O le Mealilo o Stonehenge ma A'oa'oga o Lona Fausiaina
O Stonehenge o se tasi o nofoaga sili ona lauiloa i le lalolagi i aso anamua. O loʻo i luga o le Salisbury Plain i Wiltshire, Egelani, o lenei faʻamanatuga tele maa ua tosina mai ai le fia iloa mo le tele o seneturi. E ui lava e foliga faigofie, ae o Stonehenge o loʻo i ai se inisinia faigata, faʻatusa, ma se talafaasolopito umi ua tuʻua ai tagata suʻesuʻe mea anamua, tusitala o talafaasolopito, ma tagata lautele i le fesili autu e tasi: faʻapefea ma aisea na fausia ai?
O se vaaiga puupuu o Stonehenge
O Stonehenge e aofia ai ni ituaiga maa eseese o loʻo faʻatulagaina i se liʻo ma se fausaga e pei o se seevae solofanua. O maa aupito tetele e taʻua o sarsens, o se ituaiga o oneone malo e mafai ona mamafa i le sefulu tone. E iai foʻi maa laiti, e taʻua o bluestones, na sau mai Wales—pe tusa ma le 200 kilomita mai le nofoaga o Stonehenge. O le fale e le na o se vaega e tasi o le fausiaina; na faia suiga ma faʻaopoopoga i Stonehenge i le tele o seneturi.
O le su'esu'ega o le radiocarbon ua fa'aalia ai na amata galuega i le nofoaga i le pe tusa o le 3000 T.L.M., ina ua fausia se lua li'o ma se auvai 'ele'ele. O fale ma'a tetele e sili ona iloa e manatu na fa'apipi'iina i se taimi mulimuli ane, pe tusa o le 2500 T.L.M., e ui lava e le'i tupu fa'atasi lenei faiga. O lona uiga o Stonehenge o se galuega umi e aofia ai le tele o augatupulaga.
Aiseā ua avea ai Stonehenge ma se Mea Lilo?
O le mealilo o Stonehenge e mafua mai i le tuʻufaʻatasiga o mea taua: le leai o ni faʻamaumauga tusitusia mai le taimi, le tele o le galuega, ma le mamao na feaveaʻiina ai maʻa. E leai ni a matou "pepa o galuega" anamua e faʻamatalaina ai le faʻamoemoega ma metotia o le fausiaina. Pau lava le mea o totoe o faʻamaoniga o mea anamua—pu o pou, toega o meafaigaluega maʻa, fasi ponaivi, faʻailoga o nofoaga, ma mamanu o le tulaga o fale e faʻatatau i le gaioiga a le la.
E tele fesili o loo finauina pea: Pe o se malumalu ea Stonehenge? O se fale mataʻituina o fetu? O se fanuatanu sili ona lelei? O se nofoaga e faamalolo ai tagata? Pe o se tuufaatasiga o fesili uma e tolu?
A'oa'oga 1: Nofoaga e Mata'ituina ai Fetū ma Kalena Fa'alelotu
O se tasi o talitonuga lauiloa o le Stonehenge sa avea o se faailoga o le vateatea, aemaise lava e faatatau i le solstice. O le tulaga o Stonehenge e faasino i le oso aʻe o le la i le solstice o le taumafanafana ma le goto ifo i le solstice o le taumalulu. O lenei tulaga e le o se mea na tupu fua: o fausaga o fale e ogatasi ma mea tutupu i le vateatea e manaʻomia ai ni matauga faifai pea ma le malamalama tuufaasolo.
Peita’i, o le ta’ua o Stonehenge o se “fale mata’itu” i le uiga fa’aonaponei e fa’asesēina. O lona galuega e foliga mai e sili atu ona fa’alelotu ma fa’atusa nai lo le fa’asaienisi. Sa i ai se sao taua o Solstices i sosaiete fa’ato’aga, e fa’ailoga ai le suiga o vaitau, taimi e totō ai ma selesele ai, ma avea o ni taimi e fa’amanatu ai e fa’amalosia ai sootaga fa’aagafesootai.
A'oa'oga 2: Nofoaga o Tanuaga ma Fa'amanatuga o Tupuaga
O faʻamaoniga o mea anamua o loʻo faʻaalia ai le i ai o tanuga e susunu ai mea na tanumia i tafatafa o Stonehenge, aemaise lava i lona amataga. O lenei mea ua mafua ai le talitonuga o Stonehenge o se nofoaga taua e tanu ai, atonu mo se tagata poʻo se vaega taua. I le tele o tū ma agaifanua faʻaleaganuʻu, o faʻamanatuga tetele e masani ona fesootaʻi ma le faʻaaloalogia o tuaa, faʻamautuina o aia tatau faʻaitumalo, poʻo le faʻamalosia o le faʻamaoni o se taʻitaʻi.
