Mataupu faavae o le galuega-malosi Malosiaga e le faasaoina Fealuaiga i luga o le vaalele faalava ma le fete’ena’iga – Faafitauli ma Tali

2 Mataupu faavae o le galuega-malosi Malosiaga e le faasaoina Fealuaiga i luga o le vaalele faalava ma le fete’ena’iga – Faafitauli ma Tali

1. O se poloka e see ifo i luga o se vaalele fa'asolo ma le fete'ena'iga. O le a le saoasaoa o le poloka pe a pa'ū le poloka i le eleele? O le coefficient of kinetic friction e 0.4. O le fa'avavevaveina ona o le kalave e 10 m/s 2.

Ua iloa:

Maualuga muamua (ho) = 6 mMataupu faavae o le galue-malosi, malosi e le fa'asao, gaioiga i luga o le va'alele fa'asino ma le fete'ena'iga - fa'afitauli ma fofo 1

Maualuga mulimuli (h t ) = 0 m

Saosaoa muamua (v o ) = 0 (poloka i le taimi muamua e malolo ai)

Fa'atusatusaga o le fete'ena'iga kinetic (μ k ) = 0.4

Fa'avavevave ona o le kalave (g) = 10 ms -2

cos θ = adj/hyp = 8/10

O le vaega fa'atulagaina o le mamafa = w y = w cos θ = mg cos θ = m (10)(8/10) = m (10)(4/5) = m (40/5) = 8 m

O le malosi masani = N = w y = 8 m

O le malosi o le fete'ena'iga kinetic = f k = μ k N = μ k w y = (0.4)(8 m) = 3.2 m

Manaomia: Saosaoa mulimuli ( vt )

Fofo:

O le mataupu faavae o le galuega-malosi fa'amekanika e ta'u mai ai o le galuega e faia e malosiaga e lē fa'asao e fa'atino i luga o se mea e tutusa ma le suiga atoa i le malosiaga kinetic ma le malosiaga gafatia.

Wnc = ΔEMMataupu faavae o le galue-malosi, malosi e le fa'asao, gaioiga i luga o le va'alele fa'asino ma le fete'ena'iga - fa'afitauli ma fofo 2

W nc = ΔEK + ΔEP

W nc = Galuega e faia e le malosi e lē fa'asao, Δ EM = O le suiga i le malosi fa'amekanika , Δ EK = O le suiga i le malosi fa'a-kinetic, Δ EP = O le suiga i le malosi gafatia.

Suiga i le malosiaga kinetic :

ΔEK = 1/2 m (v t 2 – v o 2 ) = 1/2 m (v t 2 – 0) = 1/2 mv t 2

Suiga i le malosiaga gafatia :

ΔEP = mg (h t – h o ) = m (10)(0-6) = m (10)(-6) = – 60 m

Galuega e faia e le malosi o le fete'ena'iga kinetic:

W nc = – f k s = – (3.2 m)(10) = – 32 m

O le fa'ailoga to'esea e fa'ailoa mai ai o le galuega e faia e le malosi o le fete'ena'iga kinetic i luga o le poloka e leaga.

Fuafua le saoasaoa mulimuli (vt ) :

W nc = ΔEK + ΔEP

– 32 m = 1/2 mv t 2 – 60 m

– 32 mita = mita (1/2 v t 2 – 60)

tagai foi i le  Gaoioiga pa'ū saoloto - fa'afitauli ma fofo

– 32 = 1/2 v t 2 – 60

– 32 + 60 = 1/2 vt 2

28 = 1/2 vt 2

2 (28) = vt 2

56 = vt 2

vt = √4.14

vt = 2√14 ms -1

2.

O se poloka e se'e ifo i luga o se va'alele fa'apito ma le fete'ena'iga. O le saoasaoa mulimuli o le poloka pe a pa'ū i le eleele e 10 m/s² . Afai o le malosi o le fete'ena'iga e 2 N ma le fa'avavevaveina ona o le kalave e 10 m/s² . O le a le maualuga o le h?

Ua iloa:

Mamafa o le poloka (m) = 1 kgMataupu faavae o le galue-malosi, malosi e le fa'asao, gaioiga i luga o le va'alele fa'asino ma le fete'ena'iga - fa'afitauli ma fofo 3

Saosaoa muamua (v o ) = 0 (poloka i le taimi muamua e malolo ai)

Saosaoa mulimuli (vt ) = 10 ms -1

Maualuga muamua (h o ) = h

Maualuga mulimuli (h t ) = 0

Malosiaga o le fete'ena'iga kinetic (f k ) = 2 N

Fa'avavevave ona o le kalave (g) = 10 ms -2

Mana'omia: Maualuga (h)

Fofo:

O le galuega e faia e le malosi o le feteʻenaʻiga kinetic:

W nc = – f k d = – (2)(15) = – 30

O le fa'ailoga to'esea e fa'ailoa mai ai o le galuega e faia e le malosi o le fete'ena'iga kinetic i luga o le poloka e leaga.

