Malosiaga fa'amekanika - fa'afitauli ma fofo

Malosiaga fa'amekanika - fa'afitauli ma fofo

O le mataupu faavae o le galuega-malosi fa'amekanika

1. O le coefficient o le kinetic friction i le va o le poloka ma le fola (μ k ) e 0.5. O le a le fesiitaiga o se mea faitino? O le fa'avavevaveina ona o le kalave e 10 m/s 2.

Ua iloa:Malosiaga fa'amekanika – fa'afitauli ma fofo 1

O le fua fa'atatau o le fete'ena'iga kinetic (μ k ) = 0.5

Mamafa o le poloka (m) = 4 kg

O le fa'avavevaveina ona o le kalave (g) e 10 m/s 2

mamafa o le poloka (w) = mg = (4)(10) = 40 Newtons

Afai o le poloka i luga o le vaalele faalava ona avea lea o le malosiaga masani (N) = mamafa (w) = 40 Newtons.

Afai o le poloka i luga o le vaalele faalava ona avea lea o le malosiaga masani (N) = mamafa (w) = 40 Newtons.

Saosaoa muamua (v1) = 5 m/s

Saosaoa mulimuli (v2) = 0 m/s

Mana'omia: le fesiitaiga o le mea faitino (d) ?

Fofo:

O le mataupu faavae o le galuega-malosi fa'amekanika e fa'apea mai o le galuega (W) e faia e le malosi e le fa'asao e tutusa ma le suiga o le malosiaga fa'amekanika o se mea faitino. O le suiga o le malosiaga fa'amekanika = le malosiaga fa'amekanika mulimuli - le malosiaga fa'amekanika muamua.

O le malosi o le fete’ena’iga kinetic o se tasi lea o malosiaga e lē fa’asaoina ma na o le pau lea o le malosiaga e lē fa’asaoina e galue i luga o le poloka.

W = ΔME

fk d = A'U2 – A'U1

Galuega e faia e le malosi o le fete'ena'iga kinetic:

W = fk d = (μ)k)(N)(d) = (0.5)(40)(d) = 20 aso

O le suiga o le malosiaga fa'amekanika:

ΔME = ME2 – A'U1 = (KE + PE)2 – (KE + PE)1

E fealua’i le mea faitino i luga o le va’alele fa’alava ma e leai se suiga o le maualuga (Δh = 0) o lea e leai se suiga o le malosi fa'aletonu o le kalave (ΔPE = PE2 - VAE1 = 0). O lea la, o le suiga o le malosiaga masini e na'o le suia o le malosi faʻamalosi.

ΔME = KE2 – KE1 = ½ mv22 – ½ mv12 = ½ mita (v22 - v12)

ΔME = ½ (4)(02 - 52) = (2)(25) = 50

Fesiitaiga o le poloka:

W = ΔME

20 sec = 50

s = 50 / 20

s = 2.5 mita

O le mataupu silisili a fa'asaoina o le malosiaga fa'amekanika

2. E tutusa le mamafa o le mea A ma le mea B. E pa'ū sa'oloto le mea A mai le maualuga o le h mita ma e pa'ū sa'oloto le mea B mai le maualuga o le 2h mita. Afai e pa'ū le mea A i le eleele i le vm/s, o le a la le malosiaga kinetic o le mea B pe a pa'ū i le eleele.

tagai foi i le  Tulafono a Hooke - faʻafitauli ma fofo

Fofo:

O le saoasaoa mulimuli o le mea B pe a pa'ū sa'oloto mai le maualuga o le 2 itula:

v2 = 2 kalama (2 itula) = 4 kalama

O le malosi fa'atino o le mea B:

KEB = ½ mv2 = ½ m (4 gh) = 2 mgh —– fua fa'atatau 1

O le malosiaga fa'ainisinia muamua o le mea B = le malosiaga gafatia o le kalave = mg h.

O le malosi fa'ai'u fa'amasini o le mea B = le malosi fa'a-kinetic = ½ mv2.

O le mataupu faavae o le faasaoina o le malosiaga fa'amekanika:

mgh = ½ mv2

auā mgh = ½ mv2 ona mafai lea ona tatou suia mgh i le fua fa'atatau 1 ma le ½ mv2.

