O Le Tuputupu Aʻe o le Temokalasi Eleni Anamua
E masani ona ta'ua le faatemokalasi o se tasi o talatuu sili ona tāua a Eleni anamua i le lalolagi fa'aonaponei. Peita'i, o le faatemokalasi Eleni anamua e le'i avea ma se faiga ua uma ona saunia, e pei ona mafaufauina e le to'atele. Na tupu a'e i feeseeseaiga fa'aagafesootai, suiga tau tamaoaiga, toe fuata'iga fa'aletulafono, ma se tauiviga po'o ai e tatau ona pulea ma pe fa'apefea ona taofia le pule. O le alualu i luma o le faatemokalasi i Eleni anamua—aemaise lava i Atenai—o lo'o fa'atusalia ai se faiga umi mai le pulega a tagata maualuluga i le auai o tagatanu'u (e ui lava e fa'atapula'aina), a'o fa'aalia ai fo'i se fa'afitauli: o se "malo a tagata" lea e fa'alagolago i le nofo pologa ma fa'ate'aina ai le tele o vaega.
Fa'atulagaga o Polis: Eleele Lauolaola mo Fa'ata'ita'iga Fa'apolokiki
E leʻi tulaʻi mai le faatemokalasi Eleni i se tulaga gaogao, ae i totonu o le tulaga o le polis—o le aai-setete lea na avea ma iunite faaupufai autu o Eleni. O polis taitasi sa i ai ni faalapotopotoga, tulafono, ma agaifanua eseese. O Sparta, mo se faataitaiga, e sili atu ona lauiloa o se vaega o le militeri oligarchy, ae o Atenai na avea ma nofoaga sili ona lauiloa o faataitaiga faatemokalasi. O le laufanua maugā o Eleni na faafaileleina ai le fausiaina o ni nuu faaupufai tutoatasi, ma mafai ai ona atiina ae ni manatu eseese e uiga i le malo.
I le amataga, o le tele o faiga fa'apolokiki sa pulea e tupu po'o malo maualuluga. O le mamalu ma le pule sa i luga o aiga mamalu na pulea le laueleele. Peita'i, o suiga tau tamaoaiga—o le fa'atupula'ia o fefa'ataua'iga, le tula'i mai o se vasega ogatotonu o tagata e ona fanua laiti, ma le matafaioi fa'amiliteli a le 'autau savavali (hoplites) lea na mana'omia ai le lotogatasi o tagata—na mafua ai le mamafa e taofia ai le faia o fa'ai'uga mai le pulea e se vaega to'aitiiti o tagata.
Mai le Malo Maualuga i le Faʻalavelave Lautele: O Fatu o le Temokalasi
Sa feagai Atenai i le seneturi lona 7 T.L.M. ma ni feeseeseaiga matuia faaleagafesootai. E toatele faifaatoaga laiti sa aitalafu i alii maualuluga. I se faiga faigata, o le le totogiina o aitalafu e ono taitai atu ai i le nofo pologa i aitalafu. O lenei le tutusa na taitai atu ai i feeseeseaiga i le va o alii maualuluga ma tagatanuu masani. Ina ia faaitiitia le faalavelave, na amata ona suia e Atenai ana faiga faapolotiki mai "aganuu maualuluga" agai atu i tulafono tusitusia ma faalapotopotoga e sili atu ona tatala.
O le laasaga muamua tāua o le fa'atulagaina lea o tulafono e Draco (Drakon) i le pe tusa o le 621 T.L.M. Sa lauiloa tulafono a Draco i le matuā sauā—o lea na tumau ai pea le faaupuga "drakonian" i le aso. Peita'i, o lo latou tāua e le gata i lo latou sauā, ae o le mea moni na amata ona fa'atulagaina tulafono, ma tu'ua ai e fa'alagolago atoatoa i fa'ai'uga fa'afuase'i a ali'i maualuluga. Na amata ona talia e le lautele le manatu o tulafono e "lē fa'apitoa," o se fa'avae tāua mo se malo e sili atu ona tali atu.
O Toe Fuataʻiga a Solon: O Le Maliliega Tele na Suia ai le Ala
O le isi tagata autū o Solon (pe tusa o le 594/593 T.L.M.). Sa tuʻuina atu iā Solon le galuega e foʻia ai le faʻalavelave tau aitalafu ma feeseeseaʻiga faʻaagafesootai. O ana toe fuataʻiga e masani ona vaʻaia o se laʻasaga tele agai i le faatemokalasi, e ui lava ina le ausia le "pulega a tagata" i le uiga lautele.
