Tulafono lona lua o le thermodynamics

Ina ia faʻamatalaina faiga faʻavevela e lē mafai ona toe faʻafoʻisia, na faʻatulagaina e le au saienitisi le tulafono lona lua o le thermodynamics. O le tulafono lona lua o le thermodynamics e faʻamatalaina ai po o a faiga e mafai ona tutupu i le atulaulau ma po o a faiga e lē mafai ona tutupu. O se saienitisi e igoa ia RJE Clausius (1822-1888) na ia faia le faʻamatalaga lenei:

I le tulaga masani, e fealua’i le vevela mai mea e maualuga le vevela i mea e maualalo le vevela; i le tulaga masani, e le fealua’i le vevela mai mea e maualalo le vevela i mea e maualuga le vevela (Tulafono lona lua o le thermodynamics—fa’amatalaga a Clausius).

O le faʻamatalaga a Clausius o se tasi o faʻamatalaga faʻapitoa o le tulafono lona lua o le thermodynamics. E taʻua o le faʻamatalaga faʻapitoa auā e naʻo le tasi le faiga e faʻatatau i ai, e fesoʻotaʻi ma le fesiitaiga o le vevela. Talu ai e le fesoʻotaʻi lenei faʻamatalaga ma isi faiga, tatou te manaʻomia se faʻamatalaga lautele. O le atinaʻeina o se faʻamatalaga lautele o le tulafono lona lua o le thermodynamics e faʻavae i luga o le suʻesuʻega o afi vevela. O le mea lea, tatou te talanoaina muamua le vevela o le afi.

faitau atili

Fa'agasologa fa'avevela: Isothermal Adiabatic Isochoric Isobaric

Mataupu Faiga fa'avevela: Isothermal Adiabatic Isochoric Isobaric

E fa faiga fa'avevela (thermodynamic processes), e pei o le Isothermal, isochoric, isobaric ma le adiabatic.

Fa'agasologa Isothermal (vevela tumau)

I se faiga isothermal, e tumau pea le vevela o le faiga. I le fa'avae fa'avae, o le faiga ua su'esu'eina o se kesi lelei atoatoa. O le vevela o le kesi lelei atoatoa e fa'atatau sa'o lava i le malosi o le kesi lelei atoatoa i totonu (U = 3/2 n RT). E le suia le T, o lea e le suia ai fo'i le U. O lea la, afai e fa'aoga i le faiga isothermal, o le tulafono muamua o le fua fa'atatau thermodynamic e avea ma:

faitau atili

Tulafono muamua o le thermodynamics

Fa'agasologa fa'avevela

O le vevela (Q) o le malosi e fealua'i mai le tasi mea i le isi mea ona o le eseesega o le vevela. E uiga i faiga ma siosiomaga, o le vevela o le malosi e fealua'i mai le faiga i le siosiomaga po'o le malosi e fealua'i mai le siosiomaga i le faiga, ona o le eseesega o le vevela. Afai e maualuga atu le vevela o le faiga nai lo le vevela o le siosiomaga, o le a tafe atu le vevela mai le faiga i le siosiomaga. Afai e maualuga atu le vevela o le siosiomaga nai lo le vevela o le faiga, ona tafe atu lea o le vevela mai le siosiomaga i le faiga.

O le vevela (Q) o le malosi e fealua’i ona o le eseesega o le vevela, ae o le galuega (W) e feso’ota’i ma le fesiitaiga o le malosi e ala i le galuega. Mo se fa’ata’ita’iga, afai e galue le faiga i le siosiomaga, ona fealua’i lea o le malosi mai le faiga i le siosiomaga. I se isi itu, afai e galue le siosiomaga i le faiga, ona fealua’i lea o le malosi mai le siosiomaga i le faiga.

faitau atili

Feto'ai e le mafai ona fa'alelei

Feto'ai e le mafai ona fa'alelei

E lē fa'aaogāina le tulafono o le fa'asaoina o le malosi fa'atino i feto'aiga e lē mafai ona fa'afefeteina. E fa'aaogāina le tulafono o le fa'asaoina o le momentum i feto'aiga e lē mafai ona fa'afefeteina pe afai e leai se malosi mai fafo e galue i mea e lua o lo'o feto'ai. I se feto'aiga e lē mafai ona fa'afefeteina, e pipii fa'atasi mea e lua pe pipii le tasi i le isi pe a uma le feto'ai.

Fa'ata'ita'iga fesili 1.

E tutusa le mamafa o mea e lua, e 1 kg. E fealua’i le mea 1 i luga o se va’a mafolafola i le saoasaoa e 10 m/s ma feto’ai ma le mea lona lua o lo’o malolo. A mae’a le feto’ai, e pipi’i fa’atasi mea e lua. O le a le saoasaoa o mea e lua ina ua mae’a le feto’ai?

faitau atili

Feto'ai fa'asolosolo fa'atasi

Feto'ai fa'asolosolo fa'atasi

I feto'ai fa'asolosolo e le atoatoa, e fa'aoga le tulafono o le fa'asaoina o le momentum, ae le fa'aoga le tulafono o le fa'asaoina o le malosi fa'atino. I le taimi e tupu ai se feto'ai, e liua nisi o le malosi fa'atino i le malosi o le leo, le malosi o le vevela, ma le malosi i totonu. O le fa'aaogaina o le upu fa'atino e fa'ailoa mai ai a mae'a le feto'ai, e le pipii fa'atasi mea e lua ae e feto'ai ese.

