E lē fa’atatau tulafono o le kesi a Boyle, tulafono a Charles ma Gay-Lussac i tulaga uma o le kesi, o lea e faigata ai la matou su’esu’ega. O le mea lea, ua tu’uina atu ai le fa’ata’ita’iga o le kesi lelei atoatoa. E lē iai le kesi lelei atoatoa i le olaga i aso faisoo; o le kesi lelei atoatoa o le ituaiga atoatoa lea e fa’afaigofie ai le su’esu’ega. O le iai o lenei manatu o le kesi lelei atoatoa e fesoasoani tele fo’i ia i matou i le toe iloiloina o le sootaga i le va o tulafono e tolu o le kesi.
O le sootaga i le va o le vevela, voluma, ma le mamafa o le kesi
I le faasino atu i tulafono e tolu o le kasa o loʻo i luga, e mafai ona tatou maua se sootaga lautele i le va o le vevela, voluma, ma le mamafa o le kasa.

![]()
P 1 = mamafa muamua (Pa po'o le N/m 2 ), P 2 = mamafa mulimuli (Pa po'o le N/m 2 ), V 1 = voluma muamua (m 3 ), V 2 = voluma mulimuli (m 3 ), T 1 = vevela muamua (K), T 2 = vevela fa'ai'u (K)
(Pa = pascal, N = Newton, m2 = mita faatafafa, m3 = mita kupita, K = Kelvin)
O le sootaga i le va o le tele o le kasa (m) ma le voluma (V)
O le tele o le ea e tuʻuina i totonu o le paluni paʻu, o le tele foʻi lea o le fulafula o le paluni. I se isi faaupuga, o le tele o le kasa, o le tele foʻi lea o le voluma o le paluni. E mafai ona tatou fai atu o le tele o le kasa (m) e tutusa tonu lava ma le voluma o le kasa (V).

Numera o mole (n)
1 mole = mamafa o se mea e tutusa ma le mamafa molecular o le mea. E eseese le mamafa ma le mamafa molecular okesene.
Faʻataʻitaʻiga 1, o le mamafa o le mole okesene (O2 ) = 16 u + 16 u = 32 u (o mole okesene taʻitasi e iai ni atoma okesene e 2, lea e 16 u le mamafa o le atoma okesene taʻitasi). O lea la, o le 1 mole O2 e 32 kalama le mamafa. Pe o le mamafa o le mole okesene o le O2 = 32 kalama / mol = 32 kg/kmol.
Faʻataʻitaʻiga 2, o le mamafa molecular o le kesi carbon monooxide (CO) = 12 u + 16 u = 28 u (o molecular taʻitasi o le carbon monoxide e iai le 1 carbon atom (C) ma le 1 oxygen atom (O). O le mamafa o le 1 carbon atom = 12 u ma le mamafa o le 1 oxygen atom = 16 u. 12 u + 16 u = 28 u). O lea la, o le 1 mole o le CO e 28 kalama le mamafa. Pe o le mamafa molecular o le CO = 28 kalama/mol = 28 kg/kmol.
Fa'ata'ita'iga 3, o le mamafa molecular o le kesi carbon dioxide (CO2) = [12 u + (2 x 16 u)] = [12 u + 32 u] = 44 u (o molecular carbon dioxide ta'itasi e iai le 1 carbon atom (C) ma le 2 oxygen atoms (O). O le mamafa o le 1 Carbon atom = 12 u ma le mamafa o le 1 oxygen atom = 16 u). O lea la, o le 1 mole o le CO2 e 44 kalama le mamafa. Pe o le mamafa molecular o le CO2 = 44 kalama/mol = 44 kg/kmol.
O le aofaʻi o mole (n) o se mea = le fua faatatau o le mamafa o le mea i lona mamafa mole. Faʻamatematika:
![]()
Fesili 1:
Fuafua le aofaʻi o moles i le 64 kalama o le O 2
O2 mamafa = 64 kalama
O le mamafa molecular o le O 2 = 32 kalama/mol