O le malosi fa'atino o le mea B = 2 mgh = 2(½ mv2) = mv2

3. O se mea e pa'ū sa'oloto mai le maualuga e 20 mita. O le fa'avavevaveina ona o le kalave e 10 m/s. O le a le saoasaoa o le mea e 15 mita i luga a'e o le eleele?

Fofo:Malosiaga fa'amekanika – fa'afitauli ma fofo 2

O le malosi fa'ai'u fa'ai'u = le malosi fa'ai'u fa'ai'u muamua

O le malosi fa'atino i le tulaga 2 = o le suiga o le malosi gafatia o le kalave e oo atu i le 5 mita.

Malosiaga fa'amekanika – fa'afitauli ma fofo 3

4. Ua tatalaina se poloka mai le pito i luga o le vaalele lamolemole ua fa'a'ī. O le a le saoasaoa o le poloka pe a pa'ū i le eleele?

Fofo:

O le malosiaga fa'amekanika muamua = le malosiaga gafatia o le kalave = mgh = m (10)(5) = 50 mitaMalosiaga fa'amekanika – fa'afitauli ma fofo 4

O le malosi fa'ai'u fa'amasini = le malosi kinetic = 1/2 mv2

O le mataupu faavae o le faasaoina o le malosiaga fa'amekanika, e fa'apea mai o le malosiaga fa'amekanika muamua = le malosiaga fa'amekanika mulimuli.

ME o = ME t

50 mita = 1/2 mita2

50 = 1/2 v2

2 (50) = v2

100 = v2

v = 10 m/s

5.

O se poloka e m-kg le mamafa ua fa'asa'olotoina mai le maualuga o le h mita i luga a'e o le eleele, e pei ona fa'aalia i le ata o lo'o i lalo. Fuafua le fua fa'atatau o le malosiaga gafatia i le malosiaga kinetic (KE) i le tulaga M.

Fofo:

O le malosi gafatia o le kalave i le tulaga M:Malosiaga fa'amekanika – fa'afitauli ma fofo 5

PEM = mg (0.3 itula)

O le malosi fa'atino i le tulaga m = le suiga o le malosi gafatia o le kalave e o'o atu i le h-0.3h = 0.7 h

KEM = PE = mg (0.7 itula)

O le fua fa'atatau o le malosiaga gafatia o le kalave i le malosiaga kinetic i le tulaga M:

PEM I LEM

mg (0.3 itula) : mg (0.7 itula)

0.3: 0.7

tagai foi i le  Fa'aopoopoina o vectors e fa'aaoga ai vaega - fa'afitauli ma fofo

3: 7

6. Afai o le PEQ ma KEQ ia i ai le malosiaga gafatia ma le malosiaga kinetic i le tulaga Q (g = 10 m/s2), ona sosoo ai lea ma le PEQ I LEQ = ...

Fofo:

O le malosi gafatia o le kalave i le tulaga Q:Malosiaga fa'amekanika – fa'afitauli ma fofo 6

PEQ = mgh = (m)(10)(1.8) = 18 mita

O le malosi fa'atino i le tulaga Q = le suiga o le malosi gafatia o le kalave e o'o atu i le 5-1.8 = 3.2 mita

KEQ = PE = mgh = m (10)(3.2) = 32 m

O le fua fa'atatau o le malosiaga gafatia o le kalave i le malosiaga kinetic i le tulaga Q:

PEQ I LEQ

18 mita: 32 mita

18: 32

9: 16

  1. O le ā le malosiaga fa'amekanika? taliO le malosiaga fa'amekanika o le aofa'i lea o le malosiaga gafatia ma le malosiaga kinetic i totonu o se faiga. E fa'atusalia ai le aofa'i atoa o le malosiaga e feso'ota'i ma le gaioiga ma le tulaga o se mea faitino.
  2. E faapefea ona eseese le malosiaga kinetic mai le malosiaga potential? taliO le malosiaga kinetic o le malosiaga lea o le gaioiga, ae o le malosiaga gafatia o le malosiaga lea e teuina ona o le tulaga poʻo le faʻatulagaga o se mea faitino. Mo se faʻataʻitaʻiga, o se taʻavale o loʻo gaoioi e iai le malosiaga kinetic, ae o se spring ua faʻaloaloa pe o se mea faitino i se maualuga i totonu o se fanua kalave e iai le malosiaga gafatia.
  3. E fa'asaoina ea i taimi uma le malosi fa'amekanika? taliI se faiga lelei atoatoa, tapunia e aunoa ma ni malosiaga mai fafo, e faasaoina le malosiaga fa'amekanika. Peita'i, i tulaga moni o le lalolagi, o isi ituaiga o malosiaga e pei o le malosiaga fa'avevela po'o le leo e mafai ona a'afia ona o le fete'ena'iga po'o isi malosiaga e le fa'asao, e mafua ai le fa'aitiitia o le malosiaga fa'amekanika atoa.
  4. E faapefea ona fesoasoani le faasaoina o le malosiaga fa'amekanika i le foia o fa'afitauli? taliA fa'asaoina le malosi fa'amekanika i totonu o se faiga (leai ni malosiaga e le fa'asaoina e pei o le fete'ena'iga), o le aofa'i o le malosi i le amataga e tutusa ma le aofa'i o le malosi i le i'uga. O lenei mataupu faavae e mafai ai ona tatou fa'afeso'ota'i le malosiaga gafatia ma le malosiaga kinetic i taimi eseese o le taimi, ma fa'afaigofie ai le fa'agasologa o le fo'ia o fa'afitauli.
  5. O le ā e tupu i le malosi fa'amekanika o se polo pe a togi i luga ma tu mo sina taimi a'o le'i alu ifo? taliA'o si'itia le polo i luga, e fa'aitiitia lona malosi fa'atino ae fa'ateleina lona malosi gafatia. I le tumutumuga, o lona malosi fa'ainisinia uma o le malosi gafatia. A'o fa'aitiitia ifo, e suia lenei faiga. I se tulaga lelei e aunoa ma le tete'e atu i le ea, e tumau pea le malosi fa'ainisinia atoa o le polo i lona malaga atoa.
  6. E mafai e se mea faitino ona i ai le malosiaga kinetic ma le malosiaga potential i le taimi e tasi? taliIoe, e mafai e se mea faitino ona maua uma ituaiga o le malosi i le taimi e tasi. Mo se faʻataʻitaʻiga, o se pendulum i le ogatotonu o lona luelue e iai le malosi kinetic ona o lona gaioiga ma le malosi gafatia ona o lona maualuga i luga aʻe o lona tulaga maualalo.
  7. E faʻapefea ona faʻaalia e se taʻavale toso le faʻasaoina o le malosi faʻamekanika? taliE amata se ta'avale fa'ase'e i le malosi gafatia i lona tulaga aupito maualuga. A'o alu ifo, o lenei malosi gafatia e liua i le malosi fa'agaoioi, ma fa'atelevave ai le ta'avale fa'ase'e. A'o toe a'e a'e, e fa'aitiitia le malosi fa'agaoioi ae fa'ateleina le malosi gafatia. A le amana'ia le fete'ena'iga ma le tete'e atu i le ea, e toetoe lava a tutusa le aofa'i o le malosi fa'ainisinia.
  8. O a mea e mafai ona mafua ai le leiloa o le malosiaga fa'amekanika i faiga fa'aletino i le lalolagi moni? taliO le fete'ena'iga, tete'e atu i le ea, ma le fa'atupuina o le leo o nisi ia o mea e ono mafua ai le leiloa o le malosi i faiga o le lalolagi moni. E le fa'aumatia le malosi (ona o le tulafono o le fa'asaoina o le malosi) ae ua liua i isi foliga e pei o le vevela po'o le leo.
  9. O le a le sootaga i le va o le galuega ma le malosiaga fa'amekanika? taliO galuega e faia i luga o se faiga e ala i malosiaga mai fafo e mafai ona taitai atu ai i se suiga i le malosiaga fa'ainisinia o le faiga. I tulaga fa'amatematika, o le galuega e tutusa ma le suiga i le malosiaga fa'ainisinia.
  10. Afai o le malosi gafatia o le kalave e faatatau i se tulaga faasinomaga, e faapefea ona tatou fuaina pea lava pea suiga i ai? taliE ui o le tau atoatoa o le malosiaga gafatia o le kalave e faalagolago moni lava i le filifiliga o le tulaga faasino, o suiga i le malosiaga gafatia (e pei o le taimi e siitia ai pe tuu i lalo ai se mea) e tutusa lava e tusa lava po o le a le faasinoga. O le mea lea, e masani ona tatou taulai atu i suiga i le malosiaga gafatia nai lo o tau atoatoa.