Afai e moni lava e fesoʻotaʻi Stonehenge ma le tanuga, e mafai la ona vaʻaia ia maʻa tetele o ni "faʻamanatuga faʻamanatu" e faʻailoga ai nofoaga paia—o nofoaga faʻaleagaga sa taua mo le lautele o le nuʻu. O le iai o auala faʻatino ma isi fausaga i le laufanua o loʻo siomia ai e faʻamalosia ai le manatu e leʻi tu toʻatasi Stonehenge ae o se vaega o se fesoʻotaʻiga faʻalelotu.
A'oa'oga 3: Nofoaga Fa'amalolo ma "Nofoaga Faimalaga"
O le isi talitonuga mataʻina o loʻo faʻapea mai o Stonehenge o se nofoaga e faʻamalolo ai. O lenei manatu e mafua mai i le mauaina o auivi o tagata i le eria o loʻo faʻaalia ai faʻailoga o manuʻa poʻo maʻi. E le gata i lea, o maʻa lanumoana a Welsh na talitonuina o loʻo i ai mana faʻapitoa i tala faʻasolopito, ma mafua ai ona manatu o maʻa na filifilia e le gata ona o lo latou maua ae ona o lo latou taua faʻatusa poʻo le faaleagaga.
I totonu o lenei faʻavae, atonu o Stonehenge o se nofoaga autū mo femalagaaiga. Sa malaga tagata i ni mamao mamao e auai i sauniga faʻamalolo, tatalo, pe saili faʻamanuiaga i nisi taimi o le tausaga—aemaise lava o aso paia o le solstice.
A'oa'oga 4: Fa'ailoga o le Lotogatasi Fa'apolokiki ma Galuega Fa'atino Fa'atasi
E iai foʻi se manatu e faʻapea o Stonehenge o se galuega faatino o loʻo atagia ai le autasi faʻaagafesootai ma faʻapolokiki. O le fausiaina o se faʻamanatuga tele faapenei e manaʻomia ai le felagolagomaʻi, se aufaigaluega tele, faʻalapotopotoga, ma le mafai ona faʻaogaina punaoa. E faigata ona ausia lenei mea pe a vaeluaina le sosaiete. O le mea lea, o nisi o tagata suʻesuʻe e vaʻai ia Stonehenge o se faʻailoga o le faʻamaopoopoina—o se "galuega faatino a le atunuʻu" anamua lea na faʻatasia ai vaega mai itulagi eseese.
O le i ai o maa lanumoana mai Uelese e mafai ona faauigaina o se faailoga o fesootaiga i le va o itulagi. O le aumaia o maa mai se mea mamao e le gata o se luitau faatekinolosi, ae o se faamatalaga foi: sa i ai fesoʻotaʻiga o fesuiaiga, galulue faatasi, po o le pulea foi o le sosaiete na mafai ai ona faatino le galuega.
Na faapefea ona fausia le Stonehenge? A'oa'oga Fa'ainisinia
E ese mai i le "aisea," o le fesili "faapefea" ua mafua ai foi le tele o talitonuga. O maa sarsen aupito tetele e mafai ona mamafa i le 20–30 tone, pe sili atu foi. A aunoa ma ni masini faaonaponei, semanu e avea le fesiitaiga ma se luʻitau tele.
1. Felauaiga o Ma'a e Fa'aaoga ai Ogalaau ma Fa'ase'e La'au
O talitonuga fa'a-masani e fa'apea mai na fa'aaogaina ogalaau laupapa e fai ma uili, pe fa'aaogaina o ta'avale toso e le to'atele o tagata. Atonu na fa'asusuina le eleele pe togafitia i ni mea fa'asusu masani ina ia faigofie ai ona maseesee. E ui e foliga faigofie, ae o lenei metotia e talafeagai ona e le mana'omia ai ni tekinolosi u'amea fa'apitoa.
