Afifi vevela a Carnot ma le taamilosaga a Carnot

Ina ia iloa pe faʻapefea ona faʻateleina le lelei o le afi vevela , na suʻesuʻeina e se saienitisi Falani e igoa ia Sadi Carnot (1796-1832) se masini kalori faʻateorē lelei atoatoa i le 1824. I lena taimi, e leʻi faʻatulagaina le tulafono muamua o le thermodynamics, poʻo le tulafono lona lua o le thermodynamics. E leʻi faʻatulagaina le tulafono muamua aua e leʻi iloa e saienitisi o le vevela o le malosi. Ina ua maeʻa ona faia ni faʻataʻitaʻiga a Joule ma ana paʻaga i le 1830s, na iloa ai e saienitisi o le vevela o le malosi e fealuaʻi ona o eseesega o le vevela. O lea la, na faʻatulagaina le tulafono muamua o le thermodynamics ina ua mavae le 1830. Sa suʻesuʻeina e Sadi Carnot le afi kalori faʻateorē lelei atoatoa i le 1824. O lana suʻesuʻega o le faʻateleina lea o le lelei o le afi ausa. O le tele o afi ausa i lena taimi e le lelei tele.

faitau atili

Tulafono lona lua o le thermodynamics

Ina ia faʻamatalaina faiga faʻavevela e lē mafai ona toe faʻafoʻisia, na faʻatulagaina e le au saienitisi le tulafono lona lua o le thermodynamics. O le tulafono lona lua o le thermodynamics e faʻamatalaina ai po o a faiga e mafai ona tutupu i le atulaulau ma po o a faiga e lē mafai ona tutupu. O se saienitisi e igoa ia RJE Clausius (1822-1888) na ia faia le faʻamatalaga lenei:

I le tulaga masani, e fealua’i le vevela mai mea e maualuga le vevela i mea e maualalo le vevela; i le tulaga masani, e le fealua’i le vevela mai mea e maualalo le vevela i mea e maualuga le vevela (Tulafono lona lua o le thermodynamics—fa’amatalaga a Clausius).

O le faʻamatalaga a Clausius o se tasi o faʻamatalaga faʻapitoa o le tulafono lona lua o le thermodynamics. E taʻua o le faʻamatalaga faʻapitoa auā e naʻo le tasi le faiga e faʻatatau i ai, e fesoʻotaʻi ma le fesiitaiga o le vevela. Talu ai e le fesoʻotaʻi lenei faʻamatalaga ma isi faiga, tatou te manaʻomia se faʻamatalaga lautele. O le atinaʻeina o se faʻamatalaga lautele o le tulafono lona lua o le thermodynamics e faʻavae i luga o le suʻesuʻega o afi vevela. O le mea lea, tatou te talanoaina muamua le vevela o le afi.

faitau atili

Fa'agasologa fa'avevela: Isothermal Adiabatic Isochoric Isobaric

Mataupu Faiga fa'avevela: Isothermal Adiabatic Isochoric Isobaric

E fa faiga fa'avevela (thermodynamic processes), e pei o le Isothermal, isochoric, isobaric ma le adiabatic.

Fa'agasologa Isothermal (vevela tumau)

I se faiga isothermal, e tumau pea le vevela o le faiga. I le fa'avae fa'avae, o le faiga ua su'esu'eina o se kesi lelei atoatoa. O le vevela o le kesi lelei atoatoa e fa'atatau sa'o lava i le malosi o le kesi lelei atoatoa i totonu (U = 3/2 n RT). E le suia le T, o lea e le suia ai fo'i le U. O lea la, afai e fa'aoga i le faiga isothermal, o le tulafono muamua o le fua fa'atatau thermodynamic e avea ma:

faitau atili

Tulafono muamua o le thermodynamics

Fa'agasologa fa'avevela

O le vevela (Q) o le malosi e fealua'i mai le tasi mea i le isi mea ona o le eseesega o le vevela. E uiga i faiga ma siosiomaga, o le vevela o le malosi e fealua'i mai le faiga i le siosiomaga po'o le malosi e fealua'i mai le siosiomaga i le faiga, ona o le eseesega o le vevela. Afai e maualuga atu le vevela o le faiga nai lo le vevela o le siosiomaga, o le a tafe atu le vevela mai le faiga i le siosiomaga. Afai e maualuga atu le vevela o le siosiomaga nai lo le vevela o le faiga, ona tafe atu lea o le vevela mai le siosiomaga i le faiga.

