o le Metitirani na taitai atu ai i se tafega fou o oloa i Europa. O mea manogi, silika, ma isi oloa taugata na muamua aumaia e Taua Paia mulimuli ane na avea ma vaega taua o le tamaoaiga o Europa.

FAITAU FOI  O le alualu i luma o le faatemokalasi Eleni anamua

Lua, na faʻaosofia e le taua le atinaʻeina o faletupe ma faʻalapotopotoga tau tupe i Europa. Sa manaʻomia e fitafita ma fitafita taua ni tupe tetele mo a latou malaga, lea na mafua ai ona tulaʻi mai se faiga faʻaaitalafu e sili atu ona lavelave. O nisi o faletupe ma faʻalapotopotoga tau tupe muamua, e pei o le au Templar, sa i ai se sao i le tuʻuina atu o tupe mo nei malaga.

Suiga Fa'aagafesootai ma Fa'aleaganuu

O se tasi o vaega tāua o Taua Paia o lo latou aafiaga i le sosaiete ma le aganuʻu a Europa. O le fegalegaleaiga i le va o Taua Paia ma le aganuʻu faa-Isalama na faʻamauoa ai lo latou malamalama ma le poto. O le vaitaimi o Taua Paia na faʻalauiloa mai ai le tele o tusitusiga ma galuega faasaienisi mai le lalolagi Arapi i Europa, e aofia ai galuega i filosofia, matematika, vailaʻau, ma le vateatea ua leva ona leiloa i le gagana Latina.

Sa amata e tagata atamamai Europa ona suʻesuʻeina tusitusiga a tagata mafaufau Musalimi e pei o Averroes ma Avicenna, lea na fesoasoani i le atinaʻeina o mafaufauga faʻaleaʻoaʻoga i iunivesite a Europa. O lenei mea na faʻaosofia ai foʻi le toe faʻaolaolaina o aganuʻu faʻalemafaufau i Europa e taʻua o le Scholastic Age, ma faʻataʻatia ai faʻavae mo le Renaissance i le seneturi na sosoo ai.

I tulaga o faatufugaga ma fausaga fale, o sitaili faa-Europa Gothic ma Romanesque sa faamauoaina foi i elemene o Sasae Tutotonu. Ae maise lava, o le faatosinaga o fausaga fale faa-Isalama e mafai ona vaaia i le fausiaina o falesa tetele ma falesa tetele, lea e atagia ai se tuufaatasiga fealofani o metotia ma sitaili faa-Sasae ma Sisifo.

FAITAU FOI  O le uiga ma le talafaasolopito i tua atu o le Mona Lisa

Aafiaga Faaupufai

Sa i ai fo‘i se aafiaga tele o Taua Paia i faiga fa‘apolokiki a Europa. O le fa‘aliliuina o le mafaufau o ali‘i maualuluga o Europa mai feeseesea‘iga i totonu o le atunu‘u i sini i fafo, na fa‘agesegese ai e Taua Paia le tele o feeseesea‘iga i totonu o le atunu‘u lea na fa‘avaivaia ai le Emepaea Pa‘ia o Roma ma isi malo o Europa.

E le gata i lea, o le lagolago na maua e le Ekalesia Katoliko e ala i Taua Paia na faamalosia ai le mana o le Pope ma tuufaatasia ai Kerisiano Europa e ui i faamata’u mai fafo. O lenei mea na fesoasoani i se lagona malosi o le lotogatasi i totonu o atunuu Europa, e tusa lava pe na o sina taimi puupuu lenei lotogatasi.

E le gata i lea, sa iai fo‘i suiga i faiga fa‘apolokiki fa‘akolone i le fa‘avaeina o Setete Tau Fa‘a-Samoa i Levant, e pei o le Malo o Ierusalema ma le Itumalo o Tripoli. E ui lava i le pu‘upu‘u o lo latou iai, ae sa latou maua ai ni malamalamaaga i faiga fa‘apulega ma faiga fa‘apolokiki na mulimuli ane fa‘aaogaina e malo o Europa i lo latou fa‘alauteleina atu i teritori fou.

Fouga ma Tekonolosi

Sa avea foʻi Taua Paia ma se faʻaosofia mo le faʻafouga faʻatekonolosi i Europa. O le faʻaaogaina o masini faʻataʻavalevale, e pei o trebuchets ma ballistae, faʻapea foʻi ma metotia faʻamiliteli mai Sasaʻe Tutotonu, sa faʻaaogaina ma atiina aʻe atili. O le malamalama i tekinolosi faʻatoʻaga sili atu ona alualu i luma na aumaia foʻi e Taua Paia, ma faʻaosofia ai suiga i metotia faʻatoʻaga i Europa atoa.

E le gata i lea, na aʻoaʻoina e le ʻau Taua Paia ni metotia tau uʻamea ma le faia o auupega mai le lalolagi Musalimi sili atu ona alualu i luma i le taimi lea. O le atinaʻeina o uʻamea ma sila, faʻapea foʻi ma le faʻaleleia atili o le tulaga lelei o ofutau ma auupega, o nisi ia o taunuuga tuusaʻo o lenei fegalegaleaiga.

FAITAU FOI  O talitonuga o le mea na tupu i le Titanic

Fa'auigaga Fa'alelotu

E lē mafai ona lē amana’iaina le i ai fo’i o se aafiaga tele o Taua Paia i lotu. O le malosi fa’alelotu na fa’afaileleina e Taua Paia na fa’atupuina ai se siosiomaga e fesoasoani i le atina’eina o vaega’au fa’alelotu e pei o Templars, Hospitallers, ma Teutons. Na fesoasoani lea i le fa’atulagaina ma le fa’atulagaina o vaega’au i lalo o tu ma aga fa’alelotu, ma fa’ata’atia ai le fa’avae mo le atina’eina o vaega’au fa’aonaponei i Europa.

I'uga

E ui o Taua Paia e masani ona manatuaina o se vaitaimi o feteenaiga toto ma le faatoilaloina, ae e taua le iloa na mafua ai foi ona i ai ni atinae taua i le talafaasolopito o Europa. Mai le faalauteleina o fefaatauaiga ma le atinaeina o le tamaoaiga, i le tuputupu ae o le atamai ma aganuu, i le fou faatekinolosi ma le militeli, i le tuufaatasiga faaupufai ma faalelotu, o le aafiaga o Taua Paia sa toetoe lava o vaega uma o le olaga Europa i lena taimi.

I le iloiloga mulimuli, e mafai ona fai atu o Taua Paia na faataatia ai le faavae mo le vaitaimi o le alualu i luma o Europa ua lauiloa o le Renaissance ma le Scientific Revolution. O le talatuu o nei taua, e lua itu lelei ma le leaga, o loo faaauau pea ona aafia ai le lalolagi Europa seia oo mai i le aso, ma e mautinoa lava e ofoina atu le tele o lesona taua mo tupulaga o le lumanai i le malamalama i le faigata o fegalegaleaiga faaleaganuu ma faalelotu.

Taofi faamatalaga