Matafaioi a Sela Toto Paʻepaʻe i le Faiga Puipuiga o le Tino
O le puipuiga o le tino o le tagata o se faiga puipuiga faigata e taua tele mo le ola i se siosiomaga e feagai ma siama matautia e pei o siama, siama, fungi, ma parasite. O se tasi o vaega autu o lenei faiga faigata o sela toto papaʻe (WBCs), e taʻua foʻi o leukocytes. E gaosia tele i le ponaivi o le ponaivi, o nei sela e feoaʻi solo i totonu o le toto ma le lymphatic system lea e mafai ai ona latou mataʻituina ma tau ma faʻamaʻi pipisi ma isi faʻamaʻi i taimi uma. O lenei tusiga o loʻo suʻesuʻeina ai le matafaioi taua a sela toto papaʻe i le puipuiga o le tino, ma faʻamamafaina ai o latou ituaiga, galuega, ma auala e faʻatino ai.
Ituaiga o Sela Toto Pa'epa'e
E eseese sela toto paʻepaʻe i ni ituaiga eseese, e tofu ma a latou galuega faapitoa. E mafai ona vaevaeina lautele i ni vaega se lua: granulocytes ma agranulocytes.
Granulocytes
O nei sela e faʻailoaina i le i ai o granules i totonu o latou cytoplasm ma e aofia ai:
1. Neutrophils: E tusa ma le 60-70% o WBCs uma, o neutrophils o le muamua tali atu lea i faʻamaʻi pipisi. E matua aoga tele i latou i le phagocytosis, foloina ma faʻamalūina siama o loʻo osofaʻia.
2. Eosinophils: O nei sela e taua tele i le puipuia mai faʻamaʻi pipisi ma faʻatonutonu foʻi tali atu i le mumū. E mafai e Eosinophils ona faʻasaʻoloto ni mea oona e tau ai ma parasite tetele e le mafai ona faʻaleagaina.
3. Basophils: E ui e itiiti ifo le tele, ae e taua basophils i le fa'aosofia o tali atu i mea e tete'e atu i ai e ala i le fa'asa'olotoina o le histamine ma le heparin. Latou te fesoasoani fo'i e fa'atulaga le tali atu o le tino e ala i le fa'asa'olotoina o mole mole fa'ailoilo e ta'ua o cytokines.
Agranulocytes
E leai ni granules vaaia o Agranulocytes ma e aofia ai:
1. Lymphocytes: E tusa ma le 20-25% o le WBCs, e taua tele lymphocytes mo le tali atu o le puipuiga o le tino. E vaevaeina foʻi i latou i:
– Sela B: E nafa ma le gaosiga o antibodies, e iloa ma fusifusia e sela B ni antigens patino, ma amataina ai le tali atu o le puipuiga o le tino humoral.
– Sela T: O nei mea e a'afia i le puipuiga o le tino e ala i sela. E vaevaeina sela T i sela fesoasoani T (CD4+), e fesoasoani i isi sela puipuia o le tino, ma sela T e maua i siama (CD8+), e fa'aumatia ai sela ua a'afia pe kanesa.
– Sela Fasiotiga Masani (NK): O nei sela e vave ona tali atu i sela ua a'afia i siama po'o le fausiaina o le tumo e ala i le fa'aosofia o le apoptosis (oti fa'apolokalameina o sela).
2. Monocytes: O le ituaiga WBC aupito tele, e mafai ona latou vaevaeina i macrophages ma dendritic cells, e taua mo le phagocytosis ma le faʻaalia o antigen.
Galuega ole toto pa'epa'e
Iloaina ma le Tali atu o Fa'ama'i
O le galuega autū a sela toto papaʻe o le iloaina ma tali atu i siama. E aofia ai:
1. Phagocytosis: E folo ma fa'a'a'a e neutrophils, monocytes, ma macrophages siama. E mafai e nei sela ona iloa mamanu molecular e feso'ota'i ma siama (PAMPs) e ala i mamanu e iloa ai siama (PRRs) e pei o Toll-like receptors (TLRs), e fa'afaigofie ai tali vave ma lelei.
2. Fa'aaliga o Antigen: A mae'a le phagocytosis, e tu'uina atu e macrophages ma dendritic cells ni vaega o le pathogen (antigens) i T cells. O lenei fa'aaliga o antigen e taua tele mo le fa'agaoioia o le tali atu o le puipuiga o le tino, aemaise lava mo le gaosia o antibodies fa'apitoa mo pathogens.
Fa'aumatiaga o Sela ua A'afia
O le taimi lava e ulufale ai i totonu o le tino, e mafai e nisi faʻamaʻi pipisi ma kanesa ona natia i totonu o sela. Ina ia tau ma lenei mea, e iloa ma faʻaumatia e sela T oona ma sela NK nei sela ua faʻaleagaina. O lenei tali atu e faʻaosofia e sela e faʻamautinoa ai e le sosolo le faʻamaʻi.
