O Le Mealilo o le Leiloa o le Titanic: O Se Faalavelave Tumau
O le uluaʻi malaga a le RMS Titanic i le po o Aperila 15, 1912, o se tasi lea o faʻalavelave mataʻina ma lilo i le talafaasolopito o le gataifale. O le vaʻa tele, lea na manatu muamua e "lē mafai ona goto," na goto i le Vasa Atalani i Matu, ma fasiotia ai le silia ma le 1.500 pasese ma le auvaa. E ui i suʻesuʻega loloto, o le mealilo e siomia ai faʻamatalaga o mea na tutupu i lena po ma le mafuaʻaga moni o le goto o le Titanic o loʻo faʻaauau pea ona tosina mai ai le toʻatele.
1. Talaaga ma le Sauniuniga o le Titanic
O le RMS Titanic o le va'a pasese aupito tele ma sili ona taugata i le lalolagi ina ua fa'alauiloaina. Na fausia e Harland ma Wolff i Belfast, Aialani, o le Titanic sa umia e le White Star Line. E 269 mita le umi, 28 mita le lautele, ma e silia ma le 46.000 tone le mamafa na fa'aaogaina. Na mamanuina e ave ai pasese ma le auvaa e silia ma le 2.200, e amata mai i le vasega muamua taugata e o'o atu i le vasega tolu e sili atu ona tauagafau ae lava lelei.
Sa fa'apipi'iina le va'a i tekinolosi fa'aonaponei mo lona taimi, e aofia ai faitoto'a otometi e le susu e mafai ona vaeluaina le va'a i ni vaega e puipuia ai lologa tetele pe a malepe le tino o le va'a. E to'atele na talitonu o lenei tekinolosi na le mafai ai ona goto le Titanic, ae i le po na tupu ai le fa'alavelave, na malepe ai lenei talitonuga.
2. O Le Amataga o le Malaga
Na tuua e le Titanic ia Southampton, Egelani, ia Aperila 10, 1912, i le ala agai atu i le Aai o Niu Ioka, Iunaite Setete. Ina ua maeʻa ona taofi i Cherbourg, Farani, ma Queenstown (ua taʻua nei o Cobh), Aialani, na folau atu ai le vaa i le Vasa Atalani. Na aveina e le vaa le tele o pasese eseese, mai tagata maualuluga, e aofia ai tagata sili ona mauoa o le vaitaimi, i tagata malaga mai o loo sailia se olaga fou i Amerika.
3. Po o le Mala
I le po o Aperila 14, 1912, sa to’afilemu le sami ma sa matuā malulu le tau. E ui ina sa maua e Titanic ni lapataiga se tele o ni aisa i lona ala, ae sa le’i faaitiitia tele lona saoasaoa. I le lata i le vaeluaga o le po, i le 23:40 i le po, na vaaia ai e le conning tower se aisa. Sa taumafai loa ofisa o le alalaupapa ma le auvaa e aloese mai se feto’ai e ala i le liliuina o le foeuli ma fa’afo’i le afi, ae sa matuā latalata tele le mamao e aloese ai mai ai. Na pa’i le vaa i le aisa i lona itu taumatau, ma faaleagaina ai ni vaega e le susu i lalo o le laina o le vai.
4. Faiga o le Goto ifo
Ina ua maeʻa le fetoʻai, na vave ona iloa e Kapeteni Edward Smith ma ana ofisa ua lamatia le vaʻa i le goto. Sa amata ona latou faatonuina le faʻateʻaina o tagata ma tuʻu ifo vaʻa laveai. O le mea e ofo ai, e naʻo le 20 vaʻa laveai na faʻapipiʻiina i le Titanic, e lava e tusa ma le 1.178 tagata. O lenei numera e sili atu nai lo le aofaʻi atoa o pasese ma le auvaa i luga o le vaʻa, aua o tulafono faatonutonu o felauaiga i le taimi lea sa faʻavae i luga o le mamafa o le vaʻa, ae le o le aofaʻi o pasese.
Sa matuā vevesi le tuʻuina ifo o vaʻa faaola. E toʻatele na tuʻuina ifo i lalo e na o le afa tumu ona o le fefe poʻo le leai o se felagolagomaʻi. O nisi o pasese ma le auvaa sa tumau pea le faafitia o le ono goto o le Titanic seʻia oo i le taimi mulimuli.
5. Ina ua mavae le Goto: Suʻesuʻega ma le Faʻamatalaina
Ina ua goto le Titanic, ma fasiotia ai le silia ma le afa o ana pasese ma le auvaa, sa matuā te’i le lalolagi, ma sa faia ai le tele o su’esu’ega e iloa ai le pogai tonu o le faalavelave. Sa alia’e mai ni a’oa’oga ma ni faauigaga eseese, e amata mai i mea sese a tagata e oo atu i le faaletonu faatekinolosi.
