Le tulaʻi mai ma le atinaʻeina o le lotu Puta

Le Tuputupu Aʻe ma le Atinaʻeina o le Buddhism

Pengantar

O le lotu Puta o se tasi o lotu tetele o le lalolagi, na afua mai i Initia anamua, pe tusa o le seneturi lona 6 i le seneturi lona 5 T.L.M. Ua lauiloa i ana aoaoga e uiga i mafatiaga ma le ala i le malamalama, ua faatosinaina ai le faitau miliona o tagata mai aganuu eseese ma talaaga faafanua. O lenei tusiga o le a faamatala ai le tulaʻi mai ma le atinaeina o le lotu Puta mai ona aso muamua seia oo i lona salalau atu i le lalolagi atoa.

Talaaga o le Tuputupu Aʻe o le Buddhism

O le lotu Puta e faavae i le soifuaga ma aoaoga a Siddhartha Gautama, lea na mulimuli ane lauiloa o le Buddha. Na soifua mai Siddhartha Gautama i Kapilavastu, o se malo laitiiti i le mea ua ta’ua nei o Nepal, pe tusa o le 563 T.L.M. Na soifua mai o ia i se aiga taualoa, o le atalii o le Tupu o Sudhodana ma le Masiofo o Maya. Na lipotia mai i se valoaga o le a avea Siddhartha ma tupu sili pe avea foi ma se tagata e sili ona tuuto.

O le mafatiaga na ia vaaia i le lalolagi—o le matua, maʻi, oti, ma se tagata nofo toʻatasi o loʻo ola i se olaga faʻatauvaʻa—na tuua ai e Siddhartha lona olaga matagofie i le maota i le 29 o ona tausaga e saili le malamalama ma tali i ona mafatiaga. Ina ua mavae le ono tausaga o sailiga, e ala i ituaiga eseese o le faʻamamāina ma le mafaufau loloto, na iu lava ina maua e Siddhartha le malamalama i Bodh Gaya, i lalo o le laau o Bodhi. I le taimi lea, na avea ai o ia ma Buddha, o le “Tasi ua Malamalama.”

talitonuga faa Buddhism

O aʻoaʻoga a le Buddha ua lauiloa o le Dharma, lea e aofia ai upu moni mamalu e fa (Catur Aryasatya) ma le ala mamalu e valu (Astangika Marga). O upu moni mamalu e fa o:

1. Dukkha: E iai mafatiaga i le olaga. O mea uma e fa'atupuina, suia, ma fa'aumatia o se puna lea o mafatiaga.
2. Samudaya: O le pogai o mafatiaga o le tuʻinanau, le matapeʻapeʻa, le ʻinoʻino ma le valea.
3. Nirodha: E mafai ona fa'amutaina mafatiaga e ala i le ave'esea o le tu'inanau ma le mana'o.
4. Marga: O le ala e tau atu i le iuga o mafatiaga e ala lea i le ala mamalu e valu vaega, o le malamalama sa'o, mafaufauga sa'o, tautala sa'o, gaioiga sa'o, olaga sa'o, taumafaiga sa'o, mafaufau sa'o, ma le taula'i sa'o.

FAITAU FOI  Ia iloa le talafaasolopito o le malo o Tarumanagara

E le gata i lea, sa aʻoaʻo atu foʻi e le Buddha ia manatu o le lē faʻasauā (Ahimsa), karma, ma le toe fanaufouina. I nei aʻoaʻoga, o mea ola uma e noatia i le tulafono o le karma—o amioga lelei ma leaga o le a aʻafia ai olaga i le taimi nei ma le lumanaʻi.

Atina'eina Muamua o le Buddhism

Ina ua maeʻa ona maua le malamalama, sa amata loa e le Puta ona aʻoaʻo atu ana aʻoaʻoga i isi. O le aʻoaʻoga muamua a le Puta na tuʻuina atu i le Deer Park i Sarnath, e lata ane i Benares (o Varanasi i le taimi nei), i le toalima o ana soa sa avea muamua ma tagata e leʻi toe mafaufau i mea moni. O lenei mea na tupu ua lauiloa o le "Liliuina o le Uili o Dharma" muamua.

Mo le isi 45 tausaga, na malaga ai le Buddha i le itu i matu o Initia, e faasalalau atu le Dharma. Na ia faavaeina se nuu o monike (le Sangha), e aofia ai alii ma tamaitai na lafoaia le olaga faalelalolagi e mulimuli i le ala o le Buddha. Ina ua mavae le maliu o le Buddha i le pe tusa o le 483 T.L.M., na faaauau pea e le Sangha le misiona o le faasalalauina o aoaoga.

