Amataga ma Talafaasolopito o le Atinaʻeina o le Initaneti
O le initaneti o se tasi o mea fou sili ona tetele i le talafaasolopito o tagata soifua, ua suia ai le auala tatou te ola ai, galulue ai, ma fesootaʻi ai. O le amataga ma le atinaʻeina o le initaneti o se tala umi e aofia ai le tele o tagata suʻesuʻe eseese, faʻalapotopotoga, ma tekinolosi. O lenei tusiga o le a suʻesuʻeina ai lenei malaga umi mai lona amataga seʻia oʻo mai i le taimi nei.
Muamua lava, o le ā le Initaneti?
O le Initaneti o se feso'ota'iga fa'alelalolagi e feso'ota'i ai le faitau miliona o komepiuta i le lalolagi atoa, e mafai ai ona latou fa'asoa fa'amatalaga ma feso'ota'i le tasi ma le isi. O lenei fa'avae feso'ota'iga e aofia ai le tele o feso'ota'iga laiti, e aofia ai fa'alapotopotoga a le malo, a'oa'oga, pisinisi, ma fa'alapotopotoga tumaoti, e fa'aogaina uma le protocol masani, TCP/IP (Transmission Control Protocol/Internet Protocol).
Amataga o le Initaneti
ARPANET: Fa'avae Muamua (1960s)
E mafai ona toe su'esu'eina le amataga o le initaneti i le vaitau o le 1960, ina ua amataina e le Advanced Research Projects Agency (ARPA) a le Matagaluega o le Puipuiga a le Iunaite Setete se poloketi su'esu'ega e ta'ua o le ARPANET. O lenei fuafuaga na fa'amoemoe e fausia se feso'ota'iga e mafai ona tete'e atu i osofa'iga a le militeri ma fa'alavelave fa'afuase'i.
Na faʻalauiloa e le ARPANET le uluaʻi fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻiga e faʻaaoga ai le tekinolosi o le fesuiaʻiga o afifi, o se faʻavae taua mo le atinaʻeina o le initaneti. O le fesuiaʻiga o afifi e mafai ai ona vaevaeina faʻamaumauga i ni afifi laiti, auina eseese ona toe faʻapotopotoina lea i lo latou taunuuga mulimuli. O Paul Baran ma Donald Davies o ni tagata autu se toʻalua i le atinaʻeina o lenei manatu.
I le aso 29 o Oketopa, 1969, na auina atu ai le uluai savali mai se komepiuta i le Iunivesite o Kalefonia, Los Angeles (UCLA) i se komepiuta i le Stanford Research Institute (SRI). E ui lava na o le upu "LOGIN" o loʻo i totonu o le savali, lea na motusia pe a uma mataitusi muamua e lua ("LO"), ae na faailogaina ai le laasaga muamua i le malaga umi o le initaneti.
Atina'eina o Tekonolosi Fesootaiga
TCP/IP ma le Fa'alauteleina o le ARPANET (1970s)
I le vaitau o le 1970, sa faaauau pea ona tuputupu aʻe le ARPANET, ma fesoʻotaʻi ai le tele o iunivesite ma faʻalapotopotoga suʻesuʻe i le Iunaite Setete. O le atinaʻeina o protocols fesoʻotaʻiga na avea ma taulaʻiga autu, ma i le 1974, na fautuaina ai e Vinton Cerf ma Robert Kahn le TCP/IP protocol suite, lea na avea ma tulaga faʻatonuina autu mo le faʻasalalauina o faʻamatalaga i luga o le Initaneti.
I le 1983, na aloaia ai e le ARPANET le TCP/IP o lana protocol masani, e sui ai le Network Control Protocol (NCP) tuai. O se suiga tele lea, ma mafai ai e fesoʻotaʻiga eseese ona fesootaʻi le tasi ma le isi e faʻaaoga ai lenei protocol lautele.
NSFNET ma le Fa'apisinisi (1980s)
I le ogatotonu o le vaitau o le 1980, na amata ai e le United States National Science Foundation (NSF) ona atiina ae le NSFNET, o se feso'ota'iga e fa'afeso'ota'i ai nofoaga autu o komepiuta i iunivesite eseese. Na ofoina atu e le NSFNET le gafatia maualuga o le bandwidth nai lo le ARPANET ma avea ma poutu autu o le atina'eina o le Initaneti i le Iunaite Setete.
Sa amata ona fesootaʻi malie ma mautinoa fesoʻotaʻiga i fafo atu o le Iunaite Setete i le NSFNET, ma saunia ai le ala mo le fausiaina o se fesoʻotaʻiga i le lalolagi atoa. I le faaiuga o le 1980 ma le amataga o le 1990, na amata ai ona iloa e kamupani faapisinisi le tele o le gafatia o le initaneti. O le amataga lea o le faagasologa o pisinisi, faatasi ai ma le avanoa o auaunaga initaneti mo tagata lautele.
Le Fanau Mai o le Upega Tafaʻilagi a le Lalolagi
Tim Berners-Lee ma le HTTP/HTML (1989-1991)
O le 1989 o se tausaga tāua mo le atinaʻeina o le initaneti faatasi ai ma le mauaina o le World Wide Web (WWW) e Tim Berners-Lee, o se saienitisi komepiuta i CERN. Na atiina ae e Berners-Lee le Hypertext Transfer Protocol (HTTP), Hypertext Markup Language (HTML), ma le manatu o le Uniform Resource Locator (URL), lea na mafai ai ona maua ma fesoʻotaʻi pepa i luga o le initaneti.