Fesili 2:
Fuafua le aofaʻi o moles i le 280 kalama o le CO
Mamafa o le CO = 280 kalama
O le mamafa molecular o le CO = 28 kalama/mol
![]()
Fesili 3:
Fuafua le aofaʻi o moles i le 176 kalama o le CO2
Mamafa o le CO2 = 176 kalama
O le mamafa molecular o le CO 2 = 44 kalama/mol
![]()
Fa'atumauina o kasa fa'avaomalo (R)
E faʻavae i suʻesuʻega a saienitisi, na maua ai afai e faʻaaogaina le aofaʻi o moles (n) e faʻaalia ai le tele o se mea, ona tutusa lea o le tau o le constant o le faʻatusatusaga mo kasa taʻitasi. O le constant tutusa o le universal gas constant (R).
R = 8.315 J/mol. K
= 8315 kJ / kmol. K
= 0.0821 (L.atm) / (mol. K)
= 1.99 kal / mol. K
(J = Joule, K = Kelvin, L = lita, atm = ea, cal = kalori)
TULAFONO O LE KASE MASANI (i le aofaʻi o mole)
O le fa'atusatusaga o lo'o i luga e mafai ona liua i ni fa'atusatusaga e ala i le fa'aofiina o le aofa'i o moles (n) ma universal gas constants (R).
PV = n RT
O lenei fuafuaga ua ta'ua o le tulafono o le kasa lelei po'o le fuafuaga o le tulaga o le kasa lelei.
P = mamafa o le kesi (N/ m2 )
V = le tele o le kesi ( m3 )
n = aofaʻi o mole (mole)
R = tumau kasa lautele (R = 8.315 J/mol. K)
T = le vevela atoatoa o le kesi (K)
I le foia o le faafitauli, o le ae mauaina le faaupuga STP. O le STP o le Vevela ma le Mamafa Masani.
Vevela masani (T) = 0 o C = 273 K
Mamafa masani (P) = 1 atm = 1.013 x 10 5 N / m 2 = 1.013 x 10 2 kPa = 101 kPa
I le foia o mataupu tau tulafono o le kesi, e tatau ona faʻaalia le vevela i le fua o le Kelvin (K). Afai o le mamafa o le kesi o loʻo avea pea ma mamafa fuaina, sui muamua i le mamafa atoatoa. Mamafa atoatoa = mamafa o le ea + mamafa fuaina. Afai o le mea ua iloa o le mamafa o le ea (leai se mamafa fuaina), foia le faafitauli.
Fesili 1:
I le mamafa o le ea (101 kPa), o le vevela o le kasa kaponi taiokesaita = 20 o C ma lona voluma = 2 lita. Afai e liua le mamafa i le 201 kPa ma faʻateleina le vevela i le 40 °C, fuafua le voluma mulimuli o le kasa kaponi taiokesaita.
fofo
P 1 = 101 kPa
P 2 = 201 kPa
T 1 = 20 ° C + 273 K = 293 K
T 2 = 40 o C + 273 K = 313 K
V 1 = 2 lita

Fesili 2:
Fuafua le voluma o le 2 moles o le kesi i le STP (o le kesi lenei o le kesi lelei atoatoa)
fofo

Fesili 3:
O le aofaʻi o le kesi okesene i le STP = 20 m 3. Fuafua le mamafa o le kesi okesene.
fofo
O le aofa'i o le 1 mole o le kesi i le STP = 22.4 lita = 22.4 dm3 = 22.4 x 10 -3 m3 (22.4 x 10 -3 m3 / mol )
O le aofa'i o le kesi okesene i le STP = 20 m 3