2. Alavai ma Felauaiga o Maʻa Lanumoana mai Uelese
Mo maa lanumoana, o se auala i luga o le laueleele e selau kilomita le umi na foliga mai e toetoe lava a le mafai, o lea na tulaʻi mai ai le manatu e faʻaaoga auala i vaitafe ma sami. E mafai ona feaveaʻi maa i luga o vaʻa laupapa, i tafatafa o le talafatai, ona sosoʻo ai lea ma vaitafe e lata ane i Salisbury. E ui e lamatia, ae o felauaiga i le vai e masani ona sili atu ona lelei mo uta mamafa.
E iai foʻi se manatu e faʻapea o nisi o maʻa na feaveaʻiina e aisa i le Vaitaimi o le Aisa ona faʻaaogaina lea. Peitaʻi, e toʻatele saienitisi e manatu o faʻamaoniga mo lenei tulaga e feteenai, aua o le tufatufaina atu o maʻa faapena e le o lagolagoina atoatoa.
3. Si'itia o Ma'a i Pa ma Maea 'Ele'ele
Ina ia fa'atūina le ma'a tu sa'o, e foliga mai na eliina se lua loloto mo le fa'avae, ona fa'asaga lea i lona tulaga e fa'aaoga ai maea, ki, ma se 'au e toso. Ina ua uma ona tu'u le ma'a, ona toe fa'atumuina lea o le pu i le eleele ma ma'a laiti mo le mautu. Ina ia tu'u le ma'a fa'alava (ma'a fa'alava) i luga, e foliga mai na latou fausia se auvai 'ele'ele po'o se ala fa'asolo e alu a'e ai le ma'a, ona si'itia lea o le ma'a i lona tumutumu.
O le mea e malie ai, o nisi o maa i Stonehenge e iai ni so'oga e foliga tutusa ma le metotia o le galuega fa'akamuta o le mortise-and-tenon. O lenei mea e fa'aalia ai se tulaga maualuga o le malamalama fa'ainisinia—e le'i na'o le fa'aputuina o maa, ae na mamanuina se faiga e mafai ai ona latou fa'apipi'i.
O ai le Tufuga?
Sa fa'afeso'ota'i muamua e tala tu'u ia Stonehenge ma le taulaitu o Merlin po'o se ituaiga o tagata tetele. Peita'i, o su'esu'ega fa'aonaponei e fa'ailoa mai ai se sosaiete mai le Vaitau o le Neolithic i le Vaitaimi o le Amataga o le Apamemea i Peretania. E le'i "anamua" i latou i le uiga masani; sa ia i latou le malamalama i laufanua, tu ma aga masani faigata, feso'ota'iga lautele lautele, ma tomai fa'atulagaina malolosi.
O nofoaga e pei o Durrington Walls e lata ane e faʻaalia ai sa potopoto faʻavaitaimi nuʻu tetele. Atonu o Stonehenge o se nofoaga autu mo sauniga, ae o le eria o loʻo siomia ai sa lagolagoina ai gaoioiga lautele faʻaagafesootai—o tausamiga, faʻapotopotoga, fefaʻatauaʻiga, ma tū ma aga masani.
Faaiuga: O se Mealilo Ola
O loo tumau pea le Stonehenge o se mealilo e lē ona tatou te lē iloa se mea e uiga i ai, ae ona e foliga mai o le faʻamanatuga sa tele ona faʻamoemoega i lona fausiaina ma lona faʻaaogaina. Atonu o se nofoaga mo sauniga o le solstice, o se malae taʻalo mo faʻaaliga, o se fanuatanu, o se faʻailoga o le autasi, ma o se nofoaga faʻaleagaga e faʻatasia ai nuʻu i itulagi eseese.
O le mea e matuā tosina ai le mafaufau o Stonehenge, o lona mafai lea ona “tautala” e uiga i le taimi ua tuana’i e aunoa ma ni upu. O talitonuga uma e uiga i lona fausiaina—pe o metotia na fa’aaogaina e feavea’i ai ma’a pe o latou fa’amoemoega fa’alelotu—o se taumafaiga fa’aonaponei e malamalama ai i mafaufauga ma talitonuga o tagata anamua. Ma ona o le mea moni e le’i fo’ia, o lo’o fa’aauau pea ona vala’aulia e Stonehenge ni su’esu’ega fou, ni fa’auigaga fou, ma se lagona ofo e le gata.
Afai e te manaʻo ai, e mafai ona ou fetuʻunaʻia lenei tusiga ina ia sili atu ona aʻoaʻoina (faʻatasi ai ma ulutala laiti faʻaaʻoaʻo ma se sitaili aloaʻia), pe sili atu ona lauiloa (tala ma tala faʻatino), ma faʻaopoopo i ai se lisi o mau e faitau i ai.