I le 1991, na faʻalauiloa ai e Berners-Lee le Upega Tafaʻilagi a le Lalolagi i tagata lautele. E ala i le WWW, na faigofie ai ona maua ma faʻaaogaina le initaneti e tagata lautele. O lenei mea na mafua ai ona faʻateleina le faʻaaogaina o le initaneti i le sefulu tausaga na sosoo ai, ma fausia ai se auala fou ma sili atu ona toʻafilemu e faʻasoa ai faʻamatalaga i le lalolagi atoa.
Su'esu'ega Faigofie i le Mosaic (1993)
O le atina'eina o su'esu'ega uepi na fa'avavevaveina ai fo'i le fa'aaogaina o le initaneti. I le 1993, na fa'alauiloa ai e Marc Andreessen ma lana 'au i le National Center for Supercomputing Applications (NCSA) le Mosaic, o le uluai su'esu'ega uepi na manuia fa'apisinisi. Na fa'alauiloa mai e Mosaic ni vaega e pei o fa'aaliga ata ma se fa'aoga faigofie, ma fa'afaigofie ai ona maua e tagata fa'aoga le WWW.
Atina'eina o Atina'e Fa'ainitaneti i le Lalolagi Atoa
Tula'i A'e o le ISP ma le Tuputupu A'e Fa'atele (1990s – 2000s)
I le vaitau o le 1990, na amata ona vave tuputupu aʻe Kamupani Tuʻuina Atu Auaunaga Initaneti (ISP), ma tuʻuina atu auaunaga initaneti i tagata faʻaoga i totonu o aiga ma pisinisi. O auaunaga telefoni, lea e faʻaaogaina ai laina telefoni mo fesoʻotaʻiga initaneti, na matua lauiloa lava i lena taimi.
Ua matuā fa’ateleina le fa’atupula’ia o tagata fa’aoga Initaneti. Mai ni nai afe tagata fa’aoga i le amataga o le 1990, ua fa’aluaina lenei fuainumera i nai tausaga ta’itasi. E faigata ona mafaufauina i le taimi nei, ae i na aso, e o’o lava i le faigofie o le su’esu’eina ma le lafoina o imeli e mana’omia ai le taimi ma le onosa’i, ona o le matua fa’atapula’aina o saoasaoa.
Broadband ma le Speed Fouvalega (2000s)
O le ogatotonu i le faaiuga o le 2000 na vaaia ai se suiga tele mai fesoʻotaʻiga dial-up i le broadband. O fesoʻotaʻiga broadband, e aofia ai tekinolosi e pei o le Digital Subscriber Line (DSL), uaea, ma le fiber optic, e ofoina atu ni saoasaoa e sili atu ona vave ma sili atu le mautu nai lo fesoʻotaʻiga dial-up masani. Faatasi ai ma le maualuga o le saoasaoa o le initaneti, na amata ai ona faateleina le tele o mea multimedia, e pei o le tafeina o vitio ma auaunaga taaloga i luga ole laiga.
Initaneti i le Vaitaimi Fa'aonaponei: Telefoni Feavea'i ma le Initaneti Fa'aonaponei
Telefonipoto ma le Initaneti Feavea'i (2010s)
I le vaitau o le 2010, o le atinaʻeina o tekinolosi telefonipoto ma fesoʻotaʻiga feaveaʻi 4G na tatalaina ai se mataupu fou i le talafaasolopito o le initaneti. O telefonipoto, faatasi ai ma lo latou gafatia e maua ai le initaneti mai soo se mea ma soo se taimi, na suia ai mamanu o le faʻaaogaina o le initaneti. O polokalama feaveaʻi e pei o ala o faasalalauga lautele, auaunaga feʻau vave, ma polokalama e-commerce na suia ai le auala tatou te fesootai ai, faatau ai, ma fegalegaleai ai.
Feso'ota'iga 5G ma le Lumana'i o le Initaneti (2020s)
O lea la, faatasi ai ma le faalauiloaina o le tekinolosi 5G, ua i ai le lalolagi i le tulaga o le isi suiga tele i luga o le initaneti. Ua folafola mai e le 5G ni saoasaoa maualuga tele o faamatalaga, o le latency maualalo tele, ma le mafai ona faafesootai le faitau miliona o masini i le Initaneti o Mea (IoT). O lenei tekinolosi e le gata ina faaleleia atili ai le tulaga lelei o auaunaga initaneti feaveaʻi ae tatala ai foi avanoa fou i vaega e pei o le tausiga o le soifua maloloina, taavale, ma le gaosiga atamai.
Fa'ato'a
Mai le ARPANET i le 5G, ua oo i ai le atinaʻeina mataʻina o le initaneti ma ua i ai sona aafiaga tele i toetoe lava o vaega uma o le soifuaga o tagata. O le talafaasolopito o le initaneti o se tala o le galulue faatasi i le lalolagi atoa, faʻafouga faʻatekonolosi, ma le fetuʻunaʻiga faifai pea. I le avea ai ma fausaga taua o le vaitaimi numera, o le a faʻaauau pea ona atinaʻe le initaneti ma faʻatulaga lo tatou lumanaʻi.