O le mamafa o mole okesene = 32 kalama / mol (mamafa o le 1 mole okesene = 32 kalama). O lea la, o le mamafa o le kasa okesene e:
mamafa (m) = aofa'i o mole (n) x mamafa mole
mamafa = (893 mol) x (32 kalama / mol) = 28576 kalama = 28.576 kg
Fesili 4:
O lo'o iai i totonu o se tane le 4 lita o le okesene (O2 ) . O le vevela o le okesene e = 20 ° C ma le mamafa na fuaina e = 20 x 105 N /m2 . Fuafua le mamafa o le okesene ( Mamafa molekiule o le okesene = 32 kg/kmol = 32 kalama/mol).
fofo
P = P atm + P fuaina = (1 x 10 5 N/m² ) + (20 x 10 5 N/m² ) = 21 x 10 5 N/ m²
T = 20 ° C + 273 = 293 K
V = 4 lita = 4 dm3 = 4 x 10 -3 m3
R = 8.315 J/mol. K = 8.315 Nm/mol. K
Mamafa molekiula o le okesene = 32 kg/kmol = 32 kalama/mol
O2 le mamafa?


TULAFONO O LE KASE MASANI (I le aofaʻi o molelaʻau)
Afai tatou te taʻua le telē o le mea e lē o le tulaga o le mamafa (m), ae o le aofaʻi o mole (n), ona faʻaaoga lea o le tulaga masani o le kasa (R) i kasa uma. Na muai maua e Amadeo Avogadro (1776-1856), o se saienitisi Italia.
Na saunoa Avogadro, afai e tutusa le voluma, le mamafa, ma le vevela o kasa taitasi, e tutusa le aofaʻi o molelaʻau o kasa taitasi.
O le manatu o Avogadro e fetaui ma le mea moni e faapea o le tumau R e tutusa mo kasa uma. O nisi nei o faamaoniga:
Muamua, afai tatou te foia le faafitauli e faʻaaoga ai le fuafuaga o le tulafono o le kesi lelei (PV = nRT), o le a tatou iloa ai pe a tutusa le aofaʻi o moles (n),
E tutusa fo'i le mamafa ma le vevela, o le a tutusa le aofa'i o kasa uma pe afai tatou te fa'aogaina ni kasa tumau lautele R = 8.315 J / mol. K). I le STP, so'o se kasa e tutusa le aofa'i o mole (n) o le a tutusa le aofa'i. O le aofa'i o le 1 mole o le kasa i le STP = 22.4 lita. O le aofa'i o le 2 mole o le kasa = 44.8 lita. O le aofa'i o le 3 mole o le kasa = 67.2 lita. Ma isi mea fa'apena. E fa'atatau lea i kasa uma.
Lua, e tutusa le aofaʻi o mole i le 1 mole mo kasa uma. O le aofaʻi o mole i le 1 mole = aofaʻi o mole i le mole = Avogadro number (NA). O lea la, e tutusa le Avogadro number mo kasa uma.
O le numera a Avogadro e maua mai le fuaina:
NA = 6.02 x 1023 molela'au / molela'au
Ina ia maua le aofa'i atoa o molecules (N), fa'atele le aofa'i o molecules i le mole ta'itasi (N A ) i le aofa'i o mole (n).
Aofa'i o molela'au (N) = aofa'i o molela'au i le molela'au (N A ) x aofa'i o molela'au (n)

P = Mamafa, V = Voluma, N = Aofa'i o molela'au, k = Boltzmann constant (k = 1.38 x 10-23 J / K), T = Vevela

Volume Iunite
1 lita (L) = 1000 mililita (mL) = 1000 senitimita kupita (cm 3 )
1 lita (L) = 1 kupita tesimita (dm 3 ) = 1 x 10 -3 m 3
Iunite Faatosinaga
1 N/m2 = 1 Pa
1 atm = 1.013 x 10 5 N/m2 = 1.013 x 10 5 Pa = 1.013 x 10 2 kPa = 101.3 kPa (e masani ona fa'aaogaina 101 kPa)
Pa = pascal
atm = ea