O le Aafiaga o Eleni Anamua i le Lalolagi i Ona Po Nei
O Eleni Anamua, faatasi ai ma lona talatuu faale-mafaufau ma faaleaganuu, ua i ai se aafiaga loloto i le atinaeina o le lalolagi i ona po nei. Mai lana faiga o pulega i faatufugaga ma filosofia, o Eleni Anamua o le nofoaga na fanau mai ai le tele o manatu ma faiga o loo tatou faaaogaina pea i aso nei. O a ni sao taua o le aganuʻu Eleni Anamua na sao mai i le vaitaimi o ona po nei? Seʻi o tatou suʻesuʻeina nisi o ona itu taua.
1. Temokalasi
O se tasi o sao sili ona tele a Eleni Anamua i le lalolagi i ona po nei o le manatu lea o le faatemokalasi. O le faatemokalasi a Atenai o se tasi o faataitaiga muamua o se faiga o le malo lea e iai le sao o tagata i le faia o faaiuga. E ui ina ese lenei faatemokalasi mai le faatemokalasi i ona po nei—faatasi ai ma le auai tuusaʻo ma na o tagatanuu tane e faatagaina e auai—ae o le mataupu faavae autu e faapea o le pule e pulea e tatau ona i ai i tagata.
I le lalolagi faʻaonaponei, ua alualu i luma faiga faʻatemokalasi o le malo i ni faiga e sili atu ona fai ma sui, lea e filifilia ai e tagatanuu ni sui e faia faaiuga mo i latou. O le manatu e faapea o tagata uma lava e iai le aia tatau e auai i le faiga faʻapolokiki ma o le pule faʻalemalo e maua mai tagata o se talatuu tuusaʻo o mafaufauga Eleni Anamua.
2. Filosofia
O Eleni Anamua o le nofoaga na fanau ai nisi o faifilosofia sili ona lauiloa o le talafaasolopito, e aofia ai Socrates, Plato, ma Aristotle. O o latou mafaufauga na avea ma faavae o le tele o vaega o filosofia o loo suesueina pea i aso nei, e pei o amioga mama, manatu faavae, epistemology, ma metaphysics.
O Socrates, faatasi ai ma lana metotia lauiloa, le Metotia a Socrates, na ia aoaoina ai le taua o le mafaufau loloto ma le mafaufau loloto. O Plato, le tamaitiiti aoga a Socrates, na ia atiina ae le manatu o se lalolagi lelei atoatoa ma faavaeina le Academy, o se tasi o faalapotopotoga faaleaoaoga aupito leva. O Aristotle, le tamaitiiti aoga a Plato, o se tagata e matua tele sona aafiaga i mataupu eseese, e aofia ai le paiolo, faiga faapolotiki, tamaoaiga, ma le mafaufau. O a latou galuega o loo manaomia pea ona faitauina i le tele o iunivesite i le lalolagi atoa.
3. Saienisi ma Matematika
Sa i ai foʻi se sao tāua a Eleni Anamua i le atinaʻeina o le saienisi ma le matematika. O le matematika Eleni, faatasi ai ma tagata e pei o Pythagoras, Euclid, ma Archimedes, sa faia ni sao tāua i faavae o le matematika i ona po nei. O le Pythagorean Theorem, mo se faʻataʻitaʻiga, o se tasi o theorem sili ona lauiloa ma autū i le geometry.
O Euclid, e masani ona taʻua o le Tama o Geometry, na tusia le galuega "Elements," lea o loʻo tumau pea o se tasi o tusi aʻoga sili ona tāua i le talafaasolopito o le matematika. Ua lauiloa Archimedes i ana sao i le fisiki ma le inisinia, e aofia ai mataupu faavae o le hydrostatics ma le mechanics. O a latou sailiga ma aʻoaʻoga o loʻo tumau pea le tāua ma faʻaaogaina i aʻoaʻoga ma suʻesuʻega faasaienisi i aso nei.
4. Faatufugaga ma Faatufugaga Matagofie
O le matagofie o faatufugaga Eleni Anamua, mai le faatagata e oo atu i le fausaga o fale, o loo tuua pea lona faailoga i le lalolagi o faatufugaga faaonaponei. O faatagata Eleni Anamua, e masani ona faaalia ai le foliga o le tagata i ni fua faatatau lelei, ua musuia ai tusiata mo le tele o seneturi. O le fausaga o fale Eleni anamua, faatasi ai ma ona poutū Doric, Ionic, ma Corinthian, ua musuia ai le tele o fale faitele i le lalolagi i Sisifo, e aofia ai le tele o fale o le malo i le Iunaite Setete ma Europa.
