Fua Fa'atatau o le Ata Fa'ata Concave
O se fa'ata fa'a'ofuofu o se ituaiga fa'ata fa'api'o e iai se foliga e atagia mai ai mea e pi'o i totonu, e pei o totonu o se pesini. O nei fa'ata e tele ona fa'aoga i le olaga i aso faisoo ma vaega fa'asaienisi eseese. O se tasi o mea taua e malamalama i ai e uiga i fa'ata fa'a'ofuofu o le auala e fausia ai ata ma le auala e mafai ai ona tatou fuafuaina le tulaga, le tele, ma meatotino o na ata. O lenei tusiga o le a talanoaina ai le fua fa'atatau o ata mo se fa'ata fa'a'ofuofu, uiga o ata na fausia, ma a latou fa'aoga.
Fa'amatalaga o le Fa'ata Mata'utia
O se fa'ata fa'a'ofuofu o se fa'ata e pi'o i totonu lona foliga atagia agai i le puna o le malamalama. E le pei o se fa'ata mafolafola, lea e na'o le toe fa'aataina mai o le malamalama, o se fa'ata fa'a'ofuofu e toe fa'aataina mai le malamalama ina ia feiloa'i ave e tutusa ma le au autū o le fa'ata i se tasi tulaga, e ta'ua o le tulaga taula'i.
Fua Fa'atatau Taua mo Fa'ata Concave
Ina ia malamalama i le auala e fausia ai ata i fa'ata fa'a'ofuofu (concave), e tele ni fua fa'atatau ma ni manatu fa'avae e mana'omia ona e iloa. O nisi nei o fua fa'atatau taua e fa'aaogaina i le au'ili'iliga o ata i fa'ata fa'a'ofuofu (concave):
1. Fuafua Taula'i
O le tulaga taulaʻi (F) o le tulaga lea e feiloaʻi ai ave o le malamalama e tutusa ma le au autū o le faʻata pe a uma ona atagia mai e le faʻata. O le mamao mai le faʻata i le tulaga taulaʻi e taʻua o le umi taulaʻi (f). E mafai ona fuafuaina le umi taulaʻi o se faʻata faʻaputu e faʻaaoga ai le fua faʻatatau:
\[ f = \frac{R}{2} \]
di mana:
– \( f \) o le umi o le taulaʻiga,
– \( R \) o le radius o le pi'oga o le fa'ata.
2. Fa'ata Fa'atusatusa (Fa'ata Fa'atulagaina o Ata)
Mo le fuafuaina o le tulaga ma meatotino o le ata na fausia e se faʻata faʻata, matou te faʻaaogaina le faʻata faʻata, lea e faʻapea:
\[ \frac{1}{f} = \frac{1}{d_o} + \frac{1}{d_i} \]
di mana:
– \( f \) o le umi o le taulaʻiga,
– \( d_o \) o le mamao o le mea mai le fa'ata,
– \( d_i \) o le mamao o le ata mai le fa'ata.
3. Fa'ateleina o Ata
O le fa'ateleina (m) o le fua fa'atatau i le va o le maualuga o le ata (\( h_i \)) ma le maualuga o le mea faitino (\( h_o \)). E mafai fo'i ona fa'aalia le fa'ateleina i tulaga o le mamao:
\[ m = \frac{h_i}{h_o} = -\frac{d_i}{d_o} \]
O le fa'ailoga leaga i lenei fua fa'atatau e fa'ailoa mai ai o le ata na fausia ua fa'asaga i le mea faitino.
Uiga o Ata i Fa'ata Concave
E mafai ona i ai ni uiga eseese o le ata na faia e se fa'ata fa'a'ofuofu e fa'atatau i le tulaga o le mea faitino e fa'atatau i le vaega taula'i ma le ogatotonu o le pi'o o le fa'ata. O nisi nei o taunuuga e ono maua:
1. Meafaitino i fafo atu o le ogatotonu o le pi'oga (d_o > R)
Afai e tu'u le mea faitino i fafo atu o le ogatotonu o le pi'oga (e sili atu ma le faaluaina o le umi taula'i), o le ata ua fausia o le a:
– O lo'o i le va o le ogatotonu o le pi'oga ma le tulaga taula'i (R > d_i > f).
– Moni (e mafai ona pu'eina i luga o le lau).