O le vevela (Q) o le malosi e fealua’i ona o le eseesega o le vevela, ae o le galuega (W) e feso’ota’i ma le fesiitaiga o le malosi e ala i le galuega. Mo se fa’ata’ita’iga, afai e galue le faiga i le siosiomaga, ona fealua’i lea o le malosi mai le faiga i le siosiomaga. I se isi itu, afai e galue le siosiomaga i le faiga, ona fealua’i lea o le malosi mai le siosiomaga i le faiga.

faitau atili

Galu fa'alava - fa'afitauli ma fofo

1. O le mamao i le va o lua o galu i luga o le vai e 20 mita. O se mea e opeopea i luga o le vai ina ia oo i ai le gaioiga o le gatete. Afai o le taimi e malaga ai i le tasi gatete e 4 sekone, o lona uiga o le saoasaoa o le galu e …. m/s

A. 20

B. 15

C. 10

D. 5

Ua iloa:

faitau atili

Saosaoa o galu fa'amekanika - fa'afitauli ma fofo

1. O le saoasaoa o le galu fa'alava i luga o se maea e 25 mita le umi e 50 m/s. O le malosi o le feto'ai o le maea e 200 N. Fuafua le mamafa o le maea.

A. 0.08 ​​kg

B. 0.5 kilokalama

C. 0.8 kilokalama

D. 2.0 kilokalama

Ua iloa:

faitau atili

Gaioiga faigofie fa'ale-harmonika - fa'afitauli ma fofo

1. E tetete se mea i le televave o le 5 Hz i le taumatau ma le agavale. E gaoioi le mea mai le tulaga paleni i le maualuga o le si'itia i le taumatau. Fuafua le vaitaimi e mana'omia e o'o atu ai i le maualuga o le si'itia i le taumatau i le sefulutasi taimi.

A. 2.05

B. 2.20

C. 2.25

D. 2.50

Ua iloa:

faitau atili

Pendulum faigofie - faʻafitauli ma fofo

1. E lua ni pendulum faigofie o loʻo i ai i nofoaga eseese e lua. O le umi o le pendulum lona lua e 0.4 taimi le umi o le pendulum muamua, ma o le faʻavavevaveina o le kalave e oʻo i ai le pendulum lona lua e 0.9 taimi le faʻavavevaveina o le kalave e oʻo i ai le pendulum muamua. Fuafua le faʻatusatusaga o le televave o le pendulum muamua i le pendulum lona lua.

A. 2/3

B. 3/2

T. 4/9

O LE 9/4

faitau atili

Leo o galu leo ​​- faʻafitauli ma fofo

1. A uma ona gatete le tui fa'alogo A, ona gatete lea o le tui fa'alogo B. Ua gatete le tui fa'alogo B ona…..

A. E tutusa le malosi o le tui fa'alogo A ma le tui fa'alogo B

Leo o galu leo ​​- faʻafitauli ma fofo 1

B. E fa'aaogā e tui fa'alogo uma e lua le pusa leo tutusa

C. E tutusa le televave o le fa'alogoina o le tui fa'alogo B ma le tui fa'alogo A

D. E tutusa le leo o leo e mafua mai i tui fa'alogo uma e lua

fofo

faitau atili

Mamafa o vai - faʻafitauli ma fofo

1.

Mamafa o vai - faʻafitauli ma fofo 1

O le fa'avavevaveina ona o le kalave e 10 N/kg. O le lautele o le fogaeleele o i'a o lo'o fetaomi e le vai i luga a'e o le 6 cm 2. Fuafua le malosi o le vai i luga a'e o i'a e a'afia ai i'a.

Ua iloa:

faitau atili