Faasalalau atu i le Itumalo o Asia

Na amata le salalau atu o le lotu Puta ina ua mavae le maliu o le Puta. O le Tupu o Ashoka o le Mauryan Dynasty o se tagata autu i le salalau atu o le lotu. I le pulega mai le pe tusa o le 268 i le 232 T.L.M., o Ashoka o se pule sili na liliu i le lotu Puta ina ua mavae faigata i le taimi o taua. Sa lagolagoina e Ashoka le fausiaina o stupas (faamanatuga o le lotu Puta) ma viharas (monaseri), ma auina atu faifeautalai i vaega eseese o Initia ma atunuu i fafo, e aofia ai Sri Lanka, Asia Tutotonu, ma Asia i Sautesasae.

FAITAU FOI  O le fouvalega lanumeamata ma lona aafiaga i faatoaga

I Sri Lanka, na aumaia ai e le monike o Mahinda, le atalii o Ashoka, le lotu Puta i le seneturi lona 3 T.L.M. Iina, na avea ai le lotu Puta ma vaega taua o aganuu ma le olaga faalelotu. Mai Sri Lanka, ona salalau atu lea o le lotu Puta Theravada i Burma (Myanmar), Thailand, Laos, ma Cambodia.

I le taimi nei, na atiae le Mahayana Buddhism i le itu i matu o Initia ma salalau atu i Asia Tutotonu, Saina, Korea, ma Iapani e ala i le Silk Road. Na faaopoopo e Mahayana ni elemene fou i le Buddhism, e pei o le manatu o le Bodhisattva, o se tagata e faatuai le nirvana e fesoasoani i isi e ausia le malamalama.

Buddhism i Saina ma Iapani

Na muamua taunuu le lotu Puta i Saina i le seneturi muamua TA e ala i tagata faioloa ma monike. Sa i ai se sao taua a le Eastern Han Dynasty i le lagolagoina o le lotu Puta. O faaliliuga o tusitusiga a le lotu Puta i le gagana Saina ma aoaoga a monike lauiloa e pei o Kumārajīva na fesoasoani i le faafaileleina o le lotu Puta i Saina. Sa olaola ai vaega faa-Mahayana e pei o Chan (Zen) ma Tantrayana iina.

Mai Saina, na salalau atu ai le lotu Puta i Korea ma Iapani. I Iapani, sa taliaina ma le naunautai le lotu Puta i le seneturi lona 6 TA ma avea ma vaega taua o le aganuu a Iapani. O vaega e pei o Zen ma Jodo Shinshu na tulaʻi mai ma fetuutuunai i agaifanua a Iapani.

Buddhism i Tibet

I Tibet, na amata ona salalau atu le lotu Puta i le seneturi lona 7 TA faatasi ai ma le faaipoipoga a le Tupu o Songtsen Gampo i ni purinisese se toalua mai Nepal ma Saina, o e na aumaia ni faatosinaga faa-Puta. O le lotu Puta i Tibet sa matua faatosinaina lava e tu ma agaifanua a Tantric po o Vajrayana ma sa palu faatasi foi ma le lotu moni a Tibet o Bön. Na avea le Dalai Lama ma taitai faaleagaga ma faaupufai autu o Tibet.

FAITAU FOI  Le tāua o le Konekeresi o Vienna i le talafaasolopito o Europa

Pa'ū ma le Toe Fa'afouina

Faatasi ai ma le salalau atu o le lotu Hindu ma le lotu Isalama i le konetineta o Initia, na amata ai ona mou atu le faatosinaga a le lotu Puta i lona atunuu moni. E tele faamanatuga ma monaseri na faaleagaina e osofaiga a le lotu Isalama ma suiga faapolokiki i Initia ina ua mavae le seneturi lona 11 TA. Peitai, sa ola pea le lotu Puta ma olaola i Asia i Sasae ma Sautesasae.

I le seneturi lona 19 ma le 20, na amata ai ona toe tosina mai e le lotu Puta le naunau i Sisifo. Na amata ona suʻesuʻeina loloto e tagata atamamai i Sisifo ia aoaoga a le Puta, ma na amata ona aʻoaʻo e matai mai Sasaʻe e pei o D.T. Suzuki ma Chögyam Trungpa Rinpoche le Dharma i le Iunaite Setete ma Europa. O manatu o le Puta i le mafaufau loloto, le mafaufau loloto, ma le malamalama ua musuia ai le toatele o tagata i le lalolagi atoa.

I'uga

Mai lona amataga faatauvaa i Initia anamua e oo atu i lona salalau lautele i le lalolagi atoa, ua faaalia ai e le lotu Puta lona malosi e avea o se tasi o lotu ma filosofia sili a tagata soifua. I le sailia o le malamalama, le filemu, ma le malamalama loloto i le olaga ma mafatiaga, o loo faaauau pea ona musuia ma faatosina e aoaoga a le Puta le faitau miliona o tagata. I se lalolagi o suiga faifai pea, o le savali a le Puta o le agaalofa, le poto, ma le ala ogatotonu e tumau pea le talafeagai ma le taua i tagata soifua uma.

Taofi faamatalaga