- Agai i tua.
– Fa'aitiitia.
2. Meafaitino i le Ogatotonu o le Pi'o (d_o = R)
Afai e tu'u sa'o se mea i le ogatotonu o le pi'oga, o le ata ua fausia o le a:
– O loʻo i le ogatotonu lava e tasi o le piʻoga e pei o le mea faitino (d_i = R).
- Moni.
- Agai i tua.
– E tutusa le telē ma le mea faitino.
3. Meafaitino i le va o le Ogatotonu o le Pi'o ma le Vaega Taula'i (R > d_o > f)
Afai e tuu se mea i le va o le ogatotonu o le pi'oga ma le vaega autū, o le ata ua fausia o le a faapenei:
– O lo'o i tua atu o le ogatotonu o le pi'oga (d_i > R).
- Moni.
- Agai i tua.
– Fa'ateleina.
4. Meafaitino i le Taula'iga (d_o = f)
Afai e tu'u tonu le mea i le ogatotonu o le va'aiga, o le ata ua fausia o le a:
– O lo'o i le tulaga e le gata (e le fausia le ata i se mamao e mafai ona fuaina).
– E lē moni le ata (e lē mafai ona pu’eina i luga o le lau).
- Agai i tua.
– Tele tele (faateleina e le gata).
5. Meafaitino i le va o le Taula'iga ma le Fa'ata (d_o < f)
Afai e tuu se mea i le va o le ogatotonu ma le faata, o le ata ua fausia o le a faapenei:
– O loʻo i tua o le faʻata (o le d_i e leaga, o loʻo faʻaalia ai se ata faʻapitoa).
– Maya (e le mafai ona pu'eina i luga o le lau).
– Tu sa'o.
– Fa'ateleina.
Fa'aoga o le Fa'ata Mata'utia
E tele fa'aoga aoga o fa'ata fa'ata'oto i le olaga i aso faisoo ma tekinolosi fa'aonaponei. O nisi nei o fa'ata'ita'iga:
1. Ata Fa'ata i luga o le Moli
E fa'aaogaina fa'ata concave o ni fa'aata i moli uila e aoina ma fa'atatau ai le malamalama mai se puna o le malamalama e maua ai se ave malosi ma fa'atonutonu lelei o le malamalama.
2. Mikroskopo ma Teleskopo
I meafaigaluega fa'a-opitika e pei o microscopes ma telescopes, e fa'aaogaina fa'ata fa'apito e aoina ai le malamalama ma fa'alautele ai le ata o se mea ina ia mafai ona va'aia manino atili.
3. Meafaigaluega e Aoina ai le Malamalama
E fa'aaogaina fa'ata concave i mea faigaluega e aoina ai le malamalama e pei o ni telescopes atagia e aoina ai le malamalama mai mea mamao ma fa'atatau tonu i se vaega taula'i mo se matauga lelei.
4. Fa'ata Teuga
E masani ona faʻaaogaina faʻata concave o ni faʻata vali ona o lo latou gafatia e faʻateleina ai le atagia mai o foliga, ma faʻafaigofie ai le faʻaogaina o vali.
5. Ogaumu e fa'aaoga ai le la
I totonu o se ogaumu e fa'aaoga ai le la, e fa'aaoga ai se fa'ata fa'a'ofuofu e aoina ai le susulu o le la ma fa'atatau i se tasi vaega e maua ai le vevela e lava e kuka ai mea'ai.
I'uga
O fa'ata fa'apito o ni masini va'ai taua e tele ona fa'aoga i le olaga i aso faisoo ma tekinolosi. O le malamalama i uiga o ata o fa'ata fa'apito, e pei o le umi o le taula'iga, le fa'atusatusaga o le fa'ata, ma le fa'ateleina, o le ki lea i le su'esu'eina ma le vavaloina o le tulaga, le tele, ma uiga o le ata e maua mai ai. I le fa'aaogaina o nei mataupu fa'avae, e mafai ona tatou fa'aaogaina fa'ata fa'apito mo le tele o fa'amoemoega aoga, mai le fa'amalamalamaina i le mata'ituina fa'asaienisi. O lenei malamalama e maua ai fo'i se fa'avae mautu mo le malamalama atili i manatu fa'apito ma le atina'eina o tekinolosi va'ai sili atu ona alualu i luma.