Gaosiga o Antibodies
O sela B e nafa ma le gaosia o antibodies, o porotini ia e fusifusia faapitoa i antigens. A uma ona fusifusia, o nei antibodies e faʻaitiitia mea oona, opsonize (faʻailoga mo le faʻaumatia) siama, ma faʻagaoioia isi vaega o le puipuiga o le tino, e aofia ai le complement system.
Fa'atonuga o le tali atu
E taua tele le matafaioi a basophils ma eosinophils i le fa'atonutonuina o le tali atu o le tino puipuia, aemaise lava i taimi o tali atu i allergies ma fa'ama'i pipisi. O le fa'asa'olotoina o le histamine ma isi mea mai nei sela e fesoasoani e fa'atonutonu ai le malosi ma le natura o le tali atu o le tino puipuia.
Faiga Fa'atino
Iloaina ma Fa'ailoilo
E fa'aaogā e sela toto pa'epa'e le tele o ituaiga o mea e maua mai ai siama (receptors) e iloa ai siama fa'ama'i (virus). Mo se fa'ata'ita'iga, e iloa e TLRs vaega eseese o siama fa'atupu fa'ama'i, e pei o lipopolysaccharides (LPS) i luga o siama. A iloa e nei mea e maua mai ai siama se siama fa'ama'i, latou te fa'aosofia ai ni fa'ailoilo i totonu o le tino, e o'o atu ai i le fa'agaoioia o tali puipuia.
Chemotaxis
O le Chemotaxis e faasino i le gaioiga o sela toto papaʻe agai i le nofoaga o loʻo aʻafia ai le siama e tali atu ai i faailoilo faʻakemikolo. O lenei faiga e faʻamautinoa ai o loʻo faʻapotopotoina sela toto papaʻe i nofoaga o loʻo aʻafia ai le siama e tau ai ma siama faʻamaʻi.
Apoptosis
O nisi sela toto papa'e, e pei o sela NK ma sela T e afaina ai sela, e mafai ona fa'aosofia ai le apoptosis i sela ua a'afia i siama po'o sela ua maua i le kanesa. Latou te fa'asa'olotoina le perforin e fausia ai ni pu i totonu o le membrane o le sela, sosoo ai ma enzymes e pei o granzymes e fa'aosofia ai le apoptosis.
Soifua Maloloina
O fa'aletonu i le aofa'i po'o le galuega a sela papa'e e mafai ona avea ma fa'ailoga o ni fa'afitauli fa'afoma'i eseese.
Maualuga o le Faitau o le WBC (Leukocytosis)
E mafai ona fesoota'i le maualuga o le aofa'i o le WBC ma fa'ama'i pipisi, mumū, atuatuvalega, leukemia, ma isi fa'aletonu o le ponaivi. E masani ona mafua ai ona fa'aopoopoina su'esu'ega i le leukocytosis e iloa ai le mafua'aga autū.
Faitau Maualalo o le WBC (Leukopenia)
O le faaitiitia o le aofaʻi o le WBC e mafai ona faʻafaigofie ai ona aʻafia tagata i faʻamaʻi pipisi. O tulaga e pei o le HIV/AIDS, le faʻaletonu o le ponaivi, faʻamaʻi e puipuia ai le tino mai le tino, ma nisi vailaʻau e mafai ona oʻo atu ai i le leukopenia. O togafitiga e masani ona taulaʻi i le mafuaʻaga autū.
Fa'afitauli Fa'atino
O nisi fa'aletonu tau kenera, e pei o le chronic granulomatous disease (CGD), e fa'alavelaveina ai le mafai e WBC ona galue lelei. O nei tulaga e masani ona i'u ai i le toe tupu mai o fa'ama'i pipisi ma mana'omia ai ni ta'iala fa'apitoa mo le puleaina.
iʻuga
O sela toto paʻepaʻe o ni toa e le o taʻua o le puipuiga o le tino. Mai le iloaina muamua o siama ma le faʻaumatiaga e oʻo atu i le faʻatulagaina o tali faigata o le puipuiga o le tino, e tele ma taua tele a latou matafaioi. O le malamalama i ituaiga eseese ma galuega a le WBC e le gata ina faʻalauteleina ai lo tatou malamalama i le puipuiga o le tino ae fesoasoani foi i le atinaʻeina o togafitiga ma togafitiga mo faʻamaʻi eseese. O suʻesuʻega faifai pea o loʻo faʻaauau pea ona faʻaalia atili ai faʻamatalaga auiliili e uiga i nei sela mataʻina, ma faʻamamafa atili ai lo latou matafaioi taua i le tausia o le soifua maloloina o le tagata.
O le talisapaia o le lavelave ma le aoga o sela papaʻe o le toto, tatou te maua ai se malamalamaaga i se tasi o vaega aupito sili ona taua o a tatou puipuiga faʻa-biological, ma faʻamamafaina ai le ofoofogia o tali faʻalenatura ma fetuʻunaʻi a le tino o le tagata i le puipuiga o le tino.