Na faʻatinoina e Solon le seisachtheia—o le soloia lea o le avega o aitalafu na maileia ai tagatanuu ma le faʻasaina o le nofo pologa i aitalafu. Na ia toe faʻatulagaina foʻi le auai faʻapolokiki e faʻavae i luga o vasega, nai lo naʻo le tulaga maualuga. Na tatalaina ai le avanoa i tofiga lautele mo tagatanuu e le o ni aliʻi maualuluga ma ni tupe lava.
I le isi itu, sa faatumauina e Solon le matafaioi o le au maualuluga. O tulaga maualuluga sa masani ona umia e tagata mauoa, ae o tagatanuu maualalo sa tuuina atu i ai tofiga i le fono a le atunuu ma faamasinoga. O le mea autu na ausia e Solon o se suiga i mataupu faavae: o le aloaia faaupufai sa le toe fuafuaina na o le gafa, ae o le sao o se tagatanuu ma lona tulaga i totonu o le nuu.
O Le Vaitaimi o le Pule Sauā: O Se Ala Ese Atu i le Faatemokalasi
Ina ua mavae Solon, e leʻi maeʻa le feeseeseaiga faapolokiki. Ona oo lea o Atenai i se vaitaimi o le pule sauā i lalo o Peisistratus ma ona atalii (seneturi lona 6 T.L.M.). I le tala faa-Eleni anamua, o le "saua" e le o lona uiga i taimi uma o se taitai sauā e pei ona i ai i le uiga faaonaponei; e masani lava o se pule e toatasi e faoa le pule i le lotolotoi o tauiviga a tagata maualuluga.
Sa faatumauina e Peisistratos ia faalapotopotoga tuai, ae sa faamalosia le mautu, faamalosiauina le atinae, ma saunia avanoa tau tamaoaiga mo vaega i fafo atu o le malo maualuluga. E ui ina feteenai le pule sauā ma mataupu faavae faatemokalasi, ae o lenei vaitaimi na faavaivaia ai le pule a aiga tautupu tuai ma saunia ai le ala mo le toe faatulagaina faaupufai mulimuli ane.
O Toe Fuata'iga a Cleisthenes: O le Faavae o le Temokalasi a Atenai
O se suiga tele na oo mai i le 508/507 T.L.M faatasi ai ma toe fuataiga a Cleisthenes. E toatele tusitala o talafaasolopito na latou ta’ua Cleisthenes o le “tama o le faatemokalasi a Atenai” aua na ia faatuina ni fausaga na mafai ai ona auai lautele tagatanuu ma faaitiitia ai le faatosinaga a alii maualuluga.
Na suia e Cleisthenes le vaevaega o tagatanuu e faavae i le aiga i vaevaega faaleatunuu: o demes (iunite i le lotoifale) ma ituaiga na toe faatulagaina. I le tuufaatasia o le talafatai, uta, ma taulaga i se ituaiga e tasi, na ia taofia ai soo se vaega po o se aiga faapitoa mai le pulea o le pule. Na ia faamalosia foi le Fono a le 500 (Boule), o ona sui na aumaia mai demes eseese, ma faamautinoa ai le sili atu ona tutusa o latou sui.
O se tasi o auala lauiloa o le fa'ate'aina, o se faiga e fa'aaoga e aveese ai tagata fa'apolokiki e ala i le palota e puipuia ai i latou mai le soona malolosi. E ui e mafai ona fa'aaogaina sese, ae o le fa'ate'aina e fa'aalia ai le iloaina e mana'omia e le fa'atemokalasi ni meafaigaluega e fa'atapula'a ai le fa'apotopotoina o le pule.
Le Tumutumu o le Temokalasi: O Le Vaitaimi o Pericles ma le Auai o Tagatanuu
Na ausia e le faatemokalasi a Atenai lona tumutumuga i le seneturi lona 5 T.L.M., aemaise lava i le taimi o le nofoaiga a Pericles. I le taimi lea, na avea ai le Fono Aoao (Ekklesia)—o se fonotaga a alii matutua—ma totonugalemu o le faia o faaiuga i mataupu tau taua, filemu, faiga faavae i fafo, ma tulafono. Sa i ai foi se sao taua tele a faamasinoga a tagata lautele (Dikasteria) i le faamalosia o le tulafono ma le vaavaaia o taitai.
O se mea fou taua e masani ona fesootaʻi ma lenei vaitaimi o le totogiina lea o auaunaga a le malo (e pei o le auaunaga a le au faamasino). O lenei faatosinaga na mafai ai e tagatanuu e le o manuia ona auai, ae le gata i latou e mauoa ma avanoa. Na faalauteleina ai le faavae faaupufai, e ui lava ina sa faatapulaaina le auai i se vaega vaapiapi o "tagatanuu."