O se faʻataʻitaʻiga o le fetoʻai faʻasolosolo o le fetoʻai tasi-vaega o mapu e lua poʻo polo vai e lua.

faitau atili

Fa'asaoina o le momentum linear

Fa'asaoina o le momentum linear

O le tulafono o le faasaoina o le momentum linear e faapea afai e leai se malosiaga mai fafo e faatino i luga o ni mea se lua o loʻo fetoʻai, o le momentum o mea aʻo leʻi fetoʻai e tutusa ma le momentum o mea pe a uma le fetoʻai.

p 1 + p 2 = p 1 ' + p 2 ' ………………….. Fa'atusatusaga 1.4

m 1 v 1 + m 2 v 2 = m 1 v 1 ' + m 2 v 2 '

Afai e pipii faatasi mea uma e lua pe a uma ona feto'ai,

m 1 v 1 + m 2 v 2 = (m 1 + m 2 ) v'

faitau atili

Feto'ai e atoatoa le fetuutuunai

Feto'ai e atoatoa le fetuutuunai

O le feto'ai o ni mea se lua e ta'ua o se feto'ai e atoatoa le malosi pe afai o le malosi o le saoasaoa po'o le malosi o le tino o mea ta'itasi a'o le'i feto'ai e tutusa ma le malosi ma le malosi o le tino o mea ta'itasi pe a uma le feto'ai. I se isi faaupuga, o le tulafono o le faasaoina o le saoasaoa ma le tulafono o le faasaoina o le malosi o le tino e fa'aaogaina i feto'ai e atoatoa le malosi. O le fa'aaogaina o le upu elastic e fa'ailoa mai ai a mae'a le feto'ai, e le pipii fa'atasi mea e lua pe le pipii le tasi i le isi ae e feto'ai ese. O le malosi o mea ta'itasi e fa'asaoina.

E fa'asaoina le malosi o mea faitino ta'itasi.

faitau atili

Mataupu faavae o le malosi fa'amekanika

Mataupu faavae o le malosi fa'amekanika

O le teorama o le malosi o le galuega-kinetic e taʻu mai ai o le galuega mama poʻo le galuega e faia e le malosi mama e tutusa ma le suiga i le malosi kinetic.

W net = TO t – TO o = 1⁄2 m(v t 2 – v o 2 )

W net = E lua ituaiga o malosiaga, o le malosiaga fa'asao, ma le malosiaga e le fa'asao. O lea la, e mafai ona manatu o le galuega fa'asao e aofia ai le galuega e faia e se malosiaga fa'asao ma le galuega e faia e se malosiaga e le fa'asao.

W c + W nc = ΔKE

faitau atili

Galuega e faia e malosiaga fa'asao Malosiaga gafatia

Galuega e faia e malosiaga fa'asao Malosiaga gafatia

Matau se mea faitino o loʻo gaoioi faʻalava i luga ona toe foʻi lea i lona tulaga muamua pe a uma ona oʻo i le maualuga aupito maualuga. A gaoioi faʻalava le mea faitino i luga, e faia e le mamafa se galuega leaga i luga o le mea faitino. A gaoioi i luga le mea faitino, e faʻateleina le maualuga o le mea faitino. O le mea lea, e faʻateleina ai foʻi le malosi o le kalave o le mea faitino. E mafai ona faʻaiʻuina o le galuega leaga e faia e le mamafa e tutusa ma le faʻateleina o le malosi o le kalave o le mea faitino (PE).

faitau atili

Malosiaga fa'asao ma le malosiaga e le fa'asao

Malosiaga fa'asao ma le malosiaga e le fa'asao

1. Malosiaga Fa'asao

1.1 Mamafa (w)

Malosiaga fa'asao ma le malosiaga e le fa'asao 1Matau se mea faitino o loʻo gaoioi saʻo i luga seʻia oʻo ina oʻo i le maualuga aupito maualuga aʻo leʻi agai i lalo agai i lona tulaga muamua. A agai saʻo i luga i le h, o le mamafa e faʻafeagai lona itu ma le itu na alu ese ai. O lea la, e faia e le mamafa se galuega leaga i luga o le mea faitino. 

W = wh (cos 180 o ) = – wh = – mgh

A maeʻa ona oʻo i le maualuga aupito maualuga, e agai i lalo le mea faitino agai i lona tulaga muamua i le h. A agai i lalo, e tutusa le itu o le mamafa ma le tulaga o le siʻitia. Talu ai ona e tutusa lona itu ma le tulaga o le siʻitia, e faia e le mamafa se galuega lelei.

faitau atili