O suʻesuʻega muamua na faʻaiʻuina ai na goto le Titanic ina ua maeʻa ona fetoʻai ma se aisa tele, lea na faʻaleagaina ai le tino o le vaʻa. O le saoasaoa tele ma le leai o se mataʻituina o mea autu ia na mafua ai. Peitaʻi, i le aluga o taimi, na aliaʻe mai ai isi talitonuga, e pei o le fautuaga e faapea o le uʻamea na faʻaaogaina e fausia ai le vaʻa e le lava le malosi ma e vaivai i le malulu, pe o le faʻaaogaina o rivets e leaga.
6. Taufaasese ma Tala Fa'afagogo
I le faaopoopo atu i le suesuega aloaia, ua alia’e mai ai ni talitonuga faalilolilo ma ni tala pepelo eseese. O nisi e talitonu na malaia le vaa ona o ni tino maliu anamua a Aikupito sa tauaveina i totonu o le vaa o le Titanic. O le isi talitonuga o loo fautua mai ai na toe fausia le Titanic mai lona tuafafine o le vaa, le Olympic, lea na matua faaleagaina i se faalavelave na tupu muamua ma na faagotoina ma le loto i ai ona o se taufaasese o inisiua.
E le mafaitaulia ata tifaga ma tusi ua faʻamalosia ma faʻasalalauina nei talitonuga ma tala fatu, ma faʻaopoopoina ai se isi vaega i le mealilo o le Titanic. E ui lava i le mea moni e leai ni faʻamaoniga mautu o le tele o nei talitonuga taupulepulega faalilolilo, ae o loʻo faʻaauau pea ona tosina mai ai mafaufauga o le lautele.
7. Mauaina o le Va'a na Malepelepe
Ina ua mavae le silia ma le fitu sefulu tausaga i luga o le sami, na maua ai le vaa malepelepe o le Titanic i le 1985 e se 'au na taitaia e Dr. Robert Ballard. O lenei mea na maua na faaopoopo atu ai le tele o faamatalaga fou e uiga i le tulaga o le vaa ina ua goto. O se tasi o mea na maua na taitai atu ai i ni toe teuteuga tetele o se malamalamaga auiliili i le auala na vaeluaina ai le Titanic a o lei goto, o se itu sa le malamalama lelei i ai muamua.
E tele mea na maua mai le va’a na malepe ua toe fa’aalia i luga ma fa’aalia i falemata’aga i le lalolagi atoa. O nei mea na maua e fesoasoani e maua ai se ata manino o mea na tutupu i le po o Aperila, ae e tula’i mai ai fo’i fesili tau amio e uiga i le su’esu’eina o le va’a na malepe, lea e avea o se tuugamau i lalo o le vai mo le to’atele o tagata na a’afia.
8. Talatuu o le Titanic
O le faalavelave matautia o le Titanic na taitai atu ai i ni suiga tetele i le pisinisi o felauaiga. Na faalauiloa aloaia le Feagaiga Faavaomalo mo le Saogalemu o le Ola i le Sami (SOLAS) i le 1914, ma na faia ai ni suiga tetele i tulafono faatonutonu e faatatau i vaa faaola, aoaoga a le auvaa, ma le mataituina o aisa.
E le gata na i ai se aafiaga o le Titanic i tulafono faatonutonu o le gataifale ae na tuua ai foi se talatuu i aganuu lauiloa. O loo faaauau pea ona gaosia ata tifaga, tusi, ma galuega taulima o loo faaalia ai le faalavelave matautia, ma faatosina ai augatupulaga. E masani foi ona faia ni pati faamanatu ma ni suesuega i luga o le initaneti e manatua ai i latou na maliliu i luga o le vaa.
9. Faaiuga: O se Lesona mai le Talafaasolopito
E ui o le tele o faʻamaumauga faʻaonaponei ma le saienisi ua fesoasoani e faʻamatalaina le tele o vaega o le faʻalavelave faʻafuaseʻi o le Titanic, ae o loʻo siomia pea e se lagona o le lilo ma le fia iloa. Pe o le faʻamaualuga o tagata, mea sese faʻapitoa, pe na o le le laki na mafua ai ona iʻu le vaʻa, e tasi le mea e mautinoa: na aʻoaʻoina e le Titanic ni lesona taua e uiga i le lotomaulalo, le taua o le saogalemu, ma le ofoofogia ma le sauā o le natura. O loʻo tumau pea le Titanic o se faʻailoga o le toilalo ma le faʻamoemoe o tagata, o se tala lapataʻi o le a tumau e faʻavavau.