O le suiga i le malosiaga kinetic:

ΔEK = 1/2 m (v t 2 – v o 2 ) = 1/2 (1)(10 2 – 0) = 1/2 (10 2 ) = 1/2 (100) = 50

Suiga i le malosiaga gafatia:

ΔEP = mg (h t – h o ) = (1)(10)(0-h) = (10)(-h) = -10 h

O le fua fa'atatau o le mataupu faavae o le galuega-malosi fa'amekanika:

W nc = ΔEK + ΔEP

– 30 = 50 – 10 itula

10 itula = 50 + 30

10 itula = 80

h = 80/10

h = 8 mita

  1. O le ā le mataupu faavae o le galuega-malosi?
    • tali: O le mataupu faavae o le galuega-malosi e taʻu mai ai o le galuega e faia i luga o se mea e tutusa ma le suiga o lona malosiaga kinetic. I le faʻamatematika, , fea ua maeʻa le galuega ma o le suiga lea i le malosiaga kinetic.
  2. E faapefea ona eseese se malosiaga e le faasaoina mai se malosiaga faasao?
    • tali: O se malosiaga e le fa'asao, e pei o le fete'ena'iga, e mafua ai le leiloa o le malosiaga fa'amekanika mai se faiga, e masani lava i le tulaga o le vevela. I se fa'atusatusaga, o malosiaga fa'asao, e pei o le kalave po'o le malosiaga o le spring, e le fa'ata'ape'apeina le malosiaga fa'amekanika ae e mafai ona liua i le va o le malosiaga gafatia ma le malosiaga kinetic i totonu o le faiga.
  3. E faʻapefea ona aʻafia e le feteʻenaʻiga le galuega e faia i luga o se mea o loʻo fealuaʻi i luga o se vaalele faʻapiʻopiʻo?
    • tali: E fa'agaoioi le fete'ena'iga i se itu e fa'afeagai ma le gaioiga a le mea faitino. O lona uiga e faia e le fete'ena'iga se galuega leaga i luga o le mea faitino, e fa'aitiitia ai lona malosi fa'atino pe fa'ateleina ai le tele o galuega i fafo e mana'omia e fa'agaoioi ai i luga o le fa'asitepu.
  4. Aiseā e lē suia ai le malosi gafatia o se mea ona o malosiaga e lē fa'asao?
    • tali: E fesoʻotaʻi le malosi faʻapitoa ma malosiaga faʻasao, ma e faʻalagolago lona suiga i tulaga muamua ma le mulimuli, ae le o le ala e ui ai. E mafai e malosiaga e le faʻasao ona suia le malosi faʻatino o se mea ae leai se malosiaga faʻapitoa e fesoʻotaʻi.
  5. E fa'apefea ona a'afia e le tulimanu o le fa'asino le gaioiga o se mea i luga o se va'alele fa'asino ma le fete'ena'iga?
    • tali: O le tele o le tulimanu o le fa'asino, o le tele fo'i lea o le vaega o le malosi o le kalave e fa'atino tutusa ma le va'alele. O lenei mea e faigata ai ona taofia le mea i le tulaga malolo pe agai i luga o le va'alele, ma faigofie ai ona fa'avavevave ifo i le va'alele. E tete'e le fete'ena'iga i lenei gaioiga, ae e itiiti ifo lona a'afiaga pe a fa'ateleina le tulimanu.
  6. Aiseā e lē faatelevaveina ai e faavavau mea i luga o se vaalele fa'apito ma le fete'ena'iga?
    • tali: Ona o le i ai o le fete'ena'iga, a'o gaoioi le mea faitino, o nisi o le malosiaga gafatia o le kalave e liua i le vevela. Mulimuli ane, o le malosi ona o le kalave e tutusa ma le vaalele o le a paleni e le malosi fete'ena'iga, ma o le a gaoioi le mea faitino i se saoasaoa tumau pe malolo.
  7. E mafai ea ona toe maua mai le galuega na faia e se vaegaau e lē fa'asao?
    • tali: O le galuega e faia e malosiaga e le fa'asao e masani ona liua i ni ituaiga o malosiaga e pei o le vevela, lea e masani ona faigata ona toe liua i le malosiaga fa'amekanika aoga. I le tele o tulaga fa'atino, o lenei malosiaga e manatu ua "leiloa" i le faiga.
  8. O le a le mea e fuafua ai le tele o le malosi o le fete’ena’iga i luga o se vaalele fa’api’opi’o?
    • tali: O le malosi o le fete'ena'iga i luga o se va'alele fa'apito e fuafua e le malosi masani (fa'ata'amilo) ma le fua fa'atatau o le fete'ena'iga i le va o luga. E tu'uina mai e , fea o le coefficient o le friction.
  9. Aiseā ua faʻamatalaina ai le malosiaga gafatia o le zero i nisi o vaega faʻasino?
    • tali: O le malosi gafatia o se fua fa'atatau. I le fa'amatalaina o se tulaga fa'asino lea e leai se malosi gafatia, e maua ai se fa'avae tumau mo le fuafuaina o suiga i le malosi gafatia mo tulaga eseese e fa'atatau i lena fa'asino.
  10. E faapefea ona suia le gaioiga a se mea faitino i luga o se vaalele faalava pe afai e leai se fete'ena'iga?
  • tali: A aunoa ma le fete'ena'iga, o le malosi e tasi e fa'atino i luga o le mea i luga o le va'alele o le vaega lea o le kalave e tutusa ma le fa'asino i ai. O le i'uga, o le a fa'avavevave le mea i lalo o le va'alele ona o lenei malosi ma e le o'o atu i se saoasaoa tumau se'i vagana ua fa'atino e se isi malosi mai fafo.