O fale tifaga ma tala faatino o se vaega taua foi o le tofi faatufugaga o Eleni Anamua. O tala faatino masani e pei o galuega a Aeschylus, Sophocles, ma Euripides o loo faatinoina pea i fale tifaga i le lalolagi atoa. O le manatu o le fale tifaga o se nofoaga e suʻesuʻe ai le tulaga o le tagata e ala i tala faanoanoa ma tala malie e mafua mai i mea fou faa-Eleni.
5. Taaloga ma Taaloga
E lē mafai ona galo le talatuu tau taaloga a Eleni Anamua. O uluai Taaloga Olimipeka na faia i Olympia, Eleni, pe tusa o le 776 T.L.M. Na avea Taaloga Olimipeka Anamua ma poutū taua o le aganuu Eleni ma avea o se faailoga o le lotogatasi i le va o aai-setete eseese a Eleni.
O lenei agaifanua na toe fa'aolaolaina i le fa'ai'uga o le seneturi lona 19 fa'atasi ai ma le toe fa'afo'isia o Ta'aloga Olimipeka fa'aonaponei, lea o lo'o tumau pea o se fa'amoemoe fa'alelalolagi e fa'amanatuina ai le agaga o tauvaga fa'avaomalo ma le mafutaga fa'ale-uo. O fa'aupuga ma le tele o ta'aloga ua tatou iloa i aso nei, e pei o le marathon (lea e mafua mai i le tala o le tamo'e a Pheidippides mai le Marathon i Atenai), e iai fo'i sona talatuu mai Eleni Anamua.
6. Tala Fa'afagogo ma Tusitusiga
O tala fa'asolopito Eleni anamua sa i ai se faatosinaga loloto i tusitusiga fa'aonaponei, faatufugaga, ma aganu'u lauiloa. O tala o atua ma toa Eleni ua fa'asino i ai i le tele o galuega tusitusia ma ata tifaga. O Homer, fa'atasi ai ma ana tala fa'asolopito e pei o le "Iliad" ma le "Odyssey," o lo'o fa'aalia ai ni malaga toa ma ni fa'afitauli tau amio o lo'o fa'asino pea i ai i tusitusiga ma tala fa'aonaponei.
E le gata i lea, e tele faaupuga ma manatu mai tala faasolopito Eleni ua faʻaaogaina i la tatou gagana i aso faisoo. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le "mulivae o Achilles" e faʻamatalaina ai se vaivaiga mataʻutia, o le "titanic" e faʻatatau i se mea tele, ma le "herculean" e faʻamatalaina ai se galuega faigata tele.
7. Saienisi ma Foma'i
I matāʻupu o le saienisi ma le fomaʻi, sa i ai foʻi se talafaasolopito lauiloa a Eleni Anamua. O Hippocrates, e masani ona taʻua o le Tama o Fomaʻi, na ia faʻavaeina se agaifanua faafomaʻi e faʻavae i luga o le mataʻituina o togafitiga faafomaʻi ma le tausia o faʻamaumauga faʻapitoa. O lana Tautoga Hippocratic o loʻo tumau pea le faʻavae o amioga faʻafomaʻi e oʻo mai i le aso.
E le gata i lea, o tagata suʻesuʻe fetu Eleni anamua e pei o Ptolemy ma Hipparchus na faia ni sao taua i lo tatou malamalama i le faiga o le la ma fetu. E ui o nisi o a latou aʻoaʻoga ua suia e le saienisi faʻaonaponei, ae o a latou metotia ma le saʻo o loʻo tumau pea le taua tele.
I'uga
O le faatosinaga a le aganuʻu Eleni Anamua sa aofia ai vaega eseese o le soifuaga o tagata, mai faiga faapolotiki ma filosofia i faatufugaga, i le saienisi ma taaloga. E ui ina tele suiga ua faia i le tele o afe tausaga, ae o faavae na totoina e Eleni Anamua e mafai lava ona lagonaina i aso nei. O le mafaufau loloto ma le talisapaia o lo latou talatuu, e le gata ina tatou malamalama i amataga o le lalolagi faʻaonaponei ae maua ai foi musumusuga e faaauau ai ona tuputupu aʻe ma faʻafouina i vaega eseese o le olaga. O le aʻoaʻoina mai le taimi ua tuanaʻi, e mafai ona tatou fausia se lumanaʻi sili atu ona lelei ma sili atu ona malamalama. O Eleni Anamua, faatasi ai ma lona poto uma, o loo avea pea ma taiala mo la tatou malaga i lenei lalolagi faʻaonaponei.