Peita’i, sa feagai fo’i le faatemokalasi a Atenai ma ni faitioga ogaoga. O faifilosofia e pei o Plato sa latou va’ai i le faatemokalasi o se mea e vaivai i faiga fa’atemokalasi—o ta’ita’i e fa’asesēina le to’atele. Na fa’amatalaina e Thucydides le auala e mafai ai ona vave suia manatu o tagata lautele i se siosiomaga o taua. O nei faitioga na avea ma vaega o le finauga faifai pea e uiga i vaivaiga o faiga fa’atemokalasi.
Tapula'a o le Temokalasi Eleni: O Ai “Tagata”?
E tāua le malamalama e leʻi aofia ai tagata uma i le faatemokalasi a Atenai. O fafine, pologa, ma tagata malaga mai (metics) sa leai ni aia tatau faapolokiki. Ua fuafua e na o se vaega itiiti o le faitau aofaʻi—o tagata matutua tane—e mafai ona auai tuusaʻo. O le mea e ofo ai, o le taimi paganoa na mafai ai ona auai faapolokiki sa masani ona lagolagoina e galuega faapologa. I se isi faaupuga, o le faatemokalasi a Atenai sa faalagolago i luga o se fausaga faaagafesootai faatulagaina.
Ae ui i lea, i totonu o ona tapulaʻa, sa tumau pea le fouvalega o le faatemokalasi a Atenai ona sa tuʻuina atu faʻaiʻuga faʻapolokiki i lima o fonotaga a tagatanuu, ae le o tupu poʻo aliʻi maualuluga. Na mafua ai foʻi ona tulaʻi mai se aganuʻu o le tautala faʻapito, finauga faitele, ma le tiutetauave a tagatanuu mo mataupu lautele.
Pa'ū ma le Tofi
E leʻi vave ona paʻū le faatemokalasi a Atenai. O le Taua a Peloponnesian (431–404 T.L.M.) na faʻavaivaia ai Atenai i le tamaoaiga ma le faʻapolokiki. Ina ua maeʻa lona faiaʻina e Sparta, na feagai Atenai ma pulega faʻa-oligarchy e pei o le "Thirty Tyrants" aʻo leʻi toe faʻafoʻisia le faatemokalasi. Peitaʻi, na faʻaauau pea le le mautu ma le mamafa mai fafo. I le iuga, o le faʻalauteleina o Maketonia i lalo o Filipo II ma Alesana le Sili na faʻamutaina ai le tutoʻatasi o le tele o poleis, e aofia ai faʻataʻitaʻiga i le faatemokalasi i lona tulaga masani.
E ui i lea, o le talatuu o le faatemokalasi Eleni anamua e tumau pea i ona manatu ma faʻavae: o le manatu o le avea ma tagatanuu, auai o le lautele, le pule a le tulafono, fesuiaʻiga o ofisa, ma le siakiina o le pule. O faatemokalasi i aso nei e le faʻataʻitaʻi saʻo ia Atenai—e masani ona fai ma sui, faʻamaonia aia tatau lautele, ma teena le nofo pologa—ae o le tele o a latou faaupuga autu ma fesili e mafua mai i le poto masani Eleni: O le a le uiga o le "tagata"? E faʻapefea ona taofia le sauā? O le a le tele e tatau ona aofia saʻo ai tagatanuu?
Fa'ato'a
O le alualu i luma o le faatemokalasi Eleni anamua o se tala o suiga faifai malie: mai le pulega a alii maualuluga i le tulafono tusitusia, mai le faʻalavelave tau aitalafu i le toe fuataʻiga, mai le pule sauā i le toe faʻatulagaina o faʻalapotopotoga, ma mai le pule a tagata maualuluga i le auai lautele—e ui lava o loʻo faʻapitoa pea—o tagatanuʻu. O le faatemokalasi Atenai ua faʻaalia ai o le faatemokalasi e le na o se faiga, ae o se faiga faʻaagafesootai ma faʻapolokiki vaivai, e tumu i feeseeseaiga e manaʻomia ai ni auala e paleni ai le pule. E ui i ona tapulaʻa, na faʻalauiloa mai e Eleni anamua se manatu mataʻutia: o tagatanuʻu, e ala i finauga ma le faia o faʻaiuga faʻatasi, e mafai ona avea ma puna o le faʻamaoniaina faʻapolokiki. O lenei manatu o loʻo ola pea ma alualu i luma e